Dugogodišnja ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica nakon 40 godina rada u kulturi i skoro polovicu radnog vijeka provedenog na čelu goričke kulturne ustanove, Katja Matković Mikulčić i službeno je otišla u mirovinu. Uz nekoliko prigodnih riječi oprostila se od svojih suradnika, kolega i sugrađana..
– Došao je i moj zadnji dan na mjestu ravnateljice Gradske knjižnice Velika Gorica, najstarije kulturne ustanove u Gradu. Otvorena davne 1886. godine na inicijativu onodobnih naprednih Velikogoričana pod patronatom Plemenite općine turopoljske, uz sva previranja i mijene ostala je svjetionik na putu obrazovanja i kulture. Mijenjali su se države, režimi, načelnici, gradonačelnici, povjerenici Vlade, a ona je opstala jer je to ustanova koja u svoje okrilje prima sve, od onih najmlađih do najstarijih, ne praveći nikakve razlike po bilo kojoj osnovi. Imala sam tu sreću ili privilegij biti na njezinom čelu dugi niz godina. Od prvih koraka u Vrbanju na rodnom otoku Hvaru gdje je moj otac vodio malu seosku knjižnicu, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako preko 40 godina, točnije 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. U 33 kutije registratora pohranjena je moja uredno složena arhiva o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Jer paukova mreža je krhka, može lako puknuti, a onda je moramo „krpati“, zacjeljivati. Nekad se te zakrpe vide (osjete) više, nekad manje jer u ovom vremenu brzine i površnosti ponekad nesvjesno nismo u stanju „čitati“ i razumjeti znakove na putu. Odlazak u mirovinu je trenutak kada se rastajemo od ustaljenog načina života, dnevnih rituala, kolegica, kolega, suradnika ali taj trenutak treba učiniti dobitkom za sebe i svoje najbliže. To je trenutak kada zastanemo na raskrižju, pogledamo oko sebe, na sve strane, sagledamo gdje smo i kamo krećemo dalje. Ako smo odredili pravac, a uz to nas posluži zdravlje, odlazak u mirovinu prihvaćamo kao jedno novo (s)kretanje u životu, obogaćeno iskustvima, navikama i prijateljstvima. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča – rekla je Matković Mikulčić i zahvalila svima koji su joj bili podrška na njenom putu te poželjela novoj ravnateljici i svim kolegama uspješan rad u budućnosti.
Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici u četvrtak, 30. travnja 2026. godine, organizira 329. Matičin četvrtak, a program je posvećen predstavljanju Kulturno-umjetničkog društva „Mičevec“. Predstavljanje počinje u 19 sati na Šetalištu Franje Lučića 15, a događaj će se, kao i uvijek, moći pratiti i putem službene web stranice Ogranka.
KUD će predstaviti predsjednik Vladimir Štarkelj, koji je ujedno i inicijator osnivanja današnjeg KUD-a Mičevec, osnovanog 4. lipnja 1995. godine.
Kulturna aktivnost u Mičevcu zabilježena je još 1936. godine nastupom zbora „Klas“, koji se nakon Drugog svjetskog rata ponovno aktivirao 1954., a 1959. dobio i tamburaški zbor. Društvo je kroz godine nastupalo na smotrama u Velikoj Gorici te izvodilo dramske programe u okolnim mjestima poput Odre, Plesa, Novog Čiča i Petruševca.
Danas KUD Mičevec djeluje s ciljem očuvanja folklorne tradicije Turopolja, ali i drugih krajeva Hrvatske, uz njegovanje starogradskih pjesama i plesova. Također, KUD je objavio i više knjiga, izbacilo nekoliko nosača zvuka te snimilo četiri kratkometražna dokumentarna filma.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu i iz prve ruke čuju priču o društvu koje već desetljećima čuva kulturni identitet Mičevca i Turopolja.
Kvalifikacijski turnir mažoret timova za Europsko prvenstvo mažoretkinja 2026. održan je u Njemačkoj u Gradu Dresdenu u Dvorani Arena, u subotu, 25. travnja 2026. godine. Organizatori turnira bili su Dresden Diamonds Majorette&Cheerleading Club i Europska asocijacija mažoret timova (EMTA).
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Natjecali su se deset timova iz četiri države: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka-Velika Gorica), Budinščinske mažoretkinje (Budinščina), Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj), svi iz Hrvatske; Deyna (Kyjov), Holice Cheerleaders Spark (Holice), Labety (Borohradek), svi iz Češke; Swiss Majorettes (Zurich) Švicarska i domaćin Dresden Diamonds (Dresden, Njemačka).
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mažoretkinje su se natjecale u četiri dobne kategorije: djeca, kadetkinje, juniorke i seniorke – solo, duo trio, mini formacija i velika formacija, s rekvizitima štap, pom pon, flag i mace (mejs). Izvedeno je preko stotinu koreografija i svi klubovi zaslužuju pohvale za odlične izvedbe.
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudački žiri činili su internacionalni suci: Vlado Palac, Sara Bogović, Petra Kocman, Katarina Ahel (svi Hrvatska), Marta Stepankova, Denisa Defeldova (obje Češka) i Karolina Nastya Doruch (Švicarska).
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Klub Dresden Diamonds utemeljen je 30. ožujka 2025., s potporom Dresdenskog košarkaškog kluba i gradskog odjela za Izobrazbu, mladež i sport. Glavna misija kluba sastoji se potaknuti djecu na bavljenje sportom i ojačati obiteljske povezanosti. U klubu su roditelji i djeca aktivni u svim procesima, od treninga preko organizacije natjecanja do daljnjeg razvoja zajednice.
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Posebnost kluba je njegov multikulturalitet – većina djeca je rođena izvan Njemačke. U klubu su zbog toga ponosni, jer su uspjeli stvoriti veliku internacionalnu zajednicu u kojoj se svatko osjeća da je dobro došao i da ima potporu.
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Centralni cilj kluba je taj da se djeca i njihovi roditelji podupiru prigodom integracije i socijalizacije. Prioriteti kluba Dresden Diamonds prostiru se iznad sportskih uspjeha – u središtu je sretno i ispunjeno odrastanje svakog djeteta.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Učenica roga Helena Kantarević iz Umjetničke škole Franje Lučića osvojila je prvu nagradu na 7. Međunarodnom natjecanju CELEIA 2026., koje je održano u Celju u Sloveniji, u nedjelju 19. travnja.
Kantarević je pritom zauzela drugo mjesto s 96,67 bodova, nastupivši uz klavirsku pratnju Mirele Mihajlović, profesorice klavira.
Uspjeh u Celju nastavak je iznimno aktivnog i uspješnog tjedna za mladu glazbenicu. Samo nekoliko dana ranije, 16. travnja, Helena Kantarević postala je državna prvakinja u Zagrebu, dok se 17. travnja predstavila i na događanju “Dan roga” na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Djeèji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Joliæ/cityportal.hr
Velika Gorica i okolna mjesta krajem travnja i početkom svibnja ponovno će živjeti u ritmu folklora. Od 30. travnja do 3. svibnja 2026. održava se 22. Međunarodni dječji folklorni festival “Green Ring of Friendship”, koji će na više pozornica okupiti dječje folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva. Festival traje četiri dana i održava se u Lučkom, Pušći, Buševcu i Vrbovcu, a donosi nastupe brojnih kulturno-umjetničkih društava te gostiju iz Slovačke, Poljske, Rumunjske i Sjeverne Makedonije.
Program počinje u četvrtak, 30. travnja u 19 sati u sportskoj dvorani OŠ Lučko, gdje će nastupiti KUD “Kraluš” iz Stupnika, KUD “Ljudevit Gaj” iz Mača, FA “Sveta Nedelja”, OSS Buševec te inozemne skupine.
Već sljedećeg dana, u petak 1. svibnja u 19 sati, festival se seli u Društveni dom Pušća. Ondje će se predstaviti KUD “Zgubidan” iz Marije Gorice, OSS Buševec, KUD “Pušća” i KUD “Jakovlje”.
Treća festivalska večer na rasporedu je u subotu, 2. svibnja u 17 sati u Domu kulture Buševec, uz nastupe KUD-a “Čiče“ iz Novog Čiča, KUD-a “Moslavina“ iz Kutine te OSS Buševec.
Završnica festivala održat će se u nedjelju, 3. svibnja u 17 sati u sportskoj dvorani OŠ Marije Jurić Zagorke u Vrbovcu, gdje će publika moći vidjeti nastupe OSS Buševec, KUD-a “Pušća” te HKUD-a “Petar Zrinski” iz Vrbovca.
Uz domaće sudionike, festival okuplja i međunarodne goste, “Kornička” iz Slovačke, “Megdan” iz Sjeverne Makedonije, “Padureanca” iz Rumunjske te “Ziemia Lisciecka” iz Poljske, koji će kroz ples, pjesmu i tradicijsku nošnju predstaviti folklor svojih zemalja.
Organizatori festivala su Ogranak Seljačke sloge Buševec, KUD “Pušća”, HKUD “Petar Zrinski” Vrbovec i KUD “Kraluš” Stupnik.