Povežite se s nama

HOTNEWS

Kako su se Goričani nekad brusili na zimske turnire

Objavljeno

na

Velika Gorica već godinama gaji tradiciju malonogometnih turnira, a najdugovječniji među njima je svakako onaj HVIDR-in koji ove godine ulazi u svoje 24 izdanje. Današnji klinci se zasigurno i ne sjećaju legendarnih velikogoričkih Đuzlića koji su bili strah i trepet malonogometnih terena širom tadašnje države. Uz HVIDR-u koja je tradicionalno započinjala prvim vikendom u siječnju i oni najmlađi su se itekako veselili Božićnom turniru za najmlađe uzraste koji je u svojim najboljim danima s kraja devedesetih i ulaska i novo stoljeće bilježio prijave gotovo dvije stotine momčadi u natjecanju koje je trajalo više tjedana u prosincu a završavalo na sam kraj godine. I jedan i drugi turnir pisali su svoju povijest u kojoj su svoje malonogometne role ispisivali klinci i seniori koji su kasnije ostvarivali zavidne nogometne karijere u inozemstvu ili reprezentacijama svojih zemalja.

Mali nogomet 2001-2005 (1)Izlaskom iz devedesetih godina i ulaskom u dvijetisućite počela je jedna malonogomatna priča koja je zasigurno obilježila malonogometne terene u Velikoj Gorici. Radi se o Igoru Mostarliću koji je sa svojim vršnjacima dvije godine zaredom suvereno vladao velikogoričkim Božićnim turnirom osvojivši  taj turnir 2001, a što su njegovi suigrači ponovili i 2002. godine. Paralelno sa Božićnim turnirom za mlađe kategorije do juniora Velikogoričani su pokušavali biti najbolji i na najprestižnijem domaćem malonogometnom turniru HVIDR-a, a najuspješniji niz napravljen je kada su u dvije godine zaredom velikogoričke momčadi za koje su u te dvije godine igrali (Župetić, Domitrović, Dean Klafurić, Mostarlić, Kelava, Beloša Fijan, Pancirov, Tomčić, Gudiček, Podrug, Derviščaušević, Rožić, Bibić, Novosel, Ferenček, Ćopić, Mamić i ostali) osvajale taj turnir. Bilo je to 2004. i 2005. godine, a to su bile i godine kada se završnicu i finalni dan posjećivalo u prosjeku 1000 zaljubljenika u mali nogomet  u punoj dvorani velikogoričkih srednjih škola. U tim godinama svojem nezaboravnim partijama nametao se na seniorskim malonogometnim terenima Igor Mostarlić koji je do siječnja 2004. bio član slovenskog prvoligaša Maribora.  Momčadi su u tih za velikogoričke malonogometaše nezaboravnih pet godina okupljali Branko Pavlica i Željko Košković, a neizostavni pokrovitelj svih putovanja, dresova i turnira bila je velikogorička informatička tvrtka Netra sa sadašnjim predsjednikom Gorice a tada Poleta iz Buševca Nenadom Črnkom, koji je svih tih godina paralelno gurao kilometre u malom i velikom nogometu. Uz Netru svoje ime i pokroviteljstva za turnire nisu se libili davati ni Zračna luka Zagreb, Pro-Sole, Alas-Info, Metalis i Auto-Peba. Igrali su se paralelno turniri u Zagorju, Krapini, Sisku, Samoboru, Vrbovcu, Karlovcu i Velikoj Gorici, radile su se kemije kako bi se poštivale sve dogovorene satnice, a nerijetko se događalo da su u isto vrijeme igrane i odigrane dvije utakmice iste momčadi, što je zahtijevalo i širok igrački kadar. Najveće peripetije bile su naravno sa Mostarlićem koji je bio u Mariboru i nije imao dozvolu kluba za igranje malonogometnih turnira, ali njega doista nije  ništa moglo zaustaviti i voditelji momčadi su u jednom danu radili relacije Velika Gorica – Maribor – Velika Gorica – Maribor, kako bi Mostarlić odigrao utakmicu i vratio se u Maribor još iste večeri. I ne bi to bio prevelik problem da u to vrijeme autocesta nije bilo, a snježne mećave su uvelike otežavale vožnju pa se na takvo putovanje u jednom smjeru trošilo i po nekoliko sati automobilom.

Mali nogomet 2001-2005 (8)

HVIDR-a je nekad bila i revija revijalnih utakmica. Smijali smo se ovdje zgodama političara, novinarki i novinara, ali igrale su se ozbiljne revijalne utakmica žena unutar predigri prije finala. Odrastali su ovdje mladi suci, ali su i sportski djelatnici unutar nogometnog središta Velike Gorice igrali svoje revijalne utakmice. Današnji turnir kao i svi u regiji nemaju više takav žar i naboj, ali ni posjetu, no tradicija malog nogometa i dalje se u Velikoj Gorici održava uspješno. Hoće li u ovoj godini netko od domaćih uspjeti pomrsiti račune CB Dobermanu za koji i danas igra legendarni Igor Mostarlić saznat ćemo već ovog vikenda u dvorani srednjih škola.

galerija fotografija:

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Preokret na crpkama! Dizel jeftiniji od benzina, cijene zaključane do svibnja

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Nastavite čitati

Crna kronika

U prometnoj nesreći na A3 dvije poginule osobe – kolona duga 10 kilometara

Trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Objavljeno

na

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko i Kravarsko među najboljim općinama u povlačenju EU sredstava!

Analiza četverogodišnjeg razdoblja izrađena je temeljem kompozitnog indeksa.

Objavljeno

na

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

  1. Općina Perušić (Ivica Turić)
  2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
  3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
  4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
  5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
  6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
  7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
  8. Općina Lećevica (Ante Baran)
  9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
  10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno