Povežite se s nama

Kultura

Kako se razvijao naš grad doznajte na izložbi ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”

Brojni arhitekti oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Objavljeno

na

U petak, 17. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”, koja je dio izložbenog projekta ”Moderni grad – arhitektura i urbanizam Velike Gorice”.

Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.

Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priuštivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i društvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.

Stjepan Planić, Kuća Arbanas, iz knjige Kultura stanovanja

Izložba prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj etaži galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte društvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju.

Naselje Bratstvo, foto Ana Vuko

Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga ”Kultura stanovanja”, zamišljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.

 

Naselje JNA, foto Ana Vuko

Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemljištima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmješta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekadašnjim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.

Naselje Pionir (Podbrežnica), foto Ana Vuko

U vizuri grada ponajviše se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. – 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III – Galženica jug gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto ”spavaonice” u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.

Naselje Veliko Polje, foto Ana Vuko

Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Izložba je otvorena od 17. 12. – 24. 12. 2021. / 3. 1. – 21. 1. 2022.

Kultura

Promocija knjige „Riznice srca“ u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, duhovna inspiracija u korizmenom vremenu

Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica bit će domaćin promocije knjige „Riznice srca” autorice Fanije Jelinčić. Događaj će se održati u četvrtak, 10. travnja 2025., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Fanija Jelinčić, rođena na otoku Braču, već dugi niz godina živi u Velikoj Gorici i radi kao vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Nikole Hribara. Generacijama učenika prenosi temeljna znanja o vjeri s velikom ljubavlju i predanošću, a isti entuzijazam pretočila je i u svoju knjigu.

Uz autoricu, na promociji će govoriti dr. sc. Zrinka Jelaska, ugledna kroatistica i dugogodišnja profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će stručno osvrnuti na književnu vrijednost i poruku knjige. Program će dodatno obogatiti glazbeni nastup mlade flautistice Lore Likan Kelentrić.

Ovaj događaj prilika je za sve zainteresirane građane da se upoznaju s djelom koje nudi duhovnu refleksiju i poticaj na promišljanje o životnim vrijednostima. Knjiga „Riznice srca” može biti posebno inspirativna uoči Uskrsa, pružajući čitateljima trenutke introspekcije i duhovne obnove.

Nastavite čitati

Kultura

“Dobar Štoos u kvartu” traži vezu sa srednjoškolcima, u grad dovode i francuske umjetnike

Svi programi su besplatni!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički Štoos teatar ima novi program štosnog naziva “Dobar Štoos u kvartu”, a koji do kraja godine u Veliku Goricu dovodi zanimljive umjetnike i umjetničke izvedbe koji će, jednom mjesečno, na različitim lokacijama i u suradnji s institucijama i gradskim organizacijama ugostiti umjetnička imena Hrvatske i šire. Riječ je o mladim glumcima, izvođačima i autorima koji će se predstaviti svojim umjetničkim konceptima.

Start je 04. travnja u 17 sati u Gimnaziji Velika Gorica gdje stiže Mia Štark s izvedbenim predavanjem “Zbornik pogleda”. Inače, Mia je već gostovala u sklopu prvog Oglede festivala, a u gimnaziju dolazi s autorskim radom kojeg je razvijala na rezidenciji u Berlinu, te koji je predstavljen i u Barceloni, Rijeci, ali i drugim gradovima. Rad će biti izveden na engleskom jeziku, a ideju i inspiraciju Mia je crpila i pronašla u razgovoru sa svojom bakom i načinom na koji ona (koja je odrasla bez mobitela i ekrana) gleda na svijet oko sebe.

Foto: Camille Blake

–Želimo se povezati sa srednjoškolcima, pitati ih što žele vidjeti, kako možemo surađivati, pa je Mijina izvedba svojevrsna pozivnica prema njima. Naravno, ponovit će i gradivo suvremenih praksi i engleski, uz profesorice Elen Zubek i Ivu Rožić u suradnji s kojima smo organizirali program. Voljeli bismo da dio njih bude i ostane naše publika i prijatelji teatra – objasnila je koordinatorica programa pri Štoos teatru, Ana Katulić.

“Dobar Štoos u kvartu” ugostit će Irenu Boćkai i izvedbu „Bear with me“ u svibnju, Luku Kuzmanovića s monodramom „Zlo-čist-oća“ u lipnju, a program krajem listopada zatvara međunarodno gostovanje umjetnika iz Francuske koji će tri dana boraviti u javnom prostoru našeg grada. Riječ je o francuskim umjetnicima Laurentu Boijeotu i Valii Kardi s izvedbom „Odyssée“ koji stvaraju zanimljiv konceptu otvaranja pitanja javnog prostora kao mjesta susreta. Rad je do sada predstavljen u New Yorku, Tokyu, Strasbourgu, Lisabonu i brojnim francuskim gradovima, a dio je zajedničke međunarodne suradnje Francuske, Bugarske i Hrvatske, te uz Veliku Goricu gostuje i u Splitu.

Foto: Odysees

–Želja nam je predstaviti ih publici, dovesti ih u grad, gradski kvart, u školu i otvoriti dijalog o tome što rade i zašto to rade. Uz Oglede festival kojeg organiziramo želja nam je i tijekom cijele godine ponuditi publici raznovrsne naslove, predstave i izvedbe, pozvati ih da nas upoznaju, da se s nama druže i da dođu na naše programe – dodala je Katulić.

Svi programi su besplatni, a podržani su sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Foto: Odysees

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

na

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

Kultura

Velika Gorica domaćin predstavljanja knjiga Benjamina Tolića

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica ugostit će u utorak, 8. travnja 2025. godine, predstavljanje triju knjiga povezanih s likom i djelom Benjamina Tolića, uglednog hrvatskog književnika, publicista i diplomata. Knjige „Stojim pred vama”, „Benjaminov zbornik” te „Tvojim glasom”, autorice Dubravke Oraić Tolić, bit će predstavljene u Središnjem odjelu knjižnice s početkom u 18 sati.

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga, pružajući posjetiteljima poseban uvid u misao i književnu ostavštinu Benjamina Tolića.

Život i djelo Benjamina Tolića

Benjamin Tolić rođen je 1943. godine u Osoju kod Posušja. Studirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine emigrirao je u Beč, gdje je dovršio studij.

Po povratku u Hrvatsku tijekom Hrvatskog proljeća radio je kao profesor njemačkog jezika i urednik Osmojezičnog rječnika za njemački jezik u Leksikografskom zavodu. Tijekom devedesetih godina aktivno se uključio u hrvatsku diplomaciju te je od 1995. godine obnašao dužnost konzula i kasnije generalnog konzula Republike Hrvatske u Zürichu. U periodu od 1998. do 2000. bio je glavni i odgovorni urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA). Uz diplomatsku karijeru, Tolić je bio istaknuti publicist i književnik.

Predstavljanje knjiga u Velikoj Gorici prilika je da se javnost upozna s Tolićevim bogatim stvaralaštvom. „Stojim pred vama” donosi njegova razmišljanja i promišljanja o društvu i politici, dok „Benjaminov zbornik” okuplja tekstove i osvrte njegovih suvremenika na njegov rad i utjecaj. Knjiga „Tvojim glasom”, koju je napisala njegova supruga Dubravka Oraić Tolić, posebno je emotivno djelo, nastalo nakon Tolićeve smrti, kao sjećanje na njihov zajednički život i njegovu ostavštinu.

Svi ljubitelji književnosti i oni koji su cijenili njegov rad pozvani su da sudjeluju u večeri sjećanja na jednog od najznačajnijih intelektualaca moderne Hrvatske.

Nastavite čitati

Kultura

„Izvan percepcije”, fascinantna izložba Igora Eškinje u Galeriji Galženica

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

U petak, 4. travnja 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvara se samostalna izložba renomiranog hrvatskog umjetnika Igora Eškinje pod nazivom „Izvan percepcije”. Izložba će biti otvorena do 18. travnja, a posjetitelji će imati priliku uroniti u jedinstveni svijet umjetničkog izraza koji preispituje granice percepcije i materijalnosti.

Eškinja, rođen 1975. u Rijeci, diplomirao je slikarstvo na prestižnoj Accademia di Belle Arti u Veneciji. Njegov rad karakterizira istraživanje odnosa između prostora, objekata i promatrača, pri čemu koristi raznolike tehnike, od crteža i skulptura do videa i fotografije. Njegove instalacije često su minimalističke, ali istovremeno duboko promišljene, gradeći kompleksne vizualne priče uz korištenje svakodnevnih, jednostavnih materijala poput samoljepljive trake ili električnih kabela.

Svojim radovima Eškinja stvara iluziju transformacije dvodimenzionalnih površina u trodimenzionalne objekte, brišući granicu između stvarnog i imaginarnog. Njegova umjetnička praksa prepoznata je diljem svijeta, a sudjelovao je na brojnim međunarodnim izložbama i bienalima, uključujući Manifesta 7 u Italiji, Grafički biennale u Ljubljani te samostalne izložbe u Milanu, Parizu i Beču.

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog. Ovim događajem Galerija Galženica nastavlja dovoditi vrhunske umjetnike i suvremenu umjetnost u Veliku Goricu.

Za sve ljubitelje suvremene umjetnosti, „Izvan percepcije” je izložba koju ne treba propustiti.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.