Povežite se s nama

Priroda

Kako su naši Turovci pošumili “pluća Splita i Dalmacije”

Članovi Turopoljske udruge skauta Tur vikend su proveli na jugu Hrvatske, baveći se ekologijom, pri čemu su svi – uživali. Kako im je točno bilo u Splitu i okolici detaljno su ispričali u svom opširnom izvještaju…

Objavljeno

na

Članovi Turopoljske udruge skauta Tur proteklog su vikenda sudjelovali u vrijednoj i važnoj akciji na Mosoru, gdje su sadili borove na opožarenim područjima. O svemu što su doživjeli objavili su opširan izvještaj na svojim stranicama, kojeg prenosimo u cjelosti…

“Turovci su i ove godine sudjelovali na akciji pošumljavanja opožarenih dijelova Dalmacije. Prosječno, svaki je zasadio petnaestak stabala, kako bi padine Mosora, pluća Splita i Dalmacije, uskoro ponovno bila zelena.

Savez izviđača Hrvatske, sa svojim partnerima, Hrvatskim šumama i Hrvatskom gorskom službom spašavanja nastavlja uspješnu akciju pošumljavanja onih dijelova Dalmacije koji su osobito postradali u požarima 2017. godine, ali i nakon toga. Tako su već prošle godine pošumljavana područja u okolici gradova Splita i Solina, gdje je pošumljavanje nastavljeno i ove godine, a njima je pridruženo i požarište u blizini grada Zadra.

Boranka je akcija izviđača, ali i brojnih drugih građana zainteresiranih za obnovu šuma na opožarenim područjima, kojoj je u osnovi edukacija djece i mladih o korisnosti i vrijednosti šuma za opstanak planeta i svih živih vrsta na zemlji, jer bez razvoja svijesti o tome i prevencije požari će i dalje činiti veću štetu nego li ljudi dobre volje mogu obnoviti. Kažu stručnjaci da je za obnovu onoga što u požaru nestane u svega sat vremena, potrebno desetak godina truda i sadnje u akcijama poput Boranke. Od svega zasađenog uspjet će se primiti i opstati tek dvadesetak posto, no srećom i priroda sama radi na svojoj obnovi.

Tek nakon edukativnog karaktera Boranka ima i onaj vidljiviji te javnosti i medijima zanimljiviji karakter, ekološki, odnosno sadnju mladica i sjemena desetak različitih autohtonih biljnih vrsta koje bi se u sljedećih desetak godina trebale razviti u pravu mladu šumu na nekad opožarenim područjima. Već ove godine vidjeli smo da je Mosor znatno zeleniji nego prošle godine, ali zasad travom i niskim raslinjem, dok grmlju i drveću treba znatno više vremena.

U akciju Boranka ove se godine uključilo četrdesetosam članova Turopoljske udruge skauta “Tur”, roditelja i prijatelja, odnosno Velikogoričana. Bilo ih je i prethodnih dana tamo na sadnji, jer svoj doprinos uključivanjem u akciju pošumljavanja daju i brojni pokrovitelji i partneri, među kojima su i članovi učiteljskog sindikata Preporod i brojnih tvrtki u kojima su Velikogoričani zaposleni.

Na krilima uspješne Boranke, ove je godine pokrenuta inicijativa Zasadi drvo, ne budi panj, koja je na sadnju drveća po cijeloj Hrvatskoj potaknula brojne jedinice lokalne samouprave, obnašatelje vlasti i ekološki zainteresirane građane. Turovci su svoje roditelje i mlađe članove pozvali da se uključe u sadnju drveća u lokalnoj zajednici, dok su organizirano i grupno i ove godine pošli u Dalmaciju.

Osim sadnje na padinama Mosora, prekrasan sunčani vikend iskoristili su i za sadržajan izlet u okolici. Tako su u subotu prošetali ulicama starog grada Trogira, upoznali njegovu povijest i njegove povijesne građevine, poput tvrđave Kamerlengo i najznačajniji gradski kulturni spomenik, ranokršćansku trogirsku katedralu, posvećenu Svetom Lovri, čiji je portal zapadnih vrata izradio glasoviti majstor Radovan.

U nastavku dana popeli su se i do Klisa, koji je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Obišli su prekrasnu klišku tvrđavu, koja kao da je iznikla u živom kamenu, a čije su zidine poslužila kao kulisa za snimanje mladima vrlo atraktivnog serijala Game of the Thrones.

Ostalo je još dovoljno vremena kako bi po dolasku u Split i smještaju u sportsku dvoranu Osnovne škole Bol prošetali do plaže Bačvice na kupanje. Zaista je nezamislivo uči u mora krajem listopada, ali vjerovali ili ne, more je tek malo hladnije nego tijekom ljeta, a nije bilo neugodno niti izaći iz njega na temperaturu od oko 25 celzijevih stupnjeva.

Uzbuđenje i ambijent noćenja u prepunoj sportskoj dvorani mlađim izviđačima nisu dopustili da rano zaspu, a odrasli su ugodnu večer iskoristili za druženje i razgovor.

Na nogama je u nedjelju trebalo biti već u sedam sati, jer nakon doručka organizatori su sve sudionike akcije sadnje na Mosoru, kod Sitnog Donjeg, očekivali oko devet sati. Nije bilo lako niti autobusom se uspeti do tamo uskim ulicama između objekata s izbačenim balkonima prema cesti te usred naselja, gdje manevar autobusa traje čak i desetak minuta. Zanimljivo je i to za doživjeti, a osobito s našim mladim vozačem Antom, koji se opuštao kako je odmicala naša zajednička avantura.

Na Mosoru se toga dana okupilo oko 350 saditelja, učenika splitskih osnovnih škola, izviđača iz Splita, djelatnika jedne banke, pripadnika Hrvatske ratne mornarice i pedesetak Turovaca. Prethodnog dana u dvije smjene zasađeno je oko 9000 sadnica, a te je nedjelje zasađeno još oko 4000 sadnica.

Sudionici su se podijelili u radne timove, zadužili su alat, rukavice, sadnice, minerani kamen i mjehove s vodom te su se raširili obroncima i pristupili sadnji. Bilo je živo i veselo, a već kroz sat i pol posao je bio završen. Dulje se na kasnojesenjem suncu ne bi ni dalo izdržati. Po posljednji put ove godine svi su još jednom dobili sunčanu boju na licu te su umorni i zadovoljni pošli na put kući.

Izviđači su sami preuzeli inicijativu u svoje ruke te je autobusom zavladala pjesma. No, trebalo je i prije polaska zaplesati. Turovke su, uz pomoć koreografkinje i pred očima cijele snimateljske ekipe sudjelovale u plesu uz himnu Boranke, koja će u obliku glazbeno-filmskog spota biti promovirana u proljeće. Jedva čekamo to vidjeti.”

Obrazovanje

Sisački srednjoškolci osvojili financiranje uređenja vlastitog botaničkog vrta

Na natječaju INA-e d.d. dobili 5.000 eura! U budućnosti će moći koristiti svježe biljne materijale za pripravke biljnih droga u farmaciji te pripremu jela, pića i slastica u kojima se koriste ljekovite i aromatične biljke.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt Srednje škole Viktorovac iz Siska jedan je od 14 odabranih, u sklopu natječaja 12. Inin Zeleni pojas na koji su pristigle 104 prijave. 

Projekt „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac“ obuhvaća uređenje vanjskog prostora i vrta srednje škole u kojem će se sadnjom višegodišnjeg bilja unutar urbanog prostora povećati zelena površina, što će smanjiti zagađenje zraka, pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, ali i vizualno utjecati na ljepši krajobrazni izgled. 

– Ovime želimo doprinijeti poboljšanju kvalitete nastave naših učenika. Naime, oni će ovaj mini botanički vrt najviše koristiti, i to ubiranjem svježih biljnih materijala za pripravke biljnih droga u farmaciji te pripremu jela, pića i slastica u kojima se koriste ljekovite i aromatične biljke. U konačnici, putem projekta će okoliš škole dobiti čak 105 komada raznog višegodišnjeg bilja – naglasila je voditeljica projekta univ.mag.med.lab.diag Silvija Canko, inače nastavnica farmaceutske grupe predmeta.  

Većina projektnih aktivnosti odvijat će se na jesen kada će uz pomoć volontera biti brižno posađene sadnice, čime je aktivno sudjelovanje u realizaciji projekta, njegova dodana vrijednost.  

– Zajednički ćemo uljepšavati urbani okoliš škole, stvoriti prostor zbog kojeg će kvaliteta nastave bit na novoj razini, a ujedno ozelenjavanjem brinemo o našem okolišu – poručila je Canko. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 8.245 eura, uz financijski doprinos Ina dd u iznosu 5.000 eura.  

Sponzor projekta „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac”: 

Nastavite čitati

HOTNEWS

OD IZVORA DO MORA Naš grad u misiji smanjenja CO2 – uklanjanje smeća i sadnja stabala

Na jezeru Čiče Grad Velika Gorica projekt provodi uz pomoć volontera na čelu s predsjednikom KUD-a Novo Čiče Stipom Duvnjakom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i osvajanja nagrade u ovoj nacionalnoj akciji ‘Od izvora do mora’, Velika Gorica i ove godine s ponosom sudjeluje u globalnom ekološkom projektu “Od izvora do mora”, a ove godine volontere je okupio Stipo Duvnjak koji na čelu KUD-a Čiče, čini pravi primjer djelovanja i rada jedne udruge za cijelu zajednicu.  

Osim iznimnog doprinosa kulturi, očuvanju baštine i manifestacijama, Duvnjak je dao svoj doprinos i današnjoj eko-akciji kako bi Gradu pomogao u očuvanju prirodnog bogatstva, a kao i prošle godine rado su se uključili i naši ribiči, članovi Športsko ribolovne udruge “Odra” Velika Gorica. 

Podsjetimo, prošle godine, zahvaljujući zajedničkom trudu više od 100 volontera, naš grad je iz okoliša uklonio više od 19 tona otpada, čime je postao najuspješniji veliki grad ove akcije i osvojio je prvo mjesto.

Osvojena nagrada uložena je u daljnju brigu za okoliš – sadnju novih stabala – formiran je drvored u ulici Andrije Kačića Miošića, a dio sadnica posađen je i na prostoru edukativnog centra u Novom Čiču. 

Zahvaljujem svim volonterima, udrugama i građanima koji su jutros došli na jezero Čiče i pridružili nam se uklanjanju otpada, jer vaš entuzijazam i predanost pokazatelji su koliko nam svima zajednički znači čist, zdrav i zelen grad. Posebice me veseli veliki broj djece koja sudjeluju u ovoj akciji, jer upravo njima dugujemo budućnost koju gradimo. Kroz ovakve inicijative djeca ne samo da doprinose ljepšem i čišćem okolišu, već uče o važnosti brige za prirodu i zajednicu – to je vrijednost koja nadilazi ovu akciju i ostaje za cijeli život – poručio je gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji danas i sam aktivno sudjeluje s volonterima u akciji. 

Grad nisu samo zgrade i prometnice, već ljudi i priroda koja nas okružuje 

Predanost očuvanju okoliša i održivom razvoju nije trenutačna inicijativa, već trajno usmjerenje Grada Velike Gorice koji uspješno balansira urbani prostor sa zelenom infrastrukturom, lider je u smanjenju komunalnog otpada i inovativnim načinima gospodarenja otpadom, kao i u trajnoj brizi za zeleni dio bogatstva grada. 

Ovogodišnji čuvari prirode 

Ove godine u akciji u kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab.  U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar. 

CILJ: Očuvati jedini dom koji imamo 

Projekt “Od izvora do mora” promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina kako bi doprinijeli smanjenju ugljičnog otiska i snižavanju temperature zraka, a obveza gradova je organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima od 14. travnja do 23. lipnja.  

Povezani krug za prirodu koju ostavljamo našoj djeci 

Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera i količini prikupljenog otpada, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje.  

U prošlogodišnjem projektu sudjelovalo je 30 gradova koji su s 2.200 volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 420 tona ambalažnoga otpada i primjereno ga odložili, a najuspješniji od svih velikih gradova bila je upravo naša – Velika Gorica!  

O projektu: 

    • Projekt Od izvora do mora pokrenula je Coca-Cola u Hrvatskoj 2018. godine, a do sada je organizirano ukupno 107 akcija prikupljanja ambalažnog otpada. U njima je sudjelovalo više od 9700 volontera, koji su prikupili 644 tone otpada – što je gotovo 74 kamiona punih otpada. Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. 

Nastavite čitati

Moja županija

Bebe rode trebaju imena! “Kumovi” rodića dobivaju poklone

Do 7. srpnja napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Četvrtu godinu zaredom Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva zaljubljenike u prirodu i životinjski svijet da pomognu u odabiru imena za male pernate junake koji se izlegnu u gnijezdu bijele rode na području Zagrebačke županije.  

Ove godine mama roda u gnijezdu u Donjoj Zdenčini, koje možete pratiti uživo putem  kamere 24 sata na dan https://zeleni-prsten.hr/portal/tajanstveni-zivot-roda, na svijet je donijela tri mala rodića koji su sada već živahni mali ptići i trebaju – imena! 

Napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije do 7. srpnja, uz kratko objašnjenje zašto baš to ime.  

Najbolji prijedlozi ulaze u finale, a konačnu odluku donose pratitelji stranice. Pobjednici će biti nagrađeni praktičnim i originalnim nagradama – od eko vrećica i majica do iznenađenja koja slave prirodu i život roda. 

Inače, selo Donja Zdenčina u općini Pisarovina ima najveći broj bijelih roda u Zagrebačkoj županiji,  

–Ne propustite priliku da ostavite svoj trag u ovoj predivnoj prirodnoj priči. Ime koje odaberete moglo bi zauvijek ostati upisano u život jedne rode! – pozivaju iz JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Barske vs crvenouhe kornjače – od kućnog ljubimca do predatora

Ne puštajte u prirodu kornjače iz akvaterarija!

Objavljeno

na

Objavio/la

Treću godinu zaredom Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije i Zoološki vrt Grada Zagreba surađuju na prihvatu invazivnih kornjača koje su izlovljene u sklopu projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“.

Ove godine u Zoološki vrt predano je 11 jedinki crvenouhih kornjača različitih veličina i starosti, koje su sakupljene na sedam lokacija diljem Zagrebačke županije – jezera Rakitje, Siromaja, Strmec, Zajarki, Novo Dvori, Trebež i Bobovica.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

–Crvenouha kornjača danas je među 100 najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu. U Europi su njezin uvoz i prodaja strogo zabranjeni jer ona ozbiljno ugrožava našu autohtonu barsku kornjaču. Veće su, agresivnije, zauzimaju prostor za sunčanje, hranilišta i mjesta za gniježđenje, čime direktno smanjuju šansu za preživljavanje barske kornjače. Uz to, prenose bolesti poput salmonele i narušavaju osjetljivu ravnotežu vodenih ekosustava – objasnila je ravnateljica JU Zeleni prsten, Tatjana Masten Milek.

Inače, najmanji ulovljeni primjerak je mužjak s jezera Orešje, težak svega 125 grama, dok je najveća ženka dužine oklopa 22,8 centimetara i mase 1,6 kilograma. Svi primjerci ulovljeni su pomoću posebno izrađenih sunčališta i vrša, metodama koje omogućuju sigurno i bezbolno uklanjanje kornjača iz prirode.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

–Ovim projektom ne samo da štitimo zavičajne vrste, već i podižemo svijest javnosti o odgovornosti koju imamo prema kućnim ljubimcima. Kornjače koje su nekada kućni ljubimci, završavaju u jezerima gdje postaju prijetnja prirodi. Suradnjom sa Zoološkim vrtom omogućujemo ovim jedinkama nastavak života u kontroliranim uvjetima, gdje više ne predstavljaju opasnost za prirodu – dodala je Masten Milek, koja je zahvalila i savjesnim ribičima, koji su dali važan doprinos zaštiti prirode i pokazali koliko je suradnja s lokalnom zajednicom ključna, tako što su i oni predali neke invazivne kornjače uhvaćene tijekom ribolova.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Suradnja ZOO vrta Grada Zagreba i Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije odličan je promjer dobre prakse u zbrinjavanju invazivnih vrsta.

–Crvenouhe kornjače smještamo u naš Prihvatni centar za invazivne vrste vodenih kornjača, gdje one nastavljaju život bez ugrožavanja autohtonih vrsta kornjača u prirodi Hrvatske. Posjetitelje sustavno upoznajemo s važnošću očuvanja zavičajnih vrsta kornjača, tako da smo nedavno u Vrtu otvorili edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču, a u nedjelju obilježavamo i Dan riječne kornjače – rekao je ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba, Ivan Cizelj.

Nastavite čitati

Najave

1.svibnja starta biciklijada „Put bijele rode“

Start je u 10 sati u Krašogradu, kotizacija iznosi pet eura.

Objavljeno

na

JU Zeleni Prsten Zagrebačke županije poziva na svoju tradicionalnu biciklijadu „Put bijele rode“, kroz krajolik koji rode biraju za svoj dom.

–  Naša biciklijada nije samo rekreacija – to je slavljenje prirode, kretanja i života na otvorenom! Sudionici će imati priliku uživati u prekrasnim vidicima, naučiti više o bijelim rodama i važnosti očuvanja njihovih staništa na tuti dugoj oko 24 kilometra. Vozimo laganim tempom, s pauzama za odmor, edukaciju i druženje  – navode iz Javne ustanove.

Kružna biciklijada će se održati 01. svibnja sa startom u 10 sati u Krašogradu, kotizacija iznosi pet eura, dok je za djecu do 18 godina sudjelovanje besplatno.

Podsjetimo da se najviše gnijezda na području Zagrebačke županije nalazi u gradovima Vrbovec (58) i Ivanić-Grad (32), zatim općinama Dubrava (31) i Klinča Sela (30) te u selima Donja Kupčina (22) i Donja Zdenčina (21).

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno