Kultura
Kako se razvijao naš grad doznajte na izložbi ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”
Brojni arhitekti oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.
U petak, 17. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”, koja je dio izložbenog projekta ”Moderni grad – arhitektura i urbanizam Velike Gorice”.
Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.
Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priuštivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i društvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.
Stjepan Planić, Kuća Arbanas, iz knjige Kultura stanovanja
Naselje Bratstvo, foto Ana Vuko
Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga ”Kultura stanovanja”, zamišljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.
Naselje JNA, foto Ana Vuko
Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemljištima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmješta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekadašnjim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.
Naselje Pionir (Podbrežnica), foto Ana Vuko
U vizuri grada ponajviše se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. – 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III – Galženica jug gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto ”spavaonice” u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.
Naselje Veliko Polje, foto Ana Vuko
Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.
Izložba je otvorena od 17. 12. – 24. 12. 2021. / 3. 1. – 21. 1. 2022.
HOTNEWS
Noć knjige u Velikoj Gorici: Naučite kako pronaći vremena za čitanje ili se pridružite književnom susretu s Robertom Međurečanom
Najmasovnija domaća kulturna manifestacija održat će se 23. travnja.
Gradska knjižnica Velika Gorica i ove će se godine uključiti u manifestaciju ‘Noć knjige’. I ovogodišnje 13. izdanje u središe svojeg interesa stavlja djela, njihove tvorce i čitatelje, a koja se priređuje u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige.
Najmasovnija domaća kulturna manifestacija održat će se 23. travnja diljem Hrvatske s čak više od 1150 prijavljenih programa i akcija. Ovogodišnja je tema ‘Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena’, a zaštitni znak dinosaur Gjuro Nachitanovicz.
U Središnjem odjelu goričke knjižnice u utorak u goste stižu Petra Jukić i Robert Međurečan. Od 18 sati, a zaljubljenica u knjige i autorica knjiškog bloga ‘Ljepota čitanja’ govorit će o tome kako pronaći vrijeme za čitanje u izazovnim vremenima.
U svom će predavanju razmotriti nekoliko savjeta kako pronaći vrijeme za čitanje iz ljubavi i učiniti ga dijelom svakodnevice.
Potom u 20 sati slijedi književni susret s Robertom Međurečanom, autorom četiri romana “Prodajem odličja, prvi vlasnik” (2008.), “Kad jaganjci utihnu u Zdihovu” (2011.), “Krletka za glinenog goluba” (2018.) i ”Domovina to go”(2022).
– Na književnom susretu u okviru Noći knjige od autora želimo saznati što mu je u izazovnim vremenima koja živimo poslužilo kao inspiracija, a od njegovih čitatelja koje im nove svjetove spomenuti romani otkrivaju – ističu iz Gradske knjižnice te pozivaju Velikogoričane da im se pridruže u ovoj zanimljivoj manifestaciji.
Kultura
‘Čarolija prirode’: Fotograf Zvonimir Randeli vodi vas u srce Islanda
Izložba fotografija u izlogu Knjižnice Galženica može se razgledati do 22. travnja.
Kultura
Pet dana pet besplatnih projekcija, počinje TDF u Retro kinu Galženica
Teme koje dokumentarci obrađuju su raznolike, od glazbe, aktivizma, života poznatih ličnosti, društvenih razlika i socijalno osjetljivih skupina.
Kultura
FOTO Tradicionalni koncert za Mali Uskrs vratio se u Gradiće!
‘Izuzetno smo ispunjeni, i u duhu i u srcu, bilo je predivno’, rekla nam je nakon koncerta ‘Jezuš nam je gore vstal’, Gordana Kovačić, predsjednica KUD-a Gradići.
Nakon par godina pauze uzrokovane pandemijom i potresima, u Gradiće se na Bijelu nedjelju vratio tradicionalni koncert ‘Jezuš nam je gore vstal’ koji već 15-tak godina organizira Kulturno umjetničkog društva Gradići. Uz domaćine nastupili su i zagrebački ženski komorni zbor ‘Cantus ante omnia’, KUD ‘Dučec’ iz Mraclina, te HPD ‘Kučani’ iz Kuča.
– U našoj prepunoj crkvi Svetog Antuna Padovanskog bilo je pravo zadovoljstvo nastupiti i vratiti se nakon duže pauze. Izuzetno smo ispunjeni, i u duhu i u srcu, jer je koncert zbilja bio predivan. Već se veselimo onom dogodine! – rekla nam je Gordana Kovačić, predsjednica KUD-a Gradići.
Kultura
FOTO Najbolje kratke priče napisale su Ksenija Nestorović (kajkavski) i Marija Karacsonyi (hrvatski standardni)
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici raspisao je 26. rujna 2023. godine 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica” za proznu formu kratka priča, napisanu kajkavskim jezikom ili hrvatskim standardnim jezikom. Natječaj je bio otvoren do 25. prosinca 2023., do tog roka pristigla su ukupno 42 rada iz cijele Hrvatske. Kajkavskim jezikom napisano je 13 radova, a hrvatskim standardnim jezikom 29 radova.
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Autori radova su iz sljedećih mjesta: Bjelovar, Brezovac , Buševac, Dubrovnik, Ivanić Grad, Križevci, Labin, Lobor, Ludbreg, Ogulinec, Okuje, Opatija, Osijek, Pakrac, Požega, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Veleševec, Velika Gorica, Velika Mlaka, Vrbovec i Zagreb.
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečana objava rezultata natječaja bila je jučer (četvrtak, 04.04.2024.) u VIP sali Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imala je Ana Plehinger, predsjednica Ogranka Velika Gorica, koja je i saopćila najbolje radove. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu prof.dr.sc. Bernardina Petrović (predsjednica), Đurđa Parać, prof. i Božidar Prosenjak, prof. odabralo je po jedan najbolji rad na kajkavskom odnosno standardnom hrvatskom jeziku te još četiri rada (dva na kajkavskom i dva na standardnom), koji su ušli u najuži izbor.
Velika Gorica, 04.04.2024. 15. Matičin književni natječaj ”Turopoljska poculica”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Najbolje kratke priče napisale su Ksenija Nestorović (Velika Gorica) – ”Fačuk” (kajkavski) i Marija Karacsonyi (Virovitica) – ”Zagonetni posjetitelj” (standardni). Autori radova izabrani u uži izbor su: Đurđa Vukelić Rožić (Ivanić Grad) – ”Seno” (kajkavski), Darko Raškaj (Lobor) – ”Jesen z brazdami i šalami ofarbana” (kajkavski), Jasminka Hržić Grubelić (Rijeka) – ”Kiša” (standardni) i Ljiljana Vidović (Sisak) – ”McDonald’s” (standardni).
Galerija fotografija
-
CityLIGHTSprije 2 danaFOTO Čuvar zelene oaze usred ‘Aleje novogradnje’: Velečasni Dragec i njegova duhovna poruka kroz konkretna djela!
-
Sportprije 5 danaGorica na Dinamo ide s kadetom? Luka Vrzić na prvom treningu sa seniorima…
-
HOTNEWSprije 2 danaČlanovi goričke Udruge djeca hrvatskih branitelja Domovinskog rata ispekli najbolji roštilj
-
HOTNEWSprije 1 danPočetkom kolovoza kreće izgradnja Centar za starije osobe u Velikoj Gorici
