Jeste li ikad kupovali ukrase za Božić u natikačama ili kratkim hlačama? Svake godine, jedna od glavnih tema je vrijeme vrijeme kada se pojavljuju ukrasi za Božić. Premda se taj period pomiče svake godine, sada je postignut rekord. Već sada, u drugoj polovici rujna, kada temperature još uvijek dolaze do 20 stupnjeva, na policama su se pojavili kuglice, umjetni borovi, Djed Mraz i sve ostalo što vežemo za razdoblje kada nosimo kapute i čizme.

O čemu se radi, želji za ranijom pripremom, trgovcima koji žele zaraditi ili jednostavno gubimo osjećaj za ovaj blagdan?

Prema podacima koje je predstavila Hrvatska gospodarska komora, pred Uskrs prošle godine, ostvareno je 1,80 milijardi eura prometa. Povećani broj fiskaliziranih računa i rast prosječnog iznosa računa pokazuju da se potrošači sve ranije pripremaju i kupuju, što trgovci očito prate. Tu dolazi do jednog kruga gdje s jedne strane trgovci gledaju zaradu i sve brojke ukazuju na to da su ljudi voljni potrošiti više kad su blagdani u pitanju.

Međutim, tu je i druga strana jednadžbe, a to su ljudi. S obzirom na to o kojim se brojkama radi, ovdje nije riječ o nekoliko pojedinaca. Činjenica je da svi kupuju i žale se u isto vrijeme. Stoga, tko je kriv? Trgovci koji izlažu ukrase sve ranije ili potrošači koji masovno kupuju te iste ukrase?

Tko god snosio krivnju, ili veći dio nje, rezultat je da se granice između godišnjih doba i blagdana sve više brišu. Božićni ukrasi postaju prisutni gotovo trećinu godine, a sama čar prosinca sve se više pretvara u trgovačku strategiju. Hoće li kupci na kraju pristati na ovakav ritam ili će ipak sačuvati blagdane za vrijeme kada im i pripada, ostaje otvoreno pitanje. Do tada, ostaje nam paradoks, žalimo se da je prerano, a ipak kupujemo.

(Foto:Ilustracija)

Internetom kruži vijest kako Velika Gorica ima tajanstvenog dobročinitelja koji je nedavno umirovljenici iz Velike Gorice na blagajni podmirio račun za namirnice, a kako je objavio portal dnevnik.hr riječ je o Valeriji Hrebinec.

Kontaktirali smo gospođu koja se rado prisjetila događaja od petka 11. rujna, kada trgovački lanac Konzum ima popust za umirovljenike.

– Živim tu u Lovrakovoj blizu Konzuma na Zagrebačkoj ulici i tu mi je najbliže doći s torbom na kotačiće, a bio je petak kada mi umirovljenici imamo popust. Bila je kao i obično gužva, a ja sam imala puna kolica pa mi je ljubazni gospodin koji je čekao u redu pomogao pospremiti stvari u torbu. Kad sam se okrenula da platim karticom, blagajnica mi kaže: Sve je plaćeno! Ostala sam u čudu i pitala kako? – na što je blagajnica ispričala da je platio upravo mladi gospodin koji mi je pomogao sa stvarima…ni ne znam koliki je bio račun! – priča Valerija i dodaje kako je imala puna kolica.

– Kad sam pitala blagajnicu da li zna gospodina, rekla je da ne zna ali da mu to nije prvi put i da je istu gestu napravio i dan ranije. Da mu se barem mogu zahvaliti, a nisam ga dobro ni pogledala. Samo se sjećam da je bio visok, oko 40 godina i imao je obučenu „drap“ vestu – prisjetila se 82-godišnja Valerija.

Na ovaj način, putem objava medija, velikogorički tajanstveni dobročinitelj ipak će dobiti zahvalu i poruku, da je njegov čin „dobro koje pokreće dobro“!

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema novi Zakon o naplati cestarine kojim bi se ukinula mogućnost plaćanja cestarine u gotovini, a za sva teretna vozila i motocikle uvela obvezna uporaba posebnih uređaja u vozilu. Nacrt zakona trenutačno je u javnom savjetovanju koje traje do 15. listopada, piše N1.

Prema obrascu o procjeni učinaka propisa, Vlada je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjela uvođenje jedinstvenog elektroničkog sustava naplate cestarine na cijeloj mreži autocesta u Hrvatskoj. Sustav će se temeljiti na slobodnom prometnom toku bez zaustavljanja na naplatnim kućicama, koristeći mikrovalnu tehnologiju na frekvenciji 5,8 GHz te automatsko prepoznavanje registarskih pločica.

Teretna vozila i motocikli morat će imati uređaj u vozilu, dok će laka vozila do 3,5 tone moći birati između uređaja ili prijave u sustav temeljen na prepoznavanju registarskih pločica. Ministarstvo ističe da će ukidanje gotovinskog plaćanja smanjiti operativne troškove i ubrzati prometni tok.

Koncesionari autocesta dobit će obvezu usklađivanja i implementacije novog sustava, a javnost se o zakonskom prijedlogu može izjasniti putem platforme e-Savjetovanja.

Svačega smo se već nagledali u prometu, no današnji ‘kapitalac’ s velikogoričkih cesta pokazuje da ljudska inovativnost nema granica.

Što je ponukalo ponosnog vlasnika da oglas ispiše markerom po limariji? 🙂

Pada nam na pamet jedino skupoća “pravih” reklamnih naljepnica…u svakom slučaju – posve drugačija reklama!

Građani, osobito starije životne dobi, sve su češće meta prevaranata koji koriste različite metode kako bi došli do novca ili osjetljivih podataka. Policijska uprava zagrebačka upozorava na novi oblik prijevare u kojoj se počinitelji telefonom predstavljaju kao liječnici zagrebačkih bolnica te od roditelja traže hitnu uplatu novca za navodno teško ozlijeđeno dijete.

Prevaranti pozivaju nasumično odabrane građane, tvrde da je njihovo dijete teško stradalo u prometnoj nesreći te da je potrebna hitna operacija. Zatim traže da se novac u gotovini preda na unaprijed dogovorenoj lokaciji, i to u iznosima od više tisuća eura. Policija naglašava kako liječnici nikada ne traže takav oblik plaćanja te građane savjetuje da razgovor odmah prekinu i obavijeste policiju na broj 192.

No, to nije jedini oblik prevare koji je uočen. Građani sve češće primaju lažne SMS poruke u kojima ih se obavještava o navodnim prekršajima, uz poveznicu za plaćanje kazne. Takve poruke su oblik tzv. smishinga, pokušaja krađe podataka putem SMS-a. Prevaranti žele navesti građane da kliknu na poveznicu i otkriju svoje osobne ili financijske podatke. Policija jasno poručuje da se kazne ne šalju SMS-om, a službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova za provjeru prekršaja dostupna je isključivo na adresi eprekrsaji.mup.hr.

Na meti su i korisnici društvenih mreža te stranica za upoznavanje, gdje se sve češće bilježe tzv. romantične prijevare. Počinitelji glume zainteresirane partnere, razvijaju povjerenje i potom traže novac, darove ili osjetljive podatke. U nekim slučajevima od žrtve traže i intimne fotografije koje kasnije mogu poslužiti za ucjenu.

Šire se i prijevare putem e-maila. Lažne ponude brze zarade, zahtjevi za donacijama ili linkovi za unos osobnih podataka najčešći su trikovi. Karakteristika takvih poruka su nepersonalizirani tekstovi, pisanje velikim slovima i nerealna obećanja.

Policija apelira na građane da budu oprezni i da ne nasjedaju na obećanja i pozive nepoznatih osoba, bilo telefonom, SMS-om ili putem interneta. Sumnjive poruke i pozive treba odmah prekinuti ili obrisati, a svaki pokušaj prijevare prijaviti policiji.