Od 1. siječnja 2026. učenike i studente koji rade preko učeničkih i studentskih ugovora čeka veća satnica, veće dnevnice, ali i viši porezni limiti. Minimalna cijena sata rada raste s dosadašnjih 6,06 na 6,56 eura, a oni koji budu radili tijekom blagdana i praznika imat će pravo na znatno veća primanja.

Tko radi po redovnoj satnici, za osam sati rada u 2026. godini dobit će 52,48 eura, što je četiri eura više nego ove godine, piše Srednja.hr. Povećanje će najviše osjetiti oni koji rade noću, nedjeljom te tijekom blagdana i školskih praznika, jer se u tim slučajevima satnica uvećava za 50 %. To konkretno znači da će rad na državne blagdane, poput Nove godine ili Sveta tri kralja, biti plaćen 9,84 eura po satu.

Učenik ili student koji 1. siječnja 2026. odradi punu smjenu od osam sati tog će dana zaraditi 78,72 eura. Ista se satnica primjenjuje i na ostale blagdane koji se dodatno plaćaju.

Uz rast satnice, od 2026. povećavaju se i porezni limiti. Godišnji prag zarade raste za 1.200 eura, pa će učenici i studenti koji tijekom godine zarade do 4.800 eura i dalje moći biti porezna olakšica svojim roditeljima.

Prvi dan nove 2026. godine nakon događanja i fešta na novogodišnjem dočeku bio je uglavnom obiteljski, tih i ugodan. Obiteljske šetnje, minimalan broj automobila u prometu, nije bilo bučnih događanja i sve to bilo je tiho u sunčano-prohladnom danu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ranim večernjim satima na adventskom prostoru u centru Velike Gorice uglavnom su bile obitelji s malom djecom. Atrakcije su bile panoramski kotač i Božićno selo. Mala i malo veća djeca su bila neumorna u svojim akrobacijama. Ponekad se čekalo u redu da bi se došlo do ulaznice za panoramski kotač, jer su mnogi htjeli vidjeti kako to Grad izgleda s ”dronovske” visine.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas, u petak, 02. siječnja 2026., mnogi od nas već kreću s radnim obvezama, ostali imaju cijeli vikend ispred sebe i dovoljno vremena da dodatno isplaniraju svoje aktivnosti na startu u 2026. godinu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sretno svima, budite zdravi i veseli, čuvajte djecu i s optimizmom gledajte u budućnost.

Galerija fotografija

Hrvatske vozače u idućim godinama očekuju velike promjene. Nova direktiva Europske unije donosi digitalnu vozačku dozvolu, stroža pravila za mlade vozače te mogućnost češćih liječničkih pregleda za starije, dok će države članice, uključujući Hrvatsku, imati četiri godine za prilagodbu zakonodavstva novim pravilima.

Najvidljivija novost za vozače bit će uvođenje digitalne vozačke dozvole, dostupne putem mobilne aplikacije, prenosi Mirovina.hr. Fizička kartica zasad ne odlazi u povijest, ali digitalna verzija postupno će postati standard. Ideja je jednostavna – brže i lakše kontrole te manje prostora za zlouporabe. Oni koji žele, i dalje će moći koristiti klasičnu, plastičnu vozačku.

Direktiva donosi i promjene u valjanosti vozačkih dozvola. Dozvole za automobile i motocikle vrijedit će do 15 godina. S druge strane, profesionalni vozači kamiona i autobusa morat će obnavljati dozvole svakih pet godina, uz obavezan liječnički pregled. Posebna se pozornost pritom posvećuje sigurnosti. Istraživanja pokazuju da prometne nesreće u kojima sudjeluju stariji vozači češće nisu posljedica nepažnje, nego iznenadnih zdravstvenih problema, poput srčanog ili moždanog udara.

Također, otvara mogućnost da države članice propišu kraće rokove valjanosti dozvola za vozače starije od 65 godina, što u praksi može značiti i češće liječničke preglede. Naglasak je na provjeri vida i kardiovaskularnog zdravlja.

Važno je naglasiti da se ne uvodi se automatska dobna granica niti zabrana vožnje. Odluka je prepuštena nacionalnim vlastima, pa će tek biti vidljivo hoće li Hrvatska mijenjati postojeći sustav. Organizacije koje okupljaju udruge starijih osoba već upozoravaju da bi automatske mjere bez individualne procjene mogle predstavljati diskriminaciju na temelju dobi.

Mladi vozači ostaju statistički najrizičnija skupina u prometu, pa direktiva za njih uvodi probno razdoblje od dvije godine. U tom će razdoblju vrijediti stroža pravila i kazne, posebno za vožnju pod utjecajem alkohola, nekorištenje pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje. Jedna od većih novosti je i mogućnost da se vozačka dozvola stekne već sa 17 godina, ali uz obaveznu pratnju iskusne osobe sve do punoljetnosti.

Istodobno, direktiva otvara vrata ranijem ulasku u profesionalni sektor. Dobna granica za vozače kamiona spušta se na 18 godina, a za autobuse na 21. Vozačima B kategorije omogućit će se i upravljanje vozilima do 4,25 tone, uz dodatnu obuku ili polaganje ispita.

Pred Hrvatskom je sada zadatak da u sljedeće četiri godine odluči kako će nova europska pravila primijeniti u praksi, hoće li se ići na minimalne promjene ili na stroži model. Jedno je sigurno, sustav vozačkih dozvola kakav poznajemo ulazi u novu, digitalnu fazu.

Građani Hrvatske od početka 2026. godine mogu zatražiti račun za redovna primanja bez ikakvih bankarskih naknada, no put do tog prava zasad vodi u poslovnicu. Novi zakon stupio je na snagu s Novom godinom, a najveće banke potvrđuju da se besplatni račun aktivira isključivo na osobni zahtjev klijenta.

Besplatni paket uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, podizanje i polaganje gotovine, priljeve uplata u eurima, debitnu karticu i plaćanje njome na prodajnim mjestima, kao i jednu digitalnu uslugu, internetsko ili mobilno bankarstvo, piše Večernji.hr. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, sve velike banke odlučile su se za internetsko bankarstvo kao besplatnu opciju. No, važno je naglasiti da besplatan račun ne znači i “sve besplatno”. U paket ne ulaze kreditne kartice, plaćanja na rate, trajni nalozi ni dodatne usluge, koje banke mogu nuditi uz naknadu. Građani sami odlučuju hoće li im takav račun odgovarati ili će ostati na postojećim, komercijalnim paketima.

Iako zakon ostavlja mogućnost digitalnog ugovaranja, šest najvećih banaka u Hrvatskoj, Zaba, PBZ, OTP, HPB, RBA i Erste, potvrđuju da je za sada potrebno osobno doći u poslovnicu i podnijeti zahtjev. IBAN se pritom ne mijenja, a u većini slučajeva račun se aktivira odmah.

Razlike postoje i kod podizanja gotovine. Neke banke omogućuju besplatno podizanje samo na bankomatu, dok druge nude i šalter. Kada je riječ o umirovljenicima i osjetljivim skupinama, oni imaju pravo na besplatno podizanje novca i na bankomatu i na šalteru, bez ograničenja.

Drugim riječima, besplatan račun postoji, ali samo za one koji ga zatraže.

Ministarstvo zdravstva od 1. siječnja 2026. uvodi nova pravila za dopunski rad zdravstvenih radnika, prema kojima dodatni rad kod privatnih poslodavaca neće biti dopušten u djelatnostima u kojima pacijenti na pregled ili zahvat čekaju dulje od 120 dana. Uputa je upućena ravnateljima bolnica i prvi put jasno veže privatni angažman uz stanje u javnom sustavu.

Kako piše N1, nova pravila primjenjivat će se na sve zdravstvene radnike koji nakon tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad, dok će se onima koji već imaju važeće odobrenje ona primijeniti prilikom sklapanja novog ugovora. Odobrenja će se i dalje izdavati najdulje na godinu dana.

Duljina listi čekanja postaje ključni kriterij. Ako se na uslugu čeka do 30 dana, dopunski rad može se odobriti svim zdravstvenim radnicima u toj djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopuštenje može dobiti najviše 75 % zaposlenih, pri čekanju od 61 do 90 dana polovica, a kod listi od 91 do 120 dana tek 25 % radnika. U djelatnostima s čekanjem duljim od četiri mjeseca dopunski rad se u potpunosti ukida. Ako se za dopunski rad javi više radnika nego što je dopušteno, prednost će imati oni s većim radnim učinkom u javnom sustavu. Radni učinak procjenjivat će se prema izvršenju dijagnostičko-terapijskih postupaka u posljednjih godinu dana, a izvršenje ispod prosjeka automatski znači da se suglasnost ne može dobiti.

U obzir će se uzimati i poštivanje radnog vremena, organizacija rada, sudjelovanje u stručnom usavršavanju te činjenica da protiv zdravstvenog radnika ne postoje pravomoćne disciplinske ili kaznene odluke povezane s poslom. Predstojnici i pročelnici moći će dobiti odobrenje samo ako to ne ugrožava redovno funkcioniranje ustanove.

Ugovori o dopunskom radu moraju jasno navoditi opis poslova, točno radno vrijeme i satnicu, koja ne smije biti niža od prosječne bruto satnice koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci. Za provedbu novih pravila odgovorni su ravnatelji zdravstvenih ustanova, koji su obvezni preispitati već izdana odobrenja u bolnicama s organizacijskim problemima ili neprihvatljivo dugim listama čekanja te o tome izvijestiti ministricu zdravstva Irenu Hrstić. Ministarstvo poručuje da je cilj novih mjera zaštita interesa pacijenata i veća dostupnost zdravstvene skrbi u javnom sustavu.