Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica već godinama ima važnu ulogu u pružanju podrške djeci s teškoćama u razvoju te njihovim obiteljima, a iza svakodnevnog rada ustanove stoji tim stručnjaka koji nastoji osigurati kvalitetno i poticajno okruženje za svakog korisnika.

O izazovima u sustavu, potrebama djece i mladih te planovima za daljnji razvoj ustanove pročitajte što kaže ravnateljica Ivana Kokić Ajazaj.

Je li bio izazov odlučiti krenuti u nove vode i postati ravnateljica ovako važne ustanove?

– Prije ove uloge, bila sam voditeljica ustanove za djecu s teškoćama u Brezovici. Mogu reći da je bila teška odluka jer Brezovica ima posebno mjesto u mom srcu, ali sam osjetila da je trenutak krenuti dalje.

Što Vas je motiviralo da se prijavite na ovo radno mjesto?

– Svoju motivaciju bih usporedila s motivacijom posla vatrogasaca. Što vatrogasce motivira da idu gasiti požar, da stave na raspolaganje vlastiti život? U prijevodu, nekako nisam razmišljala, to samo ide, to je samo došlo.

Kako komentirate spoznaju da ste izašli iz svoje zone komfora i ušli u jedan požar koji je plamtio više godina u ovome centru?

– Mislim da je to malo teško za sada reći što je plamtilo. Općenito je sustav socijalne skrbi sustav koji zahtjeva puno volje, snage, energije, ljubavi, motivacije, empatije, razumijevanja i tolerancije. Zapravo, svaki dan je jedan mali požar ili veći požar i treba se znat snaći u tim situacijama, a to zaista nije lako. Nije bilo niti prije, niti je sada, niti će ikada biti.

U ovih skoro četiri mjeseca što ste na funkciji ravnateljice, jeste li detektirali najvažnije probleme Centra koje treba riješiti u vašem mandatnom razdoblju?

– Rekla bih da jesam. Trenutno nam je najveći fokus obnova ljudskih resursa i zapošljavanje. Trebamo procijeniti koliko nam ljudi treba da bi određeni posao dobro funkcionirao. U izradi nam je i novi pravilnik o sistematizaciji gdje ćemo neke stvari pokušati poboljšati i pripremiti se za nove izazove u budućnosti.

S obzirom na to da je u pitanju osjetljiva socijalana skrb, imate li problema s manjkom kadra?

– Puno ljudi je otišlo, moram zaista to potvrditi. To nije samo dojam, to je realitet s kojim se svaki dan moramo znati nositi i to zaista nije lako. Ovom prilikom zahvalila bih kolegama koji su ostali, koji štite naš Centar, koji čuvaju struku, koji se ovdje svaki dan zalažu da standardi i kvaliteta ostanu na jednom zavidnom nivou.

Koliko bi, prema vašoj procjeni, u ovom trenutku minimalno trebalo zaposliti novih stručnjaka i mladih kadrova kako bi škola i Centar mogli normalno funkcionirati?

– Trenutno su u tijeku natječaji za četiri edukacijska rehabilitatora, jednog logopeda, dva medicinska tehničara, jednu kuharicu i jednu spremačicu. To je veliki broj, ali to je sukladno pravilniku koji je donesen 2020. godine kada je bilo 68 učenika, a sad ih je 90. Također, u tijeku su natječaji i za glazbenog i likovnog terapeuta.

Spomenuli ste potrebu za logopedom, to je jedno od najtraženijih zanimanja u sustavu socijalne skrbi?

– Istina, to je jedno od najtraženijih zanimanja, zaista ih je teško pronaći. Mi smo sada dobili potporu od grada Velike Gorice, što bih se htjela zahvaliti. Jedan od dobivenih iznosa, ukoliko pronađemo logopede, omogućit će nam 200 tretmana. To su tretmani s kojima bismo mogli osigurati dolazak logopeda koji već rade u nekoj svojoj privatnoj praksi ili da isti dođu k nama i rade kao vanjski suradnici. Započeli smo i pregovore s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u nadi da bi studente apsolvente mogli angažirati da rade s nama.

Kako biste ocijenili suradnju u ovih par mjeseci s Gradom?

– Suradnja je u proteklih nekoliko mjeseci konačno profunkcionirala. Puno nam znači što je gradonačelnik Krešimir Ačkar izašao u susret našem vapaju u pomoć kada su u pitanju logopedi. Također, pomogao nam je posuditi jedan kontejner u koji smo privremeno smjestili naše stvari dok traje obnova Centra. No, ono najbitnije, podržao je cijelu našu obnovu i na taj način nam dao vjetar u leđa.

Kada je krenula obnova, koliko će trajati i što će se obnoviti?

– Obnova je krenula nedavno, prije nekih dva tjedna bih rekla. Radovi su u punom jeku i svaki dan se vidi veliki napredak. Trenutno su radovi rušenja. Za sada se snalazimo najbolje kako znamo, trudimo se. Nadamo se da će, kada to sve završi, Centar dobiti novo ruho i dobiti novi potencijal za idućih dvjesto godina.

Po Vašem miljenju, kada bi mogli očekivati povratak djelatnika i učenika u ovu hvale vrijednu zgradu koja je simbol grada Velike Gorice?

– Moram se složiti s Vama da je ta zgrada zaista jedan lijepi simbol i nije samo naš simbol Centra, nego simbol cijeloga grada. Samim time, ova obnova, zaslužuje apsolutnu pažnju i pozornost. Teško mi je reći točno kada će završiti, ali postoji planirani rok. Ugovoreni rok je 15 mjeseci što znači da ćemo školsku godinu 2027./2028. vratiti se u naše prostorije.

Što za Vas i vaše djelatnike znači ova zgrada, ova škola?

– To nije samo zgrada, tamo se svi osjećaju kao kod kuće. Tamo su djeca u svom prostoru koji je potpuno prilagođen njima i siguran za njih. Također, tu je i Centar koji ima svoju iznimno dugu povijest. Obilježit ćemo 87. obljetnicu i povratak tamo znači  više od povratka u samu zgradu. Znači povratak svojoj kući, svome domu, a svi koji su izgubili svoj dom, znaju da kakav god on bio, nama je najdraži i najmiliji. Taj povratak je nešto što svi jedva čekamo i nešto čemu se svi nadamo.

Što nam možete reći o izdvojenoj lokaciji u Kolodvorskoj gdje su radno-proizvodne aktivnosti?

– Tako je, tamo imamo odjel radno-proizvodnih aktivnosti, ali imamo i djecu koja su na smještaju. Taj odjel dugi niz godina radi i kreira prekrasne rukotvorine tako da smo ponosni na sve što naši korisnici i naša djeca proizvedu. Tamo djeluje i školska zadruga koja je nedavno bila na županijskim susretima Zagrebačke županije. Na susretu se prezentiralo tridesetak škola, a ja moram posebno pohvaliti našu Zadrugu koja je osvojila deveto mjesto. Mislim da je to zaista jedan lijep uspjeh naših učenika i kolegice Kristine Majdak koji to sve vodi.

Svake godine je Centar obilježavao godišnjicu utemeljenja u mjesecu svibnju, ove godine će biti malo drugačije. Možete li nam nešto više reći o tome?

– Ove godine ćemo se okupiti u našem parku iza zgrade sa svim korisnici, svim učenicima, roditeljima i osobama koje će doći u pratnji naših korisnika i učenika. Bit ćemo svi na jednom mjestu, svi ćemo se podružiti, bit će čak i zvuk gitare, miris ćevapa i slično. Ponajviše ćemo tako organizirati kako bi se upoznali na jedan neformalan način, da malo zaplešemo, zapjevamo skupa, da pokažemo što sve znamo i što sve radimo s našom djecom. Tu će biti i jedan kutak za pitanja roditelja, kojih svakako uvijek ima puno i svaki mali korak i napredak naše djece je vrlo značajan i vrlo velik. Uvijek smo tu za njih i moram reći da imamo jako lijepu suradnju s roditeljima. Podržavaju nas, pomažu nam, angažirali su se i oko sponzorstva, oko donacija kako bi nam omogućili što ljepši i što nezaboravniji trenutak tog dana koji želimo pokloniti našoj djeci.

Imate li nešto za kraj što biste voljeli podijeliti o Centru?

– Zahvaljujem se svima koji zapravo žele podržati rad Centra, koji nam žele pomoći, koji nam žele biti partneri, koji nam žele biti sponzori. To nam je zaista veliki vjetar u leđa. Zaista se zahvaljujem i svaka pomoć bi nam dobro došla.

Unatoč brojnim izazovima, od manjka stručnog kadra do organizacije rada tijekom obnove zgrade, u Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica prevladava optimizam i želja za stvaranjem kvalitetnijih uvjeta za djecu i korisnike. Kako ističe ravnateljica Ivana Kokić Ajazaj, cilj je očuvati kvalitetu rada Centra te korisnicima omogućiti sigurno i poticajno okruženje, a povratak u obnovljenu zgradu mnogi već sada doživljavaju kao povratak vlastitom domu.

Velika Gorica će od 3. do 7. lipnja ponovno biti domaćin Dana mladih i obitelji te 13. VG Festa, manifestacije koja u Parku dr. Franje Tuđmana donosi bogat program posvećen glazbi, tehnologiji, kreativnosti i druženju svih generacija.

Fokus na mlade i moderne sadržaje

Ovogodišnji program posebno je usmjeren na djecu i mlade, a posjetitelje očekuju gaming zone, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost, robotika, STEM radionice, plesni programi i brojni interaktivni sadržaji.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako manifestacija potvrđuje da Velika Gorica posljednjih godina ulaže u sadržaje koji grad čine kvalitetnijim mjestom za život svih generacija.

– Park dr. Franje Tuđmana postaje jedna od najvažnijih lokacija u gradu povodom Dana mladih i obitelji i 13. VG Festa. Velika Gorica posljednih godina sustavno ulaže u sadržaj koji čine naš grad kvalitetnijim za život svih generacija, a upravo ova manifestacija postaje najbolji primjer kako učini i pretvoriti određenu lokaciju u mjesto susreta i kreativnosti“, rekao je Ačkar.

Direktorica Turističke zajednice Maja Toth naglasila je kako program prati interese novih generacija kroz spoj tehnologije, edukacije i zabave.

– Danas mladi traže iskustvo, interakciju i sadržaje koji spajaju tehnologiju, kreativnost, edukaciju i zabavu, a upravo to želimo ponuditi u Velikoj Gorici“, poručila je Toth.

Prvi puta u Velikoj Gorici

Jedna od najvećih novosti ovogodišnjeg izdanja je Phygital Football turnir koji se organizira u suradnji s Hrvatskim e Sport savezom. Riječ je o konceptu koji spaja digitalni gaming i stvarni nogomet pa se natjecanja odvijaju i na konzolama i na pravom nogometnom terenu. Turnir će biti održan u subotu, 6. lipnja, a Velika Gorica postat će jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji ovakav format donosi u sklopu javne manifestacije. Program donosi i VR kino nastalo u suradnji s pustolovom i putopiscem Davor Rostuhar te Klubom za ekspedicionizam i kulturu KEK. Posjetitelji će kroz VR headsete i 360° sadržaje moći doživjeti virtualna putovanja, prirodne krajolike i dokumentarne sadržaje na potpuno drugačiji način.

Koncerti mladih izvođača i regionalnih zvijezda

Manifestacija i ove godine daje prostor mladim glazbenicima i lokalnoj sceni. U četvrtak, 4. lipnja, nastupit će mladi izvođač Bruno Rački, dok je subota rezervirana za koncert velikogoričkog benda Retrodukcija. Petak navečer donosi koncert regionalne glazbene zvijezde Hanke Paldum, koja će prvi put nastupiti u Velikoj Gorici.

Ovogodišnji Petek na Gorice održavat će se u petak i subotu, uz mini sajam cvijeća, VG buvljak, domaće proizvode i rukotvorine lokalnih izlagača. Posjetitelje očekuje i Burger Corner by BBQ Hot Yard iza kojeg stoji velikogorički BBQ majstor Davor Šušković.

Gaming, robotika i STEM radionice

Subotnji i nedjeljni program posebno je posvećen tehnologiji i kreativnosti. U suradnji s Notum Robotics i Geek Clubom organiziraju se radionice robotike, umjetne inteligencije i programiranja, kao i gaming turniri, VR sadržaji i PlayStation zone. Djeca i mladi moći će sudjelovati u upravljanju robotima i dronovima, mini utrkama i STEM radionicama, dok će Formula Student Alpe Adria ponovno biti dio programa kroz ForSTEM radionice i simulator Formula Student bolida.

Dio programa rezerviran je i za ekološke radionice „Ne vegetiraj – Eko reagiraj“, kroz koje će posjetitelji učiti o održivosti, prirodnoj kozmetici i ekologiji. Organizira se i edukativna radionica „Zavirite u život pčele – bez pčela“ u suradnji s OPG-om Tomislav Antolčić, posvećena važnosti pčela i očuvanju prirode.

Festival dječjeg smijeha i plesni program

Subotnje poslijepodne donosi Festival dječjeg smijeha uz animacije, photo booth, dječji disco i veliki pjena party. Nastupit će i poznati mađioničari Jozo Bozo i Jole Cole. Program uključuje i nastupe Turopoljskih mažoretkinja te završni plesni program Good Vibration – Dance Edition u organizaciji Plesnog kluba Megablast, uz različite plesne stilove od hip-hopa do suvremenog plesa.

U sklopu manifestacije u Veliku Goricu stiže i Muzej smijeha, prvi takav muzej u Hrvatskoj, koji će predstaviti interaktivni festivalski program namijenjen svim generacijama.

Trgovački centar KTC Velika Gorica ove subote, 23. svibnja, priprema posebne pogodnosti za kupce, a članove KTC Kluba vjernosti očekuju dodatni popusti, dupli bodovi i pokloni.

Tijekom jednodnevne akcije članovi Kluba vjernosti ostvaruju duple bodove pri kupnji u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji. Za jednokratnu kupnju od najmanje 50 eura u supermarketu, poljoljekarni, restoranu ili na benzinskoj postaji kupci dobivaju i gratis staklenu bočicu.

Dodatne pogodnosti pripremljene su i u KTC poljoljekarni gdje će na krmne smjese za ishranu domaćih životinja vrijediti popust od 10 posto. Popusti vrijede za sve oblike plaćanja, a ostvaruju se uz predočenje kartice KTC Kluba vjernosti. Akcija se ne odnosi na već snižene proizvode ni artikle koji su uključeni u druge akcijske ponude, dok će se svi popusti obračunavati na blagajni.

Subotnja akcija kupcima donosi priliku za povoljniju proljetnu kupnju, pripremu vrta i nabavu potrebnih proizvoda uz dodatne pogodnosti za članove Kluba vjernosti.

Piše: Stefani Pavlica Srebačić

Koliko god brinule o djeci, partnerima i roditeljima, vlastito zdravlje prečesto stavljamo na kraj liste prioriteta i odgađamo preglede koje bismo trebale obaviti. Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Na pisanje ovog teksta potaknuo me nedavno obilježen Majčin dan, no pišem ga iskreno i iz pozicije supruge i majke u dobi od 50 godina, a vjerujem da će se mnoge žene pronaći u njemu.

Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.

„Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?“ Mama.

„E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći.“ Tata je zauzet, ići će… mama! „Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.“ Još i kaže mama!

Kako sam željno htjela čuti riječ „mama“ kad su mi kćeri tek progovorile, a sada mi već tutnji u glavi to silno „mama, mama, mama“ pa ih ponekad molim da više govore „tata“. Ako ste i sami majka, vjerujem da vam ovo zvuči vrlo poznato.

Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih („taxi mama“), pa sve do medicinskih i sudačkih.

I zato nije neobično da mi žene liječniku odlazimo tek kada smo „baš“ bolesne te da preventivne preglede često odgađamo. Zašto? Zato jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja, uostalom, ako nas ništa ne boli, dobro smo, zar ne?

„Slušaj svoje tijelo“ čest je savjet, no što ako je riječ o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?

Opasno je misliti da, ako nemamo nikakvih simptoma, nema razloga za brigu. Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život.

Pišući blogove i članke o raznim preventivnim dijagnostičkim pretragama i prateći statistiku zastupljenosti karcinoma u Hrvatskoj, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za

naše zdravlje. U nastavku izdvajamo tri važna pregleda za svaku ženu i majku srednje životne dobi.

Zašto mnoge žene izbjegavaju mamografiju?

Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema nikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.

Ultrazvuk ili mamografija? Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.

Mamografija je još uvijek pregled kojega se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih plaši sama riječ „rak“. Kao da vrijedi ono: „Nema ga ako ga ne tražiš.“

Boli li mamografija? „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu, ima žena koje se doista žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa“, objašnjava dr. med. Maja Leder, specijalistica radiologije iz Medicinskog centra Gorica.

Moje osobno iskustvo je takvo da je za mene to više kratkotrajna neugoda, nego bol. Iskreno, gdje god sam radila mamografiju, a posebno u spomenutom centru, radiološki tehničari bili su strpljivi i susretljivi te su cijeli pregled učinili lakšim i ugodnijim

Mamografija bez naručivanja

Važnom prednošću ovog velikogoričkog centra smatram što se na mamografiju može doći i bez prethodne najave. Riječ je o jednom od takozvanih „walk-in“ pregleda centra (tome pripadaju i rendgenske pretrage). Pohvalno je što za umirovljenike imaju stalni popust od 15 % na sve slikovne pretrage, uključujući i mamografiju.

Redoviti ginekološki pregled

Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.

Žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolonoskopije

Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti? Dovoljno govori podatak da je rak debelog i završnog crijeva drugi najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.

Oko 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj čine žene, a stručnjaci sve više upozoravaju i na porast broja oboljelih među mlađim osobama.

Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome i početne simptome možemo lako pogrešno protumačiti kao:

• menstrualni bolovi,
• nadutost povezana s ciklusom,
• sindrom iritabilnog crijeva,
• posljedica stresa ili loše prehrane.

Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja.

Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi. Kako otkriti promjene?

Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?

Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.

Virtualna kolonoskopija, poznata i kao CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.

Koje su prednosti virtualne kolonoskopije? Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se i ugljični dioksid kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje.

Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva. Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.

Za mnoge žene upravo su manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu. Kad sam prvi put čula za ovu pretragu, na jako malo lokacija ste je mogli napraviti, a zahvaljujući Medicinskom centru Gorica dostupna je građanima Velike Gorice i okolice.

Vrijeme za svoje zdravlje

Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, često ga odgađamo.

Budimo jednako odgovorne prema sebi kao što smo odgovorne prema svima koje volimo.

Nadam se da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete u svoj raspored uvrstiti i vrijeme za vlastito zdravlje.

Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.