Povežite se s nama

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Ljigavci, folklor i Gorica iz drugog ugla

Kao i uvijek, donosimo vikend pun zanimljivih događaja.

Objavljeno

na

Stiže još jedan vikend pun sadržaja u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe, bilo da tražite obiteljsku zabavu, kulturni doživljaj, mrvicu tradicije ili sportski izazov. Od radionica za najmlađe i šetnje kroz povijest grada, do folklorne manifestacije i polumaratona, vikend od 24. do 26. listopada nudi štošta.

Slime day – Velika Gorica

Subota u Velikoj Gorici rezervirana je za najmlađe. Tinker Labs organizira Slime Day, dan posvećen kreativnosti, boji i dječjem smijehu. Mali kreativci imat će priliku sami izraditi svoj jedinstveni “slime” koji će ponijeti kući kao uspomenu. Radionica traje 75 minuta, a održava se u prostorima Tinker Labsa na Trgu kralja Tomislava 28. Prva grupa, za djecu od 5 do 7 godina, počinje u 17 sati, dok je termin za starije, od 8 do 12 godina, zakazan za 18:30.

Broj mjesta je ograničen, pa organizatori pozivaju roditelje da na vrijeme rezerviraju mjesto.

“Dobar Štoos te zove u šetnju” – Velika Gorica

U sklopu programa “Dobar Štoos te zove u šetnju”, Štoos teatar i Galerija Galženica organiziraju arhitektonsku šetnju kvartom Galženica. Šetnja započinje u 10:30 sati kod skulpture “Bombaš” Emila Bohutinskog u Parku Franje Tuđmana, a sudionicima će pružiti priliku da svoj grad upoznaju iz nove perspektive.

Kroz šetnju će ih voditi arhitektica Kristina Vujica i student povijesti umjetnosti Tin Marušić, koji će zajedno približiti arhitektonske, povijesne i umjetničke slojeve jednog od najprepoznatljivijih velikogoričkih naselja. Galženica, nastala u razdoblju intenzivne urbanizacije 1970-ih, krije bogatstvo javnih skulptura, murala i umjetničkih intervencija koje oblikuju identitet naselja. Cilj šetnje je potaknuti građane da na svoj svakodnevni prostor pogledaju drukčijim očima. Događaj je dio šireg programa kojim se želi potaknuti rasprava o urbanizmu, javnom prostoru i kulturnoj baštini Velike Gorice.

Vojkovi dani – Donja Lomnica

Za one koji vikend vole provesti u duhu tradicije i glazbe, Donja Lomnica bit će pravo odredište. Tamo se održavaju 29. Vojkovi dani, manifestacija posvećena Vojku Miklaušiću, glazbeniku, zborovođi i neumornom čuvaru turopoljskog jezika i običaja.

Program počinje u petak, 24. listopada, polaganjem vijenca na njegov grob u Velikoj Gorici u 17 sati, a nastavlja se misom u župnoj crkvi Sveta tri kralja u Donjoj Lomnici. Glavni kulturno-umjetnički program održat će se u subotu, 25. listopada u 19 sati u Društvenom domu Donja Lomnica, uz nastupe brojnih KUD-ova, “Kraluš” iz Stupnika, “Gradići”, “Velika Mlaka” te domaćina “Nove zore”.

Nakon službenog dijela slijedi druženje i domjenak, u duhu zajedništva koje je Miklaušić cijeli život promicao. Njegovo nasljeđe, sažeto u knjizi Plemeniti puti, i danas nadahnjuje nove generacije da čuvaju govor, pjesme i običaje svoga kraja. Vojkovi dani tako nisu samo spomen na jednog čovjeka, već i podsjetnik na važnost prenošenja kulturne baštine s koljena na koljeno.

Foto: KUD Nova zora

14. Martinski polumaraton – Dugo Selo

Ljubitelji trčanja i sportskih izazova doći će na svoje u Dugom Selu, gdje se održava 14. Martinski polumaraton, pod pokroviteljstvom Grada Dugog Sela. Utrke su raspoređene u nekoliko disciplina, od utrke građana na 5 kilometara, preko dječjih utrka na kraćim dionicama, do glavnog polumaratona dužine 21,1 kilometar s vremenskim limitom od dva sata i 45 minuta. Prijave su moguće putem platforme Traceysport, kao i na dan utrke od 8 do 10 sati na mjestu starta i cilja. Sve detalje možete pronaći ovdje.

Svjetski dan audiovizualne baštine – Sisak

Za one koji vikend žele provesti u opuštenijem tonu, Sisak nudi filmski program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine. U nedjelju, 26. listopada, u Kazalištu 21 prikazat će se tri hrvatska filmska klasika, “Servantes iz maloga mista” u 16 sati, “Kužiš, stari moj” u 18 sati te “Ritam zločina” u 20 sati.

Ulaz je besplatan, što ovaj događaj čini idealnim izborom za sve filmofile koji žele podsjetiti se na remek-djela domaće kinematografije ili ih možda prvi put otkriti na velikom platnu.

Od dječje kreativnosti i istraživanja arhitekture do folklorne tradicije, trčanja i filmskih klasika, svaka destinacija nudi drugačiji doživljaj. Bilo da se odlučite za ljigavu zabavu s klincima, jutarnju šetnju Galženicom, folklornu večer u Lomnici, trkačku avanturu u Dugom Selu ili filmski maraton u Sisku i ovaj vikend pred nama pokazuje da, unatoč hladnijem vremenu, nema stajanja sa zabavom. Ako ste tražili izgovor da izađete iz kuće, ovo je pravi trenutak.

 

Zanimljivosti

Kutleša poslao snažnu uskrsnu poruku – “Mir bez Boga je iluzija”

Zagrebački nadbiskup je poručio da se pravi mir ne može graditi bez Boga te pozvao na praštanje, solidarnost i zaustavljanje mržnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

02.04.2026., Zagreb - Veliki četvrtak, Misa Vecere Gospodnje u katedrali koju je predvodio Zagrebacki nadbiskup Drazen Kutlesa. Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Veliku subotu uskrsnu čestitku u kojoj je poručio da Uskrs donosi mir koji je danas prijeko potreban Hrvatskoj, Europi i svijetu pogođenom ratovima. Istaknuo je kako Kristov mir nije samo želja ili simbolična poruka, nego “dar Božje pobjede” nad grijehom i smrću, koje vidi kao temelj svakog nemira.

Kako piše N1, naglasio je da Kristov mir nije samo lijepa poruka, nego dar koji pobjeđuje grijeh i smrt, koje je nazvao glavnim uzrokom nemira među ljudima. Kutleša je rekao i da je velika zabluda današnjeg vremena tražiti mir bez Boga, jer bez Boga, smatra, ne nestaje ono što potiče sukobe.

Pozvao je vjernike, ali i sve ljude dobre volje, da u drugima vide čovjeka, a ne neprijatelja, te da obitelji budu mjesta mira i praštanja. Poručio je i da Crkva treba biti otvorena za sve koji pate, bez obzira odakle dolaze.

Na kraju je istaknuo da pravi mir traži hrabrost – priznati pogreške, oprostiti i prekinuti mržnju. Zaključio je porukom da zlo i smrt nemaju posljednju riječ jer je Krist uskrsnuo.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Danas obilježavamo Veliki petak – evo što ovaj dan znači za kršćane

Veliki petak jedan je od najvažnijih dana u kršćanskom kalendaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alicia Quan/unsplash

Veliki petak je dan kada se vjernici prisjećaju Isusove muke i smrti na križu. Za razliku od Uskrsa koji donosi radost, Veliki petak ima potpuno drugačiji, mirniji i ozbiljniji ton. Štoviše, mnogi ga doživljavaju kao dan tišine, posta i dubokog promišljanja.

Diljem svijeta, pa tako i kod nas, Veliki petak često počinje okupljanjem vjernika na pobožnosti Križnog puta, najčešće u prijepodnevnim satima. U mnogim župama taj običaj se održava u crkvi ili na otvorenom, a vjernici prolaze postaje koje simboliziraju Isusov put prema križu.  U 15 sati, kada se prema predaji smatra da je Isus preminuo na križu, vjernici se okupljaju na obredima Velikog petka. Na taj dan u Katoličkoj Crkvi nema mise, što je jedinstveno u cijeloj godini. Umjesto mise održava se poseban obred koji uključuje čitanje Svetog pisma, navještaj muke, klanjanje križu te svetu pričest.

Oltar je ogoljen, bez cvijeća, svijećnjaka i ukrasa. Time se simbolično pokazuje Isusova patnja i poniženje, ali i naglašava ozbiljnost dana. Sve djeluje jednostavno i tiho.

Veliki petak je i dan posta i nemrsa. Kod katolika je post obvezan za osobe od 18 do 60 godina, dok je nemrs obvezan za sve vjernike starije od 14 godina. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu može najesti do sita, a još dva puta pojesti nešto lagano. U praksi to najčešće znači skromniji obrok i jednostavniju prehranu, bez pretjerivanja.

Posebno prepoznatljiv običaj u našem kraju je čuvanje Božjeg groba. Ta se tradicija zadržala do danas u brojnim župama. U nekim mjestima stražu uz simbolični Kristov grob drže članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava ili turopoljski plemenitaši, odjeveni u svečane odore. Također, zvona bi utihnula od Velikog četvrtka do Velike subote.

Nastavite čitati

Vijesti

Od Turopolja do Filipina – evo kako se Uskrs obilježava u različitim dijelovima svijeta

Troje sugovornika otkriva kako izgleda Uskrs u njihovim domovima i tradicijama, ali i što ih je najviše osvojilo u hrvatskim običajima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Razgovarala: Gianna Kotroman

Uskrs se u Hrvatskoj uglavnom veže uz blagoslov hrane, obiteljski stol i pisanice, ali običaji povezani s najvećim kršćanskim blagdanom puno su širi i raznolikiji nego što mnogi misle. Dok se u Turopolju Vuzem i danas slavi mirno i skromno, na Filipinima se tisuće ljudi okupljaju u velikim procesijama, a u Francuskoj se blagdanski stol ne može zamisliti bez čokolade u obliku zeca.

Kako izgleda Uskrs u njihovim krajevima, ispričali su Tiffany, Filipinka udana u Novo Čiče, Michel, Francuz koji živi u Zagrebu, te Snježana Dijanežević, predsjednica Etno udruge Kurilovec.

Za početak krenimo “od doma”. Predsjednica Etno udruge Kurilovec Snježana Dijanežević podsjeća da se u Turopolju Vuzem tradicionalno slavi tiho i skromno, ali s puno emocije i povezanosti s obitelji.

“Sve započinje na Cvjetnicu uz blagoslov grančica drenka, kao znak snage i zdravlja, pa se i danas kaže smo zdravi kao dren. Ovdje se isto jedan lijep običaj, umivanje u vodi s cvijećem jer se vjerovalo da takva voda donosi svježinu, zdravlje i ljepotu tijekom cijele godine. I danas se trudimo te male stvari sačuvati”, priča nam Snježana.

Priznaje da joj je pomalo žao što se sve češće umjesto domaćih grančica drenka pojavljuju maslinove.

“Kod mene doma svake godine napravimo buket od drenka, imele i bršljana koji potom nosimo u crkvu. To je jedan mali, ali jako lijep način da ostanemo povezani s tradicijom jer moram priznati da mi je pomalo žao što se sve češće vide maslinove grančice, a manje naš domaći drenek. Ne kažem to zato što jedno ne valja, nego zato što ono naše, ono turopoljsko ne ode u zaborav”, objašnjava.

Neizostavne su i pisanice, obojene prirodnim bojama i ukrašene starim motivima, a ono što je neizostavno je blagoslov hrane.

“Na uskrsno jutro nosimo hranu na blagoslov, u košaricu u kojoj nosimo šunku, kruh, jaja, hren i kolače. Nakon mise obitelj se okuplja za stolom u miru, radosti i zajedništvu jer tu je zapravo duh Uskrsa. Možda danas živimo brže nego nekad, ali vjerujem da se upravo u tim malim običajima, skriva ono najvažnije, a to je osjećaj pripadnosti, toplina doma i zajedništvo. Zato čuvajmo ono naše turopoljsko i prenosimo ga dalje od srca srcu jer dok čuvamo naše običaje, čuvamo i dio sebe”.

U Francuskoj, običaji su slični kao i kod nas. “U Francuskoj za Veliki petak jedemo ribu, ništa mesno. Za Uskrs farbamo jaja, jedemo čokoladice u obliku zeca, kokoši, janjetinu i šunku”, priča nam Michel Forissier Francuz iz Saint Etiennea, koji već 25 godina živi u Zagrebu.

Tiffany Barišić kaže kako se na Filipinima Uskrs doživljava vrlo snažno, a pripreme počinju već Pepelnicom, kao i u Hrvatskoj. Petkom se ne jede meso sve do Uskrsa, a vjernici redovito sudjeluju u križnom putu.

“Imamo Cvjetnicu baš kao i ovdje u Hrvatskoj. Za Veliki petak se održava velika procesija muke Isusove gdje se tisuće ljudi iz zajednice okupljaju i sudjeluju. Hoda se u velikoj povorci s prijateljima i obitelji nakon mise. Moja obitelj i ja smo redovito sudjelovali u tome”, govori Tiffany.

Uz to, na Veliki petak priprema se i posebno tradicionalno jelo.

“To je nešto poput slatke juhe, napravljene od ljepljive riže, voća poput banana, slatkog krumpira, šarenih tapioka i kokosovog mlijeka, sve kuhano zajedno. Dio je tradicije pripremati i jesti ovo jelo tijekom dana”, objašnjava nam.

Na sam Uskrs, slijedi tzv. Sugat procesija.

“Kada dođe Uskrs, ljudi se bude rano kako bi prisustvovali Sugat procesiji. To je susret, prikaz na Uskrsnu nedjelju gdje anđeo, uklanja crni veo s kipa Djevice Marije što simbolizira kraj njezine žalosti. Nakon toga se slavi misa, a ljudi ostatak dana slave odlaskom na plažu ili ostanu doma uz hranu i karaoke. U mojoj obitelji obično prvo imamo roštilj pa odemo na kupanje”.

Kad govori o Hrvatskoj, kaže da su joj se najviše svidjeli običaji blagoslova hrane i natjecanje u tucanju jajima.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

DV Lojtrica u Selnici proslavio 15 godina rada uz svečani ručak za djecu

Odgojitelji su za djecu organizirali svečani ručak, a sportsku dvoranu uredili u blagovaonicu u suradnji s DVD-om Šćitarjevo i Mjesnim odborom Gradići.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područni objekt Dječjeg vrtića Lojtrica u Selnici obilježio je 15. rođendan prigodnom proslavom za djecu. U sklopu obilježavanja organiziran je svečani ručak, a prostor sportske dvorane uređen je kao blagovaonica.

U pripremi i organizaciji sudjelovali su odgojitelji i tehničko osoblje vrtića, a u uređenju prostora pomogli su Dobrovoljno vatrogasno društvo Šćitarjevo i Mjesni odbor Gradići. Stolovi su bili prekriveni bijelim stolnjacima i ukrašeni salvetama, cvijećem i posuđem, dok su djeca na proslavu došla u svečanoj odjeći.

Proslavu je pratila rođendanska glazba, a obilježena je i puhanjem svjećica na čokoladnoj torti. U vrtiću ističu kako je cilj ovakvog obilježavanja bio uključiti djecu u proslavu i dodatno naglasiti važnost zajedništva u skupinama „Žirafice“, „Tigrići“ i „Lavići“.

Nastavite čitati

Vijesti

Kako urediti dom za Uskrs – Ana Novak iz White Poppya donosi jednostavne ideje koje svatko može napraviti

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarala: Gianna Kotroman

Uskrs je idealno vrijeme za osvježavanje doma, a vlasnica poznate goričke cvjećarnice White Poppy, Ana Novak,  podijelila je praktične savjete za ukrašavanje prostora. Prema njezinim riječima, za atraktivan, ali jednostavan dekor dovoljno je nekoliko osnovnih elemenata, zdjela, tanjur ili čaša, malo mahovine, vjenčić od šiba i pisanice.

“Svakako bi bilo lijepo uzeti neku lijepu zdjelu ili dekorativni tanjur. Na njega možemo staviti neki vjenčić od šiba, stavimo komadić spužve, koju možemo prekriti mahovinom. U spužvu možemo napiknuti malo ljepše šibe na koje se vješaju pisanice. Pored grana bi bilo lijepo staviti neku uskršnju dekoraciju, neki mali detalj, što bi moglo lijepo za vidjeti”, preporučuje Ana.

Foto: Gianna Kotroman/Cityportal

Za one koji preferiraju minimalizam, kaže, dovoljna je i mala čaša.

“Ako ste više za nešto manje, možete uzeti čašu, staviti neku malu dekoraciju ili vjenčić, a unutra može biti pisanica s granama, također s mašnom, što je također jako lijepo”, zaključila je.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno