HOTNEWS
Kako su se Goričani nekad brusili na zimske turnire
Velika Gorica već godinama gaji tradiciju malonogometnih turnira, a najdugovječniji među njima je svakako onaj HVIDR-in koji ove godine ulazi u svoje 24 izdanje. Današnji klinci se zasigurno i ne sjećaju legendarnih velikogoričkih Đuzlića koji su bili strah i trepet malonogometnih terena širom tadašnje države. Uz HVIDR-u koja je tradicionalno započinjala prvim vikendom u siječnju i oni najmlađi su se itekako veselili Božićnom turniru za najmlađe uzraste koji je u svojim najboljim danima s kraja devedesetih i ulaska i novo stoljeće bilježio prijave gotovo dvije stotine momčadi u natjecanju koje je trajalo više tjedana u prosincu a završavalo na sam kraj godine. I jedan i drugi turnir pisali su svoju povijest u kojoj su svoje malonogometne role ispisivali klinci i seniori koji su kasnije ostvarivali zavidne nogometne karijere u inozemstvu ili reprezentacijama svojih zemalja.
Izlaskom iz devedesetih godina i ulaskom u dvijetisućite počela je jedna malonogomatna priča koja je zasigurno obilježila malonogometne terene u Velikoj Gorici. Radi se o Igoru Mostarliću koji je sa svojim vršnjacima dvije godine zaredom suvereno vladao velikogoričkim Božićnim turnirom osvojivši taj turnir 2001, a što su njegovi suigrači ponovili i 2002. godine. Paralelno sa Božićnim turnirom za mlađe kategorije do juniora Velikogoričani su pokušavali biti najbolji i na najprestižnijem domaćem malonogometnom turniru HVIDR-a, a najuspješniji niz napravljen je kada su u dvije godine zaredom velikogoričke momčadi za koje su u te dvije godine igrali (Župetić, Domitrović, Dean Klafurić, Mostarlić, Kelava, Beloša Fijan, Pancirov, Tomčić, Gudiček, Podrug, Derviščaušević, Rožić, Bibić, Novosel, Ferenček, Ćopić, Mamić i ostali) osvajale taj turnir. Bilo je to 2004. i 2005. godine, a to su bile i godine kada se završnicu i finalni dan posjećivalo u prosjeku 1000 zaljubljenika u mali nogomet u punoj dvorani velikogoričkih srednjih škola. U tim godinama svojem nezaboravnim partijama nametao se na seniorskim malonogometnim terenima Igor Mostarlić koji je do siječnja 2004. bio član slovenskog prvoligaša Maribora. Momčadi su u tih za velikogoričke malonogometaše nezaboravnih pet godina okupljali Branko Pavlica i Željko Košković, a neizostavni pokrovitelj svih putovanja, dresova i turnira bila je velikogorička informatička tvrtka Netra sa sadašnjim predsjednikom Gorice a tada Poleta iz Buševca Nenadom Črnkom, koji je svih tih godina paralelno gurao kilometre u malom i velikom nogometu. Uz Netru svoje ime i pokroviteljstva za turnire nisu se libili davati ni Zračna luka Zagreb, Pro-Sole, Alas-Info, Metalis i Auto-Peba. Igrali su se paralelno turniri u Zagorju, Krapini, Sisku, Samoboru, Vrbovcu, Karlovcu i Velikoj Gorici, radile su se kemije kako bi se poštivale sve dogovorene satnice, a nerijetko se događalo da su u isto vrijeme igrane i odigrane dvije utakmice iste momčadi, što je zahtijevalo i širok igrački kadar. Najveće peripetije bile su naravno sa Mostarlićem koji je bio u Mariboru i nije imao dozvolu kluba za igranje malonogometnih turnira, ali njega doista nije ništa moglo zaustaviti i voditelji momčadi su u jednom danu radili relacije Velika Gorica – Maribor – Velika Gorica – Maribor, kako bi Mostarlić odigrao utakmicu i vratio se u Maribor još iste večeri. I ne bi to bio prevelik problem da u to vrijeme autocesta nije bilo, a snježne mećave su uvelike otežavale vožnju pa se na takvo putovanje u jednom smjeru trošilo i po nekoliko sati automobilom.
HVIDR-a je nekad bila i revija revijalnih utakmica. Smijali smo se ovdje zgodama političara, novinarki i novinara, ali igrale su se ozbiljne revijalne utakmica žena unutar predigri prije finala. Odrastali su ovdje mladi suci, ali su i sportski djelatnici unutar nogometnog središta Velike Gorice igrali svoje revijalne utakmice. Današnji turnir kao i svi u regiji nemaju više takav žar i naboj, ali ni posjetu, no tradicija malog nogometa i dalje se u Velikoj Gorici održava uspješno. Hoće li u ovoj godini netko od domaćih uspjeti pomrsiti račune CB Dobermanu za koji i danas igra legendarni Igor Mostarlić saznat ćemo već ovog vikenda u dvorani srednjih škola.
galerija fotografija:
HOTNEWS
VIDEO/FOTO Školarci iz Ščitarjeva pomeli fašničku konkurenciju
Turopoljska mitologija ipak prevagnula u odluci.
Fašničkoj princezi gotovo da je pala kruna s glave u zanosu plesa, no imala je čvrstu voditeljsku podršku partnera Gusara koji je uspijevao balansirati situacijom…
Na koncu je sve dobro završilo, jer su klinci pod maskama bili pravi profesionalci, a strogi žiri se držao pravila k’o Princ Fašnik ključeva grada. Pod budnim okom Pajceka, Luka i Žira, dok doduše nisu imali prste u krafnama, nagrade su otišle u prave ruke. – doznajemo iz pouzdanog izvora.
No, najbolje da započnemo izvještaj sa Video atmosferom:
I dalje vlada Fašnička Republika na ulicama grada, tako da su mnoge goričke obitelji subotnji sunčan dan iskoristile za šetnju pod maskama, ali i za baciti oko na pozornicu na Tuđmancu. Voditeljski par u prepunom fašničkom šatoru prozivao je – školarce! Ovoga puta, ne za ocjenu u imeniku, već za aplauz i ocjenu žirija, koji je imao što i vidjeti.
Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal
Na drugi dan Dječjeg izdanja 116. Turopoljskog fašnika predstavili su se Ronioci, Španjolke, čarobna šuma, oblaci s duginim bojama, likovi iz bajki…s originalnim krinkama, šivanim kostimima i rekvizitima, no najbolji kostimirani nastup imala je skupina “Moguti” iz OŠ Ščitarjevo, koji su sa sobom donijeli i cijelu šumu!
Foto:Sanjin Vrbanus/Cityportal
Iza pobjednika na rang listi stali su školarci iz Pokupskog te s bajkom o Petru Panu osvojili drugo mjesto, dok su svi ostali bili treći. Dodijeljene su nagrade i najboljim solo maskama kao i parovima.
Više u foto galeriji:
Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal
Gospodarstvo
Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja
Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.
Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.
Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.
Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?
Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.
Foto: Cityportal
– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak
Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta
Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.
– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.
Foto: Cityportal
Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama
Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.
– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: Cityportal
Obrtnike se nije pitalo?
Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.
Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.
Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?
HOTNEWS
S gotovo 290 tisuća eura Županija sufinancira boravak djece u vrtićima
Maksimalan iznos potpore po djetetu je do 1.000 eura.
HOTNEWS
Općina Orle: Imamo zeleno svjetlo za prijavu na stambeno zbrinjavanje
Broj zainteresiranih je zaista zadovoljavajući, kreće priprema za prijavu
HOTNEWS
Skije i čašu pod ruku i – na Sljeme
Na ispijanje vrhunske kapljice na 1000 metara nadmorske visine zove TZ Zagrebačke županije
Opet nešto novo i inovativno iz Turističke zajednice Zagrebačke županije! Osmislila je zanimljiv vikend program na Vidikovcu, koji očarava panoramskim pogledom sa Sljemena.
Dakle, u subotu 23. veljače od 13 sati počinje Ski & Wine fest, a skijate li ili ne, možete uživati u dobrom društvu uz ispijanje vrhunskih vina poznath vinara poput obitelji Tomac,Šember, Dobra Berba, Philipecz, Jagunić i Kos, i to u ambijentu koji nije uobičajen za eno događanja.
Zato će uživanje u vinu dobiti sasvim novu dimenziju, ne samo zbog snježne destinacije nego i činjenice da činite dobro djelo.
Foto: Bolnica Bistra
Naime ovaj event Zajednica organizira u suradnji s Hrvatskom udrugom ljubitelja skijanja i snowboardanja a posvećen je podršci Specijalnoj bolnici Bistra, koja brine o djeci s najtežim zdravstvenim stanjima iz cijele Hrvatske, a kojoj će prikupljena sredstva u humanitarnoj tomboli omogućiti bolju kvalitetu njege i skrbi.
Zbog specifičnosti lokacije, brojnih sadržaja od 13 do 16 sati, broj sudionika je ograničen, pa je dolazak potrebno unaprijed potvrditi putem [email protected]ili +385 (1) 4873 665.
-
Vijestiprije 5 danaŠkodom ravno u semafor
-
HOTNEWSprije 5 danaCure detalji sinoćnje stravične prometne nesreće, oglasila se i policija
-
Crna kronikaprije 3 danaPreminuo Juraj Gršetić: Doveo je “Crni grozd” u grad još davne 1971…
-
Priča iz kvartaprije 6 danaPevecovih 60: Jedno posebno prijateljstvo, dva dima cigarete i poneka suza…
