Kolekciji društvenih i zabavnih događaja u Velikoj Gorici uskoro se priključuje još jedan. Pod nazivom VG Mini Fest priprema se dvodnevni festival na Gradskom stadionu, u sklopu kojega će u naš grad doći dva vrlo atraktivna glazbena gosta.

U petak će tako, 12. rujna, koncert imati Adi Šoše, nova regionalna glazbena zvijezda. Pjevač koji se proslavio kroz televizijski show “Zvijezde Granda”, a zatim nastavio razvijati svoju karijeru kroz bend Miligram i solo nastupe, pretvorio se u miljenika publike. Uspoređuju ga sa Zdravkom Čolićem i Toše Proeskim, a organizatori za ovu priliku najavljuju “večer punu emocija i zarazne energije”.

Program će u petak krenuti od 17 sati, a tako će biti i u subotu, kad će ispod zapadne tribine Gradskog stadiona nastupiti jedan od najvećih bendova na ovim prostorima, Prljavo kazalište. Već desetljećima “prljavci” se drže u glazbenoj eliti i njihov dolazak u Veliku Goricu definitivno se može smatrati prestižnim glazbenim događajem.

“Uz vrhunsku glazbu, posjetitelje čeka bogata ponuda hrane i cure, a atmosferu će dodatno dizati DJ Bozma. Ne propustite prvi VG Mini Fest”, pozivaju organizatori.

U danima pred nama nije loša ideja za sve zainteresirane pratiti program City radija, budući da ćemo sljedeći tjedan dijeliti po šest ulaznica za svaki od najavljenih koncerata.

Češka će krajem rujna postati prva zemlja Europske unije koja na autocesti testira višu brzinu od 150 km/h, piše Index.hr. Pilot-projekt započinje na dionici autoceste D3 između Tábora i Českih Budějovica, dugoj oko 50 kilometara.

Sustavom će upravljati Nacionalni prometni informacijski centar, a vozači će brže voziti isključivo u povoljnim uvjetima, po suhom vremenu, bez gužvi i radova. Standardno ograničenje od 130 km/h ostaje na snazi u svim drugim situacijama.

Primjeri iz drugih europskih zemalja pokazuju da odluke o ograničenju brzine izazivaju različite reakcije. Austrija je između 2018. i 2020. testirala 140 km/h, no projekt je obustavljen zbog povećanja emisija CO₂. Nizozemska je pak iz ekoloških razloga 2020. snizila maksimalnu brzinu na 100 km/h tijekom dana, a od ove godine ponovno dopušta 130 km/h na određenim dionicama i u dnevnim satima. Njemačka je i dalje jedinstvena jer na velikom dijelu svojih autocesta nema opće ograničenje brzine.

Češki model mogao bi otvoriti novu raspravu unutar EU o ravnoteži između sigurnosti, okoliša i slobode kretanja na cestama. Ako projekt pokaže da se brža vožnja može provoditi bez većeg rizika, Češka bi mogla postati uzor drugim državama koje razmišljaju o fleksibilnijim prometnim pravilima. Možda dobijemo i sličan eksperiment kod nas.

U zimskom semestru aktualne akademske godine u Hrvatskoj je studiralo 147.454 studenata, pokazuju svježi podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Kada se usporedi s prošlom godinom, jasno je da se na drugoj godini studija nalazi oko šest tisuća studenata manje nego što ih je godinu ranije upisalo prvu, piše Srednja.hr. Drugim riječima, dio njih odustaje od fakulteta, dok drugi ponavljaju prvu godinu.

Prema evidenciji, na prvoj godini studira 53.447 studenata, dok je u drugoj godini njihov broj pao na 47.576. Pad je još izraženiji na sveučilišnim prijediplomskim studijima, od 20.254 brucoša ostalo je tek 14.551 studenata na drugoj godini.

Hrvatska već nekoliko godina bilježi postupni pad ukupnog broja studenata. Lani ih je bilo 148.383, a godinu ranije 151.827. Od ukupnog broja, 83,3 % studira na fakultetima, dok je 14,9 % upisano na veleučilišta, 1,7 % na umjetničke akademije, a tek 0,1 % na visoke škole.

Kada se gleda po znanstvenim područjima, najviše studenata upisano je u društvene znanosti (43 %) i tehničke znanosti (28,7 %). Zanimljivo, jedino u tehničkim znanostima prevladavaju studenti, 27.065 prema 11.918 studentica. U svim ostalim područjima većinu čine studentice, koje ukupno čine 58,4 % svih studenata.

Na sveučilišnim studijima trenutno je 101.891 student, dok stručne programe pohađa njih 20.945. Usto, čak tri od četiri studenta studiraju redovno, dok izvanredni studenti, koji uglavnom sami financiraju studij, čine 26,8 % ukupnog broja.

U Hrvatskoj je zabilježen porast slučajeva vožnje bez propisno postavljenih ili čitljivih registarskih pločica, što vozači ponekad pravdaju “slučajnim” ispadanjem ili prljavštinom. Policija redovito reagira, a sudovi ovakve izgovore rijetko prihvaćaju. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, pločice moraju biti dobro vidljive i čitljive . U suprotnom slijede novčane kazne od 30 do čak 1.990 eura.

Kako piše HAK, u jednom od nedavnih slučajeva, policija je uočila vozilo bez prednje registarske pločice na predviđenom mjestu. Umjesto na braniku, pločica je bila polegnuta ispod prednjeg vjetrobranskog stakla. Vozač je tvrdio da mu je pločica pala neposredno prije zaustavljanja te da ju je namjeravao popraviti sljedeći dan. No, Općinski prekršajni sud u Zagrebu odbacio je njegovu obranu, oslanjajući se na iskaz policijskog službenika da pločica nije bila dobro vidljiva. Sud ga je proglasio krivim temeljem članka 244. stavka 4. i 7. Zakona.

Osim vozača, kazne prijete i pravnim osobama te obrtnicima ako na vozilu kojim upravljaju njihovi djelatnici pločice nisu postavljene ili su nečitljive. To se odnosi i na situacije kada vozilo nije vozio sam vlasnik. Primjerice, Općinski sud u Požegi proglasio je krivim obrtnika jer je njegov vozač upravljao teretnim vozilom čija stražnja pločica nije bila čitka zbog sloja blata i prašine, iako je padala kiša i cesta bila blatnjava.

Zakon ne ostavlja prostor za subjektivne procjene. Pločice moraju biti čiste, čitljive i na svom mjestu bez obzira na vremenske uvjete.

Velika Gospa, službeno svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a u Hrvatskoj i državni praznik. Prema crkvenom vjerovanju, Marija, na kraju svog zemaljskog života nije umrla poput drugih ljudi, nego je, tijelom i dušom, uznesena u nebesku slavu. Taj čin, potvrđen kao dogma 1950. godine od pape Pija XII., simbolizira ono čemu svaki vjernik teži, a to su vječni život i blizinu Bogu.

Za mnoge, blagdan Velike Gospe je i prilika da se podsjete kako je Marija bila obična žena iz malog mjesta, koja je svoj život posvetila ljubavi i služenju drugima. Njezina priča o hrabrosti, povjerenju i poniznosti i danas inspirira ljude različitih uvjerenja. Zato ovaj blagdan ne ostavlja ravnodušnima ni one koji ne dijele vjersku praksu jer u njemu prepoznaju univerzalne vrijednosti koje nadilaze granice religije.

Najveći priljev vjernika u našoj okolici danas pristiže u Vukovinu gdje su mise u 7, 9, 11 i 18 sati, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Podsjećamo građane da obrate pažnju na privremenu regulaciju prometa koja je trenutačno na snazi zbog ovog blagdana.