Povežite se s nama

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Ljigavci, folklor i Gorica iz drugog ugla

Kao i uvijek, donosimo vikend pun zanimljivih događaja.

Objavljeno

na

Stiže još jedan vikend pun sadržaja u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe, bilo da tražite obiteljsku zabavu, kulturni doživljaj, mrvicu tradicije ili sportski izazov. Od radionica za najmlađe i šetnje kroz povijest grada, do folklorne manifestacije i polumaratona, vikend od 24. do 26. listopada nudi štošta.

Slime day – Velika Gorica

Subota u Velikoj Gorici rezervirana je za najmlađe. Tinker Labs organizira Slime Day, dan posvećen kreativnosti, boji i dječjem smijehu. Mali kreativci imat će priliku sami izraditi svoj jedinstveni “slime” koji će ponijeti kući kao uspomenu. Radionica traje 75 minuta, a održava se u prostorima Tinker Labsa na Trgu kralja Tomislava 28. Prva grupa, za djecu od 5 do 7 godina, počinje u 17 sati, dok je termin za starije, od 8 do 12 godina, zakazan za 18:30.

Broj mjesta je ograničen, pa organizatori pozivaju roditelje da na vrijeme rezerviraju mjesto.

“Dobar Štoos te zove u šetnju” – Velika Gorica

U sklopu programa “Dobar Štoos te zove u šetnju”, Štoos teatar i Galerija Galženica organiziraju arhitektonsku šetnju kvartom Galženica. Šetnja započinje u 10:30 sati kod skulpture “Bombaš” Emila Bohutinskog u Parku Franje Tuđmana, a sudionicima će pružiti priliku da svoj grad upoznaju iz nove perspektive.

Kroz šetnju će ih voditi arhitektica Kristina Vujica i student povijesti umjetnosti Tin Marušić, koji će zajedno približiti arhitektonske, povijesne i umjetničke slojeve jednog od najprepoznatljivijih velikogoričkih naselja. Galženica, nastala u razdoblju intenzivne urbanizacije 1970-ih, krije bogatstvo javnih skulptura, murala i umjetničkih intervencija koje oblikuju identitet naselja. Cilj šetnje je potaknuti građane da na svoj svakodnevni prostor pogledaju drukčijim očima. Događaj je dio šireg programa kojim se želi potaknuti rasprava o urbanizmu, javnom prostoru i kulturnoj baštini Velike Gorice.

Vojkovi dani – Donja Lomnica

Za one koji vikend vole provesti u duhu tradicije i glazbe, Donja Lomnica bit će pravo odredište. Tamo se održavaju 29. Vojkovi dani, manifestacija posvećena Vojku Miklaušiću, glazbeniku, zborovođi i neumornom čuvaru turopoljskog jezika i običaja.

Program počinje u petak, 24. listopada, polaganjem vijenca na njegov grob u Velikoj Gorici u 17 sati, a nastavlja se misom u župnoj crkvi Sveta tri kralja u Donjoj Lomnici. Glavni kulturno-umjetnički program održat će se u subotu, 25. listopada u 19 sati u Društvenom domu Donja Lomnica, uz nastupe brojnih KUD-ova, “Kraluš” iz Stupnika, “Gradići”, “Velika Mlaka” te domaćina “Nove zore”.

Nakon službenog dijela slijedi druženje i domjenak, u duhu zajedništva koje je Miklaušić cijeli život promicao. Njegovo nasljeđe, sažeto u knjizi Plemeniti puti, i danas nadahnjuje nove generacije da čuvaju govor, pjesme i običaje svoga kraja. Vojkovi dani tako nisu samo spomen na jednog čovjeka, već i podsjetnik na važnost prenošenja kulturne baštine s koljena na koljeno.

Foto: KUD Nova zora

14. Martinski polumaraton – Dugo Selo

Ljubitelji trčanja i sportskih izazova doći će na svoje u Dugom Selu, gdje se održava 14. Martinski polumaraton, pod pokroviteljstvom Grada Dugog Sela. Utrke su raspoređene u nekoliko disciplina, od utrke građana na 5 kilometara, preko dječjih utrka na kraćim dionicama, do glavnog polumaratona dužine 21,1 kilometar s vremenskim limitom od dva sata i 45 minuta. Prijave su moguće putem platforme Traceysport, kao i na dan utrke od 8 do 10 sati na mjestu starta i cilja. Sve detalje možete pronaći ovdje.

Svjetski dan audiovizualne baštine – Sisak

Za one koji vikend žele provesti u opuštenijem tonu, Sisak nudi filmski program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine. U nedjelju, 26. listopada, u Kazalištu 21 prikazat će se tri hrvatska filmska klasika, “Servantes iz maloga mista” u 16 sati, “Kužiš, stari moj” u 18 sati te “Ritam zločina” u 20 sati.

Ulaz je besplatan, što ovaj događaj čini idealnim izborom za sve filmofile koji žele podsjetiti se na remek-djela domaće kinematografije ili ih možda prvi put otkriti na velikom platnu.

Od dječje kreativnosti i istraživanja arhitekture do folklorne tradicije, trčanja i filmskih klasika, svaka destinacija nudi drugačiji doživljaj. Bilo da se odlučite za ljigavu zabavu s klincima, jutarnju šetnju Galženicom, folklornu večer u Lomnici, trkačku avanturu u Dugom Selu ili filmski maraton u Sisku i ovaj vikend pred nama pokazuje da, unatoč hladnijem vremenu, nema stajanja sa zabavom. Ako ste tražili izgovor da izađete iz kuće, ovo je pravi trenutak.

 

Zanimljivosti

Stari mobiteli idu u povijest? 2G mreža se gasi, evo što to znači za korisnike

Velik broj uređaja morat će se prilagoditi novoj stvarnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Charlotte May/pexels.com

Stari mobilni telefoni i brojni tehnički sustavi koji rade isključivo na 2G mreži u idućim godinama prestat će funkcionirati, jer telekom operateri postupno gase tehnologiju staru više od 30 godina. Iako u Hrvatskoj do toga neće doći odmah, Hrvatski Telekom poručuje da se 2G mreža sigurno neće gasiti prije 2028. godine, a korisnici će, kao i kod gašenja 3G-a, o svemu biti pravodobno informirani.

Kako je prenio Poslovni.hr, gašenje 2G mreže u Europi već je započelo, no situacija u Hrvatskoj zasad je mirna te se prema navodima iz HT-a, ovaj potez na planira još do 2028. Razlog nije hir operatera kako bi neki mogli pomisliti, već tehnološki razvoj. 2G koristi frekvencijski pojas koji je danas daleko korisniji za modernije 4G i 5G mreže. Te novije tehnologije omogućuju brži internet, stabilniju vezu i bolju pokrivenost, osobito u ruralnim područjima.

Istodobno, održavanje zastarjele mreže postaje sve skuplje i tehnički zahtjevnije, dok su novije mreže energetski učinkovitije i dugoročno isplativije. Tu je i sigurnosni aspekt. 2G mreže nemaju razinu zaštite kakvu danas podrazumijevamo jer se pozivi i poruke mogu lakše presresti, što u vremenu sve većih digitalnih prijetnji i curenja podataka, postaje ozbiljan problem.

Što je zapravo 2G mreža?

2G, odnosno “druga generacija” mobilnih mreža, tehnologija je koja se počela koristiti početkom 1990-ih. Upravo je ona omogućila masovnu upotrebu mobitela, pozive, SMS poruke i osnovni prijenos podataka. Za razliku od današnjih pametnih telefona, 2G ne služi za surfanje internetom, gledanje videa ili korištenje aplikacija. Njegova je prednost jednostavnost i pouzdanost, zbog čega se godinama zadržao u uporabi.

Kad se govori o gašenju 2G-a, većina pomisli na stare “mobitele na tipke”, bili oni obični, klizni i na preklop. One koje najčešće dajemo bakama i djedovima da nas nazovu u slučaju nužde. I doista, svi telefoni koji podržavaju isključivo 2G izgubit će mogućnost poziva i slanja poruka. No, na 2G mrežu oslanja se i  velik broj IoT i M2M uređaja, a to su pametna brojila za struju i plin, sustavi za praćenje vozila, industrijski senzori, sigurnosni alarmi, sustavi za hitne pozive u dizalima i tako dalje. Svi ti uređaji morat će se nadograditi ili zamijeniti kako bi se izbjegle veće štete od kojih neke mogu biti drastične.

Upravo zato njegovo gašenje nije samo pitanje “starog mobitela”, već i infrastrukture na koju se svakodnevno oslanjamo, često a to ni ne znamo.

Za korisnike to znači da će u idućim godinama morati provjeriti koje uređaje koriste ili bolje rečeno, vrijeme je da napokon sjednete s onim starijim ukućanima i objasnite im kako da koriste onu malo moderniju tehnologiju.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Besplatni računi u bankama zbunili građane – što banke moraju, a što ipak same odlučuju?

Građani se masovno žale na uvođenje paketa besplatnih bankarskih usluga, a HNB razjašnjava ključne nedoumice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Uvođenje paketa besplatnih bankarskih usluga početkom 2026. godine izazvalo je niz pritužbi građana diljem Hrvatske. Mnogi su tek u banci shvatili da “besplatno” ne znači isto za sve, a nejasna pravila dodatno su pojačala nezadovoljstvo.

Zbog velikog broja upita, udruga “Halo, inspektore” zatražila je pojašnjenja od Hrvatske narodne banke (HNB), koja je sada odgovorila na pitanja koja muče većinu klijenata, piše N1. Kako navde, banke nisu imale obvezu unaprijed obavijestiti građane da uvode besplatni paket uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu. Ipak, ako klijent zatraži informacije prije potpisivanja, banka mu ih mora dati jasno i potpuno, kako bi znao na što pristaje.

Jedna od čestih zamjerki odnosi se na digitalno bankarstvo. Zakon kaže da besplatni paket mora uključivati internetsko ili mobilno bankarstvo, ali ne oba. Koju će opciju ponuditi, odlučuje banka. Ako želite i drugu uslugu, ona se dodatno plaća. Ni dopušteni minus nije automatski isključen. Besplatni račun može imati prekoračenje ako klijent ispunjava uvjete, a kamata ne smije biti viša nego na drugim računima. Koliki će minus biti, odlučuje banka. Ako vam banka smanji ili ukine minus, mora vam omogućiti otplatu u 12 mjesečnih rata. Važno je i da zbog prelaska na besplatni paket ne morate zatvarati postojeći račun. IBAN ostaje isti, a račun se i dalje koristi za primanje plaće ili mirovine.

Dio građana sumnjao je da banke dogovoreno nude samo jednu vrstu digitalnog bankarstva. HNB poručuje da se ne radi o kartelu, već o poslovnoj odluci, jer zakon propisuje minimum, a ne širinu ponude.

Podizanje gotovine također je ograničeno pravilima. Besplatno je moguće podizati novac na bankomatu ili šalteru vlastite banke, ovisno o tome što banka odabere. Umirovljenici i ostale osjetljive skupine imaju povoljnija prava, njima podizanje mora biti besplatno i na bankomatu i na šalteru njihove banke. Od 1. siječnja 2027. godine svi korisnici besplatnih računa moći će dva puta mjesečno bez naknade podizati gotovinu i na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.

HNB objašnjava da zakon ne vrijedi za pojedine aplikacije ili posebne bankarske pakete, već samo jamči građanima pravo na besplatne osnovne usluge uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu.

Građani koji smatraju da su zakinuti imaju nekoliko koraka na raspolaganju. Prvo se podnosi prigovor banci, koja mora odgovoriti u zakonskom roku. Ako odgovor ne zadovolji, mogu se obratiti HNB-u ili pokrenuti postupak mirenja, u kojem banka mora sudjelovati. Iz središnje banke poručuju kako će i dalje nadzirati banke i njihovu usklađenost sa zakonom, dok se nezadovoljstvo građana oko “besplatnog” bankarstva zasad ne stišava.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Stroža pravila iz Bruxellesa! Što se od 2026. smije zvati džem, a što ne

Nova europska direktiva donosi stroža pravila za sastav i nazive.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: K Zoltan/pexels.com

Više voća, manje šećera i jasnije oznake na policama trgovina, to su glavne promjene koje donosi nova direktiva Europske unije, a koje bi potrošači trebali osjetiti već od 2026. godine. Bruxelles uvodi strože standarde za džemove i pekmeze kako bi kupci točno znali što jedu, ali i kako bi se spriječilo da se proizvodi s minimalnim udjelom voća prodaju pod istim nazivima kao i kvalitetniji, prenosi Poslovni.hr.

Prema novim pravilima, klasični džem više neće moći sadržavati samo trećinu voća, kako je to bilo dosad. Umjesto najmanje 350 grama, u kilogramu džema morat će biti barem 450 grama voća, odnosno 45 %. Još stroži kriteriji vrijedit će za ekstra džem, koji će morati imati najmanje 500 grama voća po kilogramu. Time se, kako pojašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, automatski smanjuje prostor za dodavanje šećera i drugih sastojaka. Osim sastava, mijenjaju se i pravila oko naziva. Europska unija preciznije definira razliku između džema i marmelade, pa će se marmelada ubuduće odnositi isključivo na proizvode od citrusa. Na etiketama će tako jasno pisati “marmelada od citrusa”

Iako proizvođače čekaju prilagodbe, poruka nove direktive je manje marketinga, a više stvarnog voća u staklenkama koje svakodnevno završavaju na hrvatskim stolovima.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Led s unutarnje strane stakla u automobilu? Evo zašto se to događa

Uzrok je najčešće jednostavan i najvažnije, rješiv.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: freestocks.org/pexels.com

Tijekom zimskih hladnoća vozače diljem Hrvatske, pa tako i u Velikoj Gorici, često dočeka neugodan prizor, zaleđena stakla automobila iznutra. Taj problem najčešće se pojavljuje ujutro, nakon noći s niskim temperaturama, a uzrok mu je povećana vlaga u unutrašnjosti vozila. Iako može izgledati zabrinjavajuće, u većini slučajeva riječ je o pojavi koja se može ukloniti jednostavnim koracima, objašnjavaju iz HAK-a.

Zaleđena stakla obično povezujemo s vanjskim uvjetima, no kada se led pojavi s unutarnje strane, razlog treba tražiti u kabini vozila. Ključni krivac je vlaga. Najčešće dolazi iz mokrih tepiha, natopljenih snijegom koji unesemo na cipelama ili iz mokre odjeće ostavljene u automobilu. Kako se snijeg topi, voda se zadržava u tkaninama i tepisima, a tijekom noći, kada temperatura padne, višak vlage kondenzira se na hladnim staklima i smrzava. Rezultat je sloj leda tamo gdje ga najmanje očekujemo.

Rješenje u takvim situacijama nije komplicirano, ali zahtijeva malo discipline. Ako su tepisi mokri, najbolje ih je izvaditi iz vozila i temeljito osušiti u zatvorenom prostoru. Isto vrijedi i za mokru odjeću ili obuću, automobil nije mjesto za njihovo sušenje. Kod starijih vozila ili onih s lošijom izolacijom problem može biti učestaliji, čak i kada se ukloni očiti izvor vlage. U tim slučajevima pomaže kratko provjetravanje, otvorite vrata, uključite ventilaciju i usmjerite zrak prema vjetrobranskom staklu. Nakon toga, staklo je dovoljno prebrišiti suhom krpom.

Važno je naglasiti da se odmrzivači u spreju ne bi trebali koristiti unutar kabine, jer nisu namijenjeni za udisanje i mogu biti štetni za zdravlje.

Iako neugodno, zamrzavanje stakala iznutra najčešće nije znak ozbiljnog kvara, već upozorenje da u automobilu ima previše vlage. Uz nekoliko jednostavnih navika, jutarnje struganje leda s unutarnje strane može postati stvar prošlosti.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Što upisati, a što izbjegavati? Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

Najnovije preporuke HZZ-a otkrivaju gdje se posao nudi na pladnju, a gdje tržište rada već puca po šavovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atlantic Ambience/pexels.com

Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.

Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.

Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.

Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.

Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno