Korisnici WhatsAppa u Hrvatskoj i svijetu upozoreni su na mogući pokušaj krađe računa putem SMS verifikacijskih kodova. Kako piše Večernji.hr, tvrtka savjetuje da se kodovi nikada ne dijele s drugima, da se uklone neslužbene verzije aplikacije te da se WhatsApp preuzme isključivo preko službene stranice ili trgovine aplikacija.

Kako pojašnjavaju iz WhatsAppa, obavijest o registracijskom kodu dobiva se kada netko unese vaš broj i pokuša otvoriti račun. Iako razlog može biti jednostavna greška, iza toga se može skrivati i pokušaj preuzimanja tuđeg profila. Bez koda, napadač ne može završiti verifikaciju ni koristiti tuđi broj, pa korisnik ostaje u kontroli računa.

WhatsApp naglašava da je komunikacija zaštićena end-to-end enkripcijom te da poruke ostaju pohranjene samo na uređaju korisnika. Ako netko i uspije pristupiti računu s drugog mobitela, neće moći čitati prethodne razgovore.

Dodatno upozorenje odnosi se na neslužbene verzije aplikacije. Ako Google Play Protect pošalje poruku da je aplikacija lažna, to znači da se koristi izmijenjena verzija WhatsAppa koju su izradile treće strane. Takve aplikacije krše pravila korištenja, ugrožavaju sigurnost korisnika i mogu biti uklonjene s uređaja.

Iz WhatsAppa jasno poručuju da ne dijelite svoje verifikacijske kodove, izbrišete sve neslužbene aplikacije i koristite isključivo originalni WhatsApp ili WhatsApp Business. No, pritom upozoravaju kako nije zajamčeno da će se povijest razgovora sačuvati ako ste ranije koristili neslužbene verzije aplikacije.

Iako kalendarska jesen dolazi 23. rujna, ona klimatološka računa se od prvog dana rujna, podsjetio je prognostičar s portala Kad će kiša Kristijan Božarov.

Tako je i ljeto iza nas klimatološki počelo 01. lipnja.

–Iza nas su tri ljetna mjeseca koje smo pošteno odradili, obzirom na sušu i temperature zraka. Možda se neki od vas više ni ne sjećaju koliko je šesti mjesec bio vruć. I ne samo to, nego i suh. Tijekom lipnja u većini Hrvatske nije uopće bilo neke spomena vrijedne kiše, a kad se to spoji s najdužim danima u godini i ekstremnim vrućinama rezultat je da su već tada krenuli prvi problemi sa sušom, osobito za poljoprivrednike – kaže Božarov što potkrepljuje i tablicom izmjerenih temperatura.

Najtopliji dan lipnja bio je zadnji dan u mjesecu kada je izmjereno 38 Celzijevih stupnjeva.

Srpanj je također bio vruć, no odstupanja od normalnih temperatura za taj mjesec bio je samo jedan stupanj.

–Povremena kiša i pljuskovi malo su popravili bilancu i možemo reći da je taj period bio primjeren našem podneblju. Kolovoz je krenuo s osvježenjem, no brzo smo se ugrijali do sredine mjeseca kada su temperature skočile na 35 Celzijevih stupnjeva. Iako je druga polovica mjeseca bila promjenjivija, temperature se ostale visoke, tako da je ukupna kolovoška temperatura ipak bila iznad prosjeka, dodaje Božarov.

Time je ljeto iznad nas dobilo opet etiketu ekstremno vrućeg i spada u Top 10 vrućih ljeta od kada postoje mjerenja.

–Prve prognoze za rujan pokazuju da će i on biti topliji od prosjeka osobito do sredine mjeseca kada očekujemo dosta lijepih i toplih dana, unatoč pokojem pljusku sredinom ovoga tjedna – najavio je prognostičar.

Foto: Marija Vrbanus

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je na kraju 2024. godine imala 3.874.350 stanovnika, što je 12.383 više nego godinu ranije. Među županijama s najvećim rastom istaknula se Zagrebačka, koja je u godinu dana porasla za 1,26 %i time zauzela treće mjesto u državi, piše Župan.hr.

U Hrvatsku se u 2024. doselilo više od 70 tisuća ljudi, dok se odselilo nešto manje od 39 tisuća. Samo su Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija imale više iseljenih nego doseljenih. Rast stanovništva zabilježen je u svih sedam jadranskih županija te u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Gradu Zagrebu. Najveći skok imala je Istarska županija (+1,83%), slijede Zadarska (+1,56%), Zagrebačka (+1,26%), Ličko-senjska (+0,87%) i Dubrovačko-neretvanska (+0,78%).

Što se tiče prirodnog kretanja stanovništva, lani je u Hrvatskoj rođeno 32.204 djece, 101 manje nego u 2023. godini. Iako brojke i dalje pokazuju pad, on je sporiji nego prethodnih godina. Pozitivna iznimka je osam županija, među njima i Zagrebačka, koje su zabilježile porast broja novorođenih, o čemu smo pisali ovdje.

Prosječna starost u Hrvatskoj iznosi 44,5 godina (muškarci 42,8, žene 46,2), čime zemlja ostaje u skupini najstarijih u Europi. Udio mladih do 19 godina iznosi 19 %, najmanje ih je u Primorsko-goranskoj (16,5%), a najviše u Međimurskoj županiji (21,3%). Stanovništvo starije od 65 godina najbrojnije je u Šibensko-kninskoj županiji (28,5%), a najmanje u Zagrebu (20,8%).

Zagrebačka županija svrstala se među rijetke regije koje kombiniraju rast doseljavanja i porast broja novorođenih. Dok ostale dijelove zemlje pritišću negativni prirodni prirast i ubrzano starenje, ona pokazuje otpornost i drži se pri vrhu po rastu stanovništva.

Tijekom rujna u svim će školama zaživjeti “Informativka”, novi komunikacijski kanal za učenike, roditelje i nastavnike, potvrđeno je iz CARNET-a. Osim toga, kako prenosi Srednja.hr, strukovne škole od ove jeseni prelaze na modularni model nastave, a istodobno se rješavaju i tehnički problemi s OneDriveom.

“Informativka”, koja će se u e-Dnevniku prikazivati kao odjeljak “Razgovori”, trebala bi zamijeniti dosadašnje WhatsApp i Viber grupe kojima se često komuniciralo između roditelja, učenika i nastavnika.

Prema planu, ova opcija trebala bi biti dostupna od 22. rujna, kada škole završe s unosom potrebnih podataka u sustav e-Matica. Kako bi se svi korisnici upoznali s novom funkcionalnošću, CARNET priprema edukacije uživo u regionalnim centrima, ali i online radionice putem EMA sustava.

Novosti stižu i u strukovne škole koje prelaze na modularni model nastave. Novi sustav vođenja evidencije u e-Dnevniku razvijen je posebno za tu svrhu, a već je testiran u eksperimentalnoj fazi. Od ove školske godine primjenjuje se za sve učenike prvih razreda, uz najavu da će CARNET sustav dodatno nadograđivati u skladu s potrebama nastavnika i ministarstva.

Posljednjih dana dio učitelja i nastavnika prijavio je i poteškoće s OneDriveom. Iz CARNET-a poručuju kako je riječ o tehničkom problemu nastalom jer je dio korisnika premašio dodijeljenu kvotu prostora. Naglašavaju da je usluga u fazi stabilizacije te da će uskoro biti u punoj snazi. Nastavnici na raspolaganju imaju 50 GB prostora, a učenici 25 GB.

U 2024. u hrvatskim gradovima sklopljeno je 12.225 brakova, što je 39 više nego godinu ranije, dok je broj razvoda porastao za 398, na ukupno 3.767. Najviše brakova i razvoda zabilježeni su u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a među manjim gradovima najviše se ženilo u Vrgorcu i Pleternici, dok je najveća stopa razvoda u Lipiku i Virovitici. Velika Gorica bilježi 308 sklopljenih i 77 razvedenih brakova, čime se svrstava među gradove s rastom oba trenda.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koje prenosi Gradonačelnik.hr, broj sklopljenih brakova u gradovima u 2024. rastao je unatoč ukupnom padu na nacionalnoj razini, gdje je broj brakova smanjen za 100 u odnosu na 2023. Prosječna dob ulaska u prvi brak nastavila je rasti, s mladenkama u prosjeku oko 30 godina, a mladoženjama također oko 30.

U apsolutnim brojkama, nakon Zagreba, najviše brakova sklopili su Split (690), Osijek (449), Rijeka (351) i Velika Gorica (308). Kada se broj brakova promatra u odnosu na broj stanovnika, prednjače Vrgorac, Pleternica, Metković i Dugo Selo.

Najveći broj razvoda zabilježili su Zagreb (977), Split (281) i Osijek (173). Velika Gorica se nalazi u gornjem dijelu ljestvice sa 77 razvoda. Najviše razvoda po stanovniku bilo je u Lipiku (3,32 razvoda na 1.000 stanovnika).