Povežite se s nama

Kultura

Kako se razvijao naš grad doznajte na izložbi ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”

Brojni arhitekti oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Objavljeno

na

U petak, 17. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”, koja je dio izložbenog projekta ”Moderni grad – arhitektura i urbanizam Velike Gorice”.

Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.

Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priuštivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i društvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.

Stjepan Planić, Kuća Arbanas, iz knjige Kultura stanovanja

Izložba prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj etaži galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte društvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju.

Naselje Bratstvo, foto Ana Vuko

Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga ”Kultura stanovanja”, zamišljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.

 

Naselje JNA, foto Ana Vuko

Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemljištima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmješta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekadašnjim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.

Naselje Pionir (Podbrežnica), foto Ana Vuko

U vizuri grada ponajviše se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. – 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III – Galženica jug gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto ”spavaonice” u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.

Naselje Veliko Polje, foto Ana Vuko

Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Izložba je otvorena od 17. 12. – 24. 12. 2021. / 3. 1. – 21. 1. 2022.

Kultura

Dobar Štoos u kvartu s Irenom: Od umjetnice do – polarnog medvjeda!

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi, u čijem su fokusu polarni medvjedi. Performans se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko

Objavljeno

na

Velikogorički Štoos teatar nastavlja s izvedbama u sklopu programa “Dobar Štoos u kvartu”, a u svibnju stiže Irena Boćkai, umjetnica performansa i suvremenih praksi čije su izvedbe nerijetko usko vezane uz ekološke teme i klimatske promjene.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi, u čijem su fokusu polarni medvjedi. Performans se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko sa ciljem prijenosa znanja unutar umjetničke izvedbe.

Pogledati ga se može u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u prostoru Interpretacijskog centa Muzeja Turopolja, na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a nakon izvedbe održat će se razgovor s umjetnicom.

– Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici – kaže Ana Katulić, koordinatorica programa ispred Štoosa.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi u čijem su fokusu polarni medvjedi. Naslov ovdje semantički aludira na najvećeg kopnenog predatora i morskog sisavca, ali i na imperativ publici da bude strpljiva s autoricom koja se u izvedbi pokušava transformirati u polarnog medvjeda. Ideja je u izvedbenom predavanju rastvarati proces rada na izvedbi u kojoj se autorica bavi temom izvedbene životinje.

Bitan aspekt izvedbe čini pojam stvaralačke nelagode i nelagode koja proizlazi iz tijela. Iz tog se razloga u izvedbi autorica pokušava utjeloviti u drugom tijelu, koje je drukčije od njezinoga.

– U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba – kaže Irena o izvedbi.

Irena Boćkai je autorica i izvedbena umjetnica u polju performans kazališta, bioarta i interdisciplinarnih projekata koji izvedbene umjetnosti dovode u relaciju s oblicima društvenog i ekološkog djelovanja i digitalnim tehnologijama. Magistrirala je na kazališnom odsjeku Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture FFZG. Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba lutaka Mile Lončar stiže u Veliku Goricu!

Velikogoričani su ju imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Objavljeno

na

Centar za posjetitelje u Velikoj Gorici povodom Dana mladih i obitelji 16. svibnja, poziva na otvorenje posebne izložbe lutaka autorice Mile Lončar, koju su Velikogoričani imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Izložba “Slavne osobe” pravi je mali prozor u njezin bogati svijet kreativnosti, u kojem su do sada nastale stotine unikatnih lutaka. Ne propustite priliku zaviriti u umjetničin svijet mašte, humora i iznimne umjetničke vještine – idealno za sve generacije – poziva Turistička zajednica grada Velike Gorice.

  • autorici: Mila Lončar, rodom iz Osijeka, članica je Hrvatskog društva karikaturista i Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Njezine lutke, izrađene ručno s puno pažnje i kreativnosti, predstavljaju poznate osobe iz svijeta kulture, glazbe i umjetnosti – i svaka od njih nosi svoj poseban karakter i šarm.

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu! Performans “Bear with me” stiže u Veliku Goricu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Čelar

Zadarska umjetnica Irena Boćkai gostuje u Velikoj Gorici u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja (Šetalište Franje Lučića 15), gdje će izvesti svoj performans „Bear with me“. Događaj se održava u sklopu kulturnog programa Dobar Štoos u kvartu koji organizira Štoos teatar, a nakon izvedbe planiran je i razgovor s umjetnicom.

„Bear with me“ izvedbeno je predavanje koje spaja umjetničko i akademsko, a u fokusu rada su polarni medvjedi i stvaralački proces nastanka same izvedbe. Boćkai u performansu istražuje vlastitu transformaciju u polarnog medvjeda, pri čemu naslov nosi dvostruko značenje, referencu na životinju, ali i poziv publici na strpljenje i razumijevanje.

Foto: Matej Čelar

Performans se bavi temom „izvedbene životinje“ te pokušava otvoriti prostor između tijela umjetnice i tijela polarne životinje, u kojem se možda događa trenutačna transformacija. Ključan dio rada čini osjećaj stvaralačke nelagode i nelagode tijela, kroz koje umjetnica traži potencijal izvedbenog uspjeha.

„U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba“, objašnjava Boćkai.

Program Dobar Štoos u kvartu ima za cilj približiti suvremene umjetničke prakse publici kroz dijalog, a razgovor s umjetnicom nakon performansa poslužit će upravo toj svrsi. „Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici“, ističe Ana Katulić, koordinatorica programa.

Ova izvedba nudi jedinstvenu priliku za upoznavanje s ekološki osviještenom umjetnošću koja briše granice između stvarnosti i izvedbe, čovjeka i životinje, tijela i identiteta.

Nastavite čitati

Kultura

„Kad plavi Dunav”, priča o ratu, obitelji i preživljavanju

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nova knjiga poznate goričke autorice Marine Kuveždić, roman „Kad plavi Dunav”, bit će predstavljena javnosti 7. svibnja 2025. godine u 18:30 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Riječ je o njenom prvom romanu, koji slijedi nakon hvaljene zbirke kratkih priča „Put koji je odabrala.”

U izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman donosi dvostruku narativnu liniju. Jednu o odrastanju u predratnom Vukovaru, a drugu o odrasloj ženi koja se suočava s teškom obiteljskom situacijom, ali i s lošom liječničkom dijagnozom.

Kroz ova dva vremenska sloja, Kuveždić propituje važna i univerzalna pitanja – kako bi život izgledao da ga rat nije prekinuo, gdje pronalazimo utjehu u kaotičnoj svakodnevici i kako se nosimo s procesom starenja i odrastanjem vlastite djece.

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Marina Kuveždić još jednom potvrđuje svoju sposobnost da kroz intimne priče otvori prostor za širu društvenu refleksiju , a „Kad plavi Dunav” čitateljima nudi upravo to, roman koji boli, podsjeća i ostavlja trag.

Nastavite čitati

Kultura

Glazba i poezija pod istim krovom! U Galženici gostuju renomirane pjesnikinje iz Splita i Zagreba

Poetsko-glazbena večer u sklopu Poetskog književnog kluba donosi stihove Jelene Stanojčić i Marice Žanetić Malenice, uz glazbenu pratnju Gordana Nogića.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Thought Catalog/pexels.com

U utorak, 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 18:30 sati, u Područnoj knjižnici Galženici održat će se glazbeno-poetska večer u organizaciji Poetskog književnog kluba. Na večeri nastupaju dvije afirmirane pjesnikinje — Jelena Stanojčić iz Zagreba i Marica Žanetić Malenica iz Splita.

Glazbenu pratnju na gitari pružit će kantautor i glazbenik Gordan Nogić. profesor matematike iz Zagreba, koji se uz svoju profesiju bavi glazbom i pisanjem poezije.

Jelena Stanojčić, rođena 1961. godine, piše poeziju, prozu, haiku te književnost za djecu. Autorica je pet zbirki poezije, uključujući Ples ljubavi (2018), Kad oluje utihnu (2021) te Na rubu kalendara (2023), koja je ušla u finale nagrade Hrvatskog književnog društva u Rijeci. Najnovija zbirka TRIPTIH (2025) rezultat je suradnje s dvije druge pjesnikinje. Njeni radovi uvršteni su u više od pedeset zbornika i časopisa, a za njih je višestruko nagrađivana. Intenzivno stvara u posljednjih deset godina te živi i radi u Zagrebu.

Marica Žanetić Malenica rođena je u Veloj Luci, a živi i stvara u Splitu. Dugogodišnja novinarka i književnica, autorica je brojnih zbirki poezije, priča i putopisnih zapisa. Među njezinim djelima nalaze se naslovi poput Zemlja uvezene povijesti (2019), Žena svojih godina (2020), te zbirka na dijalektu Vonji ditinstva (2021). Njeni su tekstovi objavljeni u više od 150 različitih publikacija u Hrvatskoj i regiji, a surađuje i s portalom Hrvatski glas Berlin, gdje uređuje vlastitu rubriku. Piše i ljubavne romane za tjednik Gloria.

Ulaz na događanje je slobodan.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica/www.knjiznica-vg.hr

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno