Povežite se s nama

Gospodarstvo

„Kako mi je poplava stvorila, ali i riješila financijske probleme“

Dok je iz podruma iznosio poplavljene stvari van, primijetio je da voda podigla jednu podnu dasku. Kada ju je pomaknuo, ugledao je staklenku punu nakita i zlatnika!

Objavljeno

na

Znamo da poplava u kući znači ogromni financijski problem ali do sada još nismo čuli da ona nekome može financijske probleme i riješiti. Upravo to se dogodilo jednom Goričaninu ove zime.

Nedavno sam imao poplavu u stanu.. Kada sam ujutro ustao iz kreveta ustanovio sam da je pod spavaće sobe poplavljen. Vode je bilo i u drugoj spavaćoj sobi, dnevni boravak je bio potpuno poplavljen.. Cijeli je prvi kat kuće bio pod vodom! Kasnije se ustanovilo da je uzrok poplave bilo puknuće kutnog ventila na kojeg su bili spojeni voda za sudoper i perilica suđa u kuhinji.“ – govori nam naš sugovornik.

Kako je puknuće nastalo pogrešnom montažom odnosno krivicom našeg sugrađanina, cjelokupnu štetu trebao je snositi on sam. „Samo mi je još ovo trebalo!.”- pomislio je. „Otplaćujem dva kredita, kćeri treba platiti auto-školu, ne znam kako ću sad ovu štetu sanirati..“.

No, dok je iz podruma iznosio poplavljene stvari van, primijetio je da voda podigla jednu podnu dasku. Kada ju je pomaknuo, ugledao je staklenku punu nakita i zlatnika!

Ne treba spominjati da sreći ovog gospodina nije bilo kraja. Zlatni nakit i zlatnike odnio je u najbližu poslovnicu Auro Domusa na besplatnu procjenu koja je potvrdila da se radi o skupocjenom metalu. Kako je dobivenom ponudom za otkup zlata bio i više nego zadovoljan, sve je prodao i odmah dobio pozamašnu svotu novaca. Adaptirao je oštećenu kuću, a ostalo je i za auto-školu njegovoj kćerki.

Kao što iz ove fiktivne priče sa sretnim završetkom možemo zaključiti,  u poslovnicama Auro Domusa, jedinog hrvatskog lanca specijaliziranog za otkup zlata, moguće je doći do gotovine brzo i jednostavno. Za komad lom zlata, zlatni nakit koji se ne nosi ili zlatnike moguće je dobiti pozamašan iznos gotovine. Mnogi su možda i zaboravili da kod kuće imaju takav zlatni predmet koji im, uz uslugu otkupa zlata, može riješiti ili barem olakšati neki financijski problem.

Auro Domus možete kontaktirati i saznati sve što vas zanima pozivom na besplatni broj  info-telefona 0800 73 72 ili dolaskom u poslovnicu u Veliku Goricu na adresi Zagrebačka 15.

Gospodarstvo

Prosječna plaća u Hrvatskoj premašila 1.400 eura – tko zarađuje najviše?

Zaposlenici u nekim djelatnostima i dalje zarađuju dvostruko više od drugih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U listopadu je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1.470 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To je nominalni rast od 1% u odnosu na rujan, odnosno 0,4% kada se uzme u obzir inflacija. Najviše su plaće primali radnici u zračnom prijevozu, dok su najmanja primanja bila u proizvodnji odjeće.

Bruto plaća u pravnim osobama dosegnula je 2.045 eura, što također predstavlja rast od 1% nominalno i 0,4% realno. Iako prosjek pokazuje blagi napredak, razlike među sektorima i dalje su značajne. U zračnom prijevozu prosječna neto plaća bila je 2.397 eura, dok su radnici u proizvodnji odjeće primili 948 eura. Bruto plaće prate sličan obrazac, od 3.499 eura u zračnom prijevozu do 1.247 eura u proizvodnji odjeće.

U prosjeku su zaposlenici u listopadu radili 181 plaćeni sat, što je 4,6% više nego u rujnu. Najviše su sati odradili radnici u vodenom prijevozu (193 sata), a najmanje oni u socijalnoj skrbi bez smještaja (171 sat).

Medijalna neto plaća, koja bolje odražava tipičnu zaradu, iznosila je 1.281 euro, što je 1,7% više nego u rujnu i 10,4% više nego u listopadu prošle godine. Medijalna bruto plaća bila je 1.747 eura, s rastom od 1,7% u odnosu na prethodni mjesec i 10,9% u odnosu na isti mjesec lani.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u Gorici pada! Evo tko se najviše zapošljavao i koja su zanimanja trenutačno najtraženija

Manje nezaposlenih, više prilika za posao.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

Na području Velike Gorice krajem studenog 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je ukupno 927 nezaposlenih osoba. U odnosu na listopad to je 1,1 % manje, dok je u usporedbi sa studenim prošle godine nezaposlenost niža za 2,6 %. Tijekom studenog s burze rada zaposleno je 103 ljudi.

Najveći broj zaposlenih posao je pronašao u zanimanju prodavača, gdje je tijekom mjeseca zaposleno 11 osoba. Slijede konobari, njih sedam, dok su po tri osobe zaposlene kao administrativni službenici, skladištari, recepcionari, dostavljači, frizeri i vozači taksija.

Istodobno, potražnja za radnicima ostaje visoka. Tijekom studenog poslodavci su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavili ukupno 184 slobodna radna mjesta. Najviše se tražilo poštara, čak 30, dok je za transportne radnike prijavljeno 15 radnih mjesta. Slijede poštanski šalterski službenici i fasaderi s po 10 oglasa.

Među traženijim zanimanjima su i čuvari (7), odgojitelji predškolske djece, skladištari, kuhari i čistači, svako od tih zanimanja s po šest otvorenih radnih mjesta, dok je za edukacijske rehabilitatore prijavljeno pet slobodnih pozicija. Konobari su se također našli na listi najtraženijih, s pet prijavljenih radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

PANEL Identitet grada: tko smo i kamo idemo?

Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, danas je Poduzetničkom inkubatoru u sklopu konferencije „VG30 – Pogled u budućnost“ održana panel rasprava „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?“.

Panelisti, osim gradonačelnika Krešimira Ačkara, bili su prof. dr. sc. Božo Skoko iz Millenium promocije & Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov iz agencije Bruketa & Žinić, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionici su istaknuli urbano-ruralni karakter, tradiciju Turopolja i kvalitetu života kao ključne elemente identiteta.  

Identitet grada nije marketinški projekt. Prije desetak godina bili smo percipirani kao grad u sjeni Zagreba, a danas smo pokretač trendova u Zagrebačkoj županiji. Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz činjenicu da je Velika Gorica kolijevka kravate, direktorica Turističke zajednice Maja Toth istaknula je podršku Grada u projektima. 

-Bez te podrške nema ni turističke priče, a mi smo svoj put već odabrali. To je spoj ruralnog i urbanog. Uz centralni urbani dio, imamo i bogatu okolicu grada, sakralno graditeljstvo i cikloturizam, te bogatu povijesnu baštinu – rekla je Toth. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je grad koji se vrlo brzo širi i to trebaju pratiti turistički sadržaji. Sama činjenica da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja govori o povijesnom značaju koji treba naglasiti i isticati – smatra direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, i sama Velikogoričanka. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna

Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.

Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.

Foto: Sanjin Vrbanus

Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.

-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.

Foto: Sanjin Vrbanus

– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.

Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.

-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost na najnižim razinama – evo gdje se najviše radi, a gdje najmanje

Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2025. broj zaposlenih porastao je za 28 tisuća, dok je ostopa nezaposlenosti pala na 4,2 %.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno