Povežite se s nama

Kultura

Kako je nekad bilo: Na Božić se jede ono što kopa, na Novu ono što ruje…

Kako je izgledao tradicionalni turopoljski božićni stol: donosimo vam nekoliko jednostavnih starinskih recepata kojima neće odoljeti ni najizbirljivija nepca…

Objavljeno

na

Božićni običaji, pa tako i hrana koju pripremamo za blagdane, u posljednjih dvadesetak godina pokleknuli su komercijalizaciji odmičući se od tradicije i onog istinskog smisla što Božić predstavlja – mir, ljubav i obitelj. No blagdani ne bi bili blagdani da nema obitelji i hrane koja nas okuplja oko zajedničkog stola. Za razliku od nekih prošlih vremena, danas je blagdanska trpeza daleko bogatija, pa od ponude koja se nađe na stolu ne znamo što bismo prije probali. Nekad davno u Turopolju, dok je većina ljudi živjela od poljoprivrede, jelo se ono što se imalo, a meso se pripremalo jednom tjedno. No za Božić je trebalo biti svega i sve se čuvalo za taj dan. Pa krenimo od Badnjaka…
Za razliku od danas, kad se na Badnjak jede riba, nekad se postilo na drugačiji način. Netko čak hranu nije okusio cijeli dan, no tog dana obično su se posluživala jaja, domaći kruh, krumpir ili posni grah na salatu. Naravno, ne sve odjednom… Tko je što imao. U obitelji moje bake za doručak se pripremala trena ili frkana kaša, a za ručak posni grah.

Trena kaša
Sastojci:
1 kg pšeničnog brašna (glat nuler)
Malo soli
Malo vode
Priprema: U malo vode umiješati (zruliti) brašno da se naprave grudice i kuhati u slanoj vodi. Kad je kuhano, prelijati s preprženim lukom.

Posni grah
Sastojci:
1 kg graha
Voda
Luk
Malo ulja ili rastopljene masti
Priprema: Grah se probere, očisti i opere. Pristavi se u hladnu vodu i kuha bez soli. Kad je mekan, ocijedi se i ohladi. Dodaje se malo ulja i soli, ako je bilo luka, i on se narezao i dodao. Obično se uz posni grah posluživao i domaći kukuruzni kruh.

Domaći kuruzni (kukuruzni) kruh
Sastojci:
1 kg kukuruznog brašna (mela)
60 dkg raženog brašna
2-3 žličice soli
Mlaka voda po potrebi
Za kvas:
2 kocke svježeg kvasca
1 žlica šećera
2-3 žlice glatkog brašna
Za premaz:
Par žlica glat nulera (pšeničnog brašna)
Mlake vode za razmutiti melu
Priprema: Oko 80 dkg kukuruznog brašna staviti u posudu, preliti s litrom kipuće vode, promiješati i ostaviti da se ohladi. Potom napraviti kvas. Kvasac razmutiti sa šećerom i 1 dl mlake vode te pustiti da se digne. Kad se ohladilo kukuruzno brašno, staviti kvas i sve dobro promiješati. Nakon toga se stavi raženo brašno te se dodaje voda po potrebi i sve se dobro treba promiješati. Tijesto se mijesi i dodaje se još vode i kukuruznog brašna koliko treba. Sve se radi u posudi i tijesto se tuče rukama oko deset minuta. Kad je gotovo, ne smije se lijepiti za ruke. Nakon toga, tijesto se diže oko sat vremena, dok se ne udvostruči. Kruh treba premazati premazom da ne ispuca. Nakon toga stavi se peći u zagrijanu pećnicu. Prvih pola sata peče se na najvećoj temperaturi (250 stupnjeva), a onda još sat vremena na 200 stupnjeva.

Nakon doručka i ručka, više se nije jelo, već se prionulo na pripremu kuće za Božić. Sve se taj dan moralo urediti i počistiti, nacijepati drva, nahraniti blago i slično. Posljednja stavka je bila kićenje borovice, a nakon toga je slijedio unos Božića u kuću. Cijela obitelj se okupila u kuhinji, ugasila su se sva svjetla, a glava obitelji, najstariji muški član, otišao je u štalu po slamu. Nakon toga se sa slamom i svijećom vratio u kuću izgovarajući sljedeće: “Daj nam Bog picekov, racekov, telekov, pajcekov, puno zdrave dječice, mira i blagoslova ovoj kući”. Dio slame se potom položio ispod stola, a od preostalog dijela se napravio oblik križa i oko njega su se posipala zrna pšenice te se sve zajedno stavilo ispod stolnjaka. Tamo je stajalo sve do Ivanja, kad se slama iznosila van i stavljala na voćke, kako bi bolje rodile iduće godine.

Navečer se išlo na polnoćku nakon koje se moglo jesti meso, najčešće krvavice. Oni koju ne uzgajaju svinje i ne kolju, danas ih možete kupiti u bilo kojoj mesnici. Ako je u obitelji bilo kiselog zelja, onda se on dinstao i poslužio uz krvavice.

Na sam Božić uglavnom se nije doručkovalo jer se jedva čekalo ručak. Oni najgladniji ujutro su pojeli malo posnog graha, ako ga je ostalo od dana prije. Za božićni ručak u Turopolju se uvijek pripremala guska ili pura s mlincima. Stara narodna kaže da se perad jede na Božić jer nogama kopa unazad – dakle, da tim činom odguruje staru godinu iza sebe – a svinjetina za Novu godinu jer svinja ruje prema naprijed, pa da nadolazeća godina bude dobra.
Božićni ručak bio je u tri slijeda – juha, glavno jelo i desert. Juha se kuhala od iznutrica (pluća, srčeko) i nogica od pure ili patke. U juhu se obavezno stavljao grincek. Danas ga kupujemo na tržnici ili trgovačkom lancu, no prije pedesetak godina postupak je bio daleko drugačiji. Kao što znamo, svaka obitelj je imala vrt na kojoj su uzgajali razno povrće. Kako mi priča baka, mrkva se čuvala u trapu. Njen djed je napravio drvenu kutiju u kojoj se prvo stavio red pijeska, pa zatim red mrkve, pa opet red pijeska, mrkve… I tako sve dok kutija nije puna. Što se tiče ostale “zelenjave”, celera i peršina, prabaka je povrće stavljala u veliku staklenku, posolila i zatvorila, čime je povrće ostalo dugo vremena svježe. Naravno, juha ne bi bila juha bez domaćih rezanaca.

Domaći rezanci
Sastojci:
Pola kg brašna
2 jaja
Malo soli
Vode
Priprema: Sastojci se pomiješaju, tijesto se zamijesi rukama, dodavajući po potrebi malo brašna, dok tijesto ne postane glatko i čvrsto. Tijesto podijeliti na nekoliko dijelova te svaki dio zasebno razvaljati i ostaviti neko vrijeme da se osuši. Ako imate mašinicu za rezance, posao će brzo biti gotov, no nemate li je, dobar nož će biti sasvim dovoljan. Razvaljano tijesto treba zarolati i rezati oštrim nožem na uske trakice. Narezane rezance dobro posušiti na stolnjaku.

Juha od purećih iznutrica
Sastojci:
Pureće iznutrice (srce, pluća, jetra)
Grincek
Rezanci
Sol, papar
Voda
Priprema: Za juhu je najbitnije da se kuha što dulje na laganoj vatri, da krčka. S obzirom da se radi o purećim iznutricama, bit će dovoljno oko sat i pol do dva sata.
U većini turopoljskih kuća, uz puricu ili gusku posluživali su se domaći mlinci.

Mlinci
Sastojci:
Oko 80 dkg brašna
Prstohvat soli
Malo vode
1 jaje (može i bez njega)
Priprema: Sve sastojke izmiješati i mijesti, ali da tijesto nije ni pretvrdo ni premekano. Tijesto treba pustiti da odstoji oko pola sata, pokriveno krpom da se ne osuši. Nakon toga tijesto razdijeliti u nekoliko manjih komada. Svaki komad se treba razvaljati na jako tanko. Iako se tradicionalno mlinci peku na ploči peći na drva, danas postoje druge inačice, a mlinci ispadnu jednako ukusni. Možete ih peći na tavi ili možda jednostavnije, peći na limu (protvanju) u pećnici. Kad se mlinci ispeku, treba ih staviti na hrpu da se ohlade. Kad se ohlade, ako ih ne mislite odmah pripremati, treba ih pohraniti u neku posudu koja se može zatvoriti. Moja baka ih čak stavlja u jastučnicu. Jednako učinkovito. Što se tiče samog posluživanja, postupak je sljedeći: mlince natrgati na manje komade i pofuriti (preliti) ih vrućom vodom i ostaviti neko vrijeme da se natope i omekšaju. Nakon toga ih dobro ocijediti i dodati u ulje/mast na kojem se pekla pura što će im dodati taj okus zbog kojih su neodoljivo ukusni. Dodati začina po potrebi.

Purica
Sastojci:
1 purica (cca 2-3 kg)
Ulje
sol
Malo vode
Puno ljubavi i vremena
Priprema: Puricu treba posoliti i popapriti iznutra i izvana, a u unutrašnjost pure možete čak staviti i jednu neoguljenu jabuku. U lim za pečenje staviti ulje i zatim puru staviti peći. Tijekom pečenja, koje traje nekoliko sati (ovisno o kilaži, 1kg = 1 sat), puricu povremeno politi vodom i uljem u kojem se peče.

Kad su juha, purica i mlinci gotovi, stol serviran, vrijeme je za obiteljski ručak. Doduše, danas se još poslužuje francuska salata i još mnogi dodaci. Nekad toga nije bilo. Obično se kao salata posluživala zimnica – kiseli krastavci, cikla ili kisela paprika punjena sa zeljem.

Nakon ručka, moralo se malo zasladiti. Ipak je bio Božić. Naravno, nije se pripremalo sto vrsta kolača, nego jedna ili eventualno dvije vrste, a najčešće je to bila gibanica (makovnjača ili orehnjača) i mramorni kolač.

Orehnjača
Sastojci za tijesto:
50 dkg brašna (oštro za dizana tijesta)
Dva i pol dl mlijeka
1 dl ulja
2 žumanjka
2 žlice šećera
2 žlice ruma
Naribana korica od pola limuna
Malo soli
Jedna svježa germa
Nadjev:
40 dkg mljevenih oraha
15 dkg šećera
10 dkg grožđica
2 dl mlijeka
Korica limuna
Snijeg od dva bjelanjka
Kvas: Blago ugrijati pola dl mlijeka i dodati mu izmrvljenu germu, 2-3 žlice brašna i žličicu šećera. Sve se izmiješa, pokrije i ostavi dizati na toplom mjestu.
Priprema tijesta: U veću posudu prosijati brašno te dodati ostale sastojke (mlijeko, ulje, šećer, rum, žumanjci, limunova korica, sol i kvas). Sve se dobro izmiješa i lupa kuhačom tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače i posude. Potom se prekrije krpom i ostaviti da se diže. Kad se tijesto udvostruči, staviti ga na pobrašnjenu podlogu, razvaljati na prst debljine, premaže nadjevom, zarolati, staviti u protvan i ostaviti još neko vrijeme da se diže. Potom se premaže razmućenim jajetom i stavi se peči. Nakon pečenja ostaviti da se skroz ohladi jer se gibanica ne smije rezati dok je vruća.

Mramorni kolač
Sastojci:
300 g brašna
150 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
1 vrećica praška za pecivo
3 jaja (bjelanjak i žutanjak posebno)
2 dcl mlijeka
1 dcl ulja
Kakao u prahu
Limunova korica
Priprema: Brašno se prosije s praškom za pecivo. Žumanjci i šećer se miješaju dok smjesa ne postane pjenasta. Zatim se doda brašno s praškom, mlijeko, naribana limunova korica i snijeg od bjelanjaka. Smjesa se razdijeli u dva dijela. U jedan se stavi kakao u prahu, a drugi ostane bijel. Dno lima za pečenje se premaže s uljem i pospe brašnom. Zatim se naizmjence stavlja žlica bijele i žlica crne smjese (jedna do druge), dok se ne popuni cijeli lim. Stavi se peči na umjerenoj temperaturi.

Turopoljska jela su, prije svega, bila jako jednostavna, no jako ukusna. Nadamo se da ste dobili pokoju ideju za blagdanski ručak. Dobar vam tek!

Kultura

“Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi”, izložba koja istražuje emocije i slabosti

U Galeriji Galženica 10. lipnja otvara se drugi Velikogorički salon s radovima koji istražuju tamnije emocije, slabosti i unutarnje borbe suvremenog čovjeka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Drugo izdanje Velikogoričkog salona, trijenalne manifestacije vizualnih umjetnika i umjetnica, otvara se u utorak, 10. lipnja u 19 sati u Galeriji Galženica, pod vodstvom kustosice Jozefine Ćurković. Izložba nosi naziv “The horrors persist, but so do we!” (Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi), a ostaje otvorena do 8. srpnja 2025.

Koncepciju i kustoski odabir radova izvršilo je stručno povjerenstvo sastavljeno od Jozefine Ćurković (autorica koncepcije i kustosica izložbe), Ivane Meštrov (povjesničarka umjetnosti i kustosica) te Antonie Vodanović (viša kustosica i voditeljica Galerije Galženica).

Na salonu će se predstaviti 12 vizualnih umjetnika i umjetnica:

  • Nataša Devčić
  • Marijana Stanić
  • Marija Lovrić Rajačić
  • Hana Hanak
  • Martina Miholić
  • Ana Katulić, Tara Stanić
  • Sara Pukanić
  • Matej Vuković
  • Željka Kaurić
  • Mirna Nestić
  • Mihael Frančić

Izložba se bavi osjećajima i ponašanjima koje često ne pokazujemo otvoreno, poput sebičnosti, zavisti, impulzivnosti, tračeva, bijega u maštu ili emocionalne iscrpljenosti. Umjetnici kroz različite medije i pristupe propituju kako se nosimo s takvim trenucima i što oni govore o nama i društvu u kojem živimo.

“Umjetnice i umjetnici koji izlažu na izložbi bave se tom našom niskom frekvencijom u koju zapadamo kada si dopuštamo neke manje prijestupe poput zavisnosti, sebičnosti, eskapizma, impulzivnih reakcija i slično. Spektar tema koje istražuju proteže se od mentalnog zdravlja i romantičnih odnosa, preko apsurda i bijega iz stvarnosti, pa sve do ženskosti i majčinstva u tom kontekstu”, istaknula je kustosica Jozefina Ćurković.

Program otvorenja uključuje i glazbeni nastup poznatog zagrebačkog DJ-a Sniha, koji će od 19:30 do 21:30 sati na terasi Galerije Galženica izvesti set elektroničke glazbe.

Ova izložba u sklopu 2. Velikogoričkog salona donosi provokativan i introspektivan pogled na suvremeni identitet, emocionalne slabosti i svakodnevne unutarnje borbe kroz radove relevantnih domaćih umjetnika i umjetnica.

Nastavite čitati

Kultura

Mladi Vukovarac u Veliku Mlaku dovodi film Enzolart

Baran je na filmu radio sam 16 sati dnevno kroz 5 mjeseci. Koristio je fizičke rekvizite, umjetnu inteligenciju, zvučne efekte, glazbu i naraciju iz knjige.

Objavljeno

na

U organizaciji Društva žena Velika Mlaka i DVD-a, ove subote u Velikoj Mlaki održat će se projekcija animirane filmske epske fantastike “Enzolart”, mladog književnika iz Vukovara Ivana Barana.

Naime, “Enzolart” je knjiga koju je autor sam počeo pisati s 12 godina, dio je serijala „Ciklus Crnih Knjiga“, a dobila je i filmsku inačicu, za čije je prikazivanje po školama dobio i dozvolu Ministarstva.

–Na filmu sam radio sam, najbolje što je mogao, uz pomoć 11 programa, 16 sati dnevno kroz 5 mjeseci prošle godine. Koristio sam fizičke rekvizite, umjetnu inteligenciju, zvučne efekte, glazbu i naraciju iz knjige. Usput je u nastajanju i video igrica čime ću povezati cijelu priču u jednu cjelinu – ispričao je Baran.

Projekcija filma “Enzolart” počinje u 18 sati u Vatrogasnom domu u Velikoj Mlaki. Uz film, bit će predstavljeni i istoimena knjiga te video igrica.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO PK Barbara je domaćin i organizator Županijske smotre mažoretkinja i Plesne revije ”Barbarice svojoj Mlaki”

Objavljeno

na

Objavio/la

Plesni klub Barbara organizira XXII. Županijsku smotru mažoretkinja Zagrebačke županije u (subota, 07.06.2025, početak u 15 sati) u Dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica, očekuje se da će sudjelovati najbolji mažoret timovi. Ovo je treća uzastopna smotra u organizaciji PK Barbara uz financijsku potporu Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačker županije. Prije smotre je druženje voditelja mažoret timova.

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Tjedan dana kasnije PK Barbara organizira 12. tradicionalnu plesnu reviju ”Barbarice svojoj Mlaki” (subota, 14.06.2025., početak u 18 sati) na otvorenom kod KONZUMA u Velikoj Mlaki.

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara

Na oba događanja ulaz je besplatan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Dojdete u Mraclin! – Stižu 20. Dani svetog Vida

Dučec kroz sedam dana pripremio izložbu poculica, kazališnu predstavu, tematsku priču o 800. godina Plemenite opčine turopoljske, promociju „Bakinih priča iz Mraclina“, zabavu na otvorenom…

Objavljeno

na

Objavio/la

Pred nama su jubilarni, 20. Dani svetog Vida u Mraclinu, koje od 9. do 15. lipnja organizira Kulturno-umjetničko društvo Dučec.

– Vidovi dani započeli su 2006. godine na inicijativu uprave i tadašnjeg predsjednika KUD-a Dučec Vjekoslava Kovačića Kove i od tada svake godine bilježi sve veći broj posjetitelja iz Mraclina, cijelog Turopolja, ali i šire, a u realizaciji sudjeluju sve mraclinske udruge. I ove godine smo pripremili niz kulturnih, zabavnih i sportskih događanja, od vatrogasnog vikenda, izložbe poculica, kazališne predstave, priču o 800. godina Plemenite opčine turopoljske, do zabave na otvorenom – najavio je predsjednik Dučeca Matija Kos, podsjetivši na veliku završnicu – nedjeljno proščejne i svečana sveta misa.

Program obilježavanja zaštitnika Mraclina 9. lipnja u 20 sati otvara kazališna predstava  “I to ti je život”,  zelinskog amaterskog kazalištea “Zamka“.

  1. lipnja slijedi natjecanje u dječjim igrama na Jančetovom gruntu, a dan kasnije je Izlaganje o „800 godina Plemenite opčine turopoljske” na Zgradi u 20 sati u sklopu čega će biti i postavljena izložba grbova mraclinskih plemenitaša.
  2. lipnja na istome mjestu u organizaciji Društva žena „Anđela Lovreković“, promociju svoje knjige “Bakine priče iz Mraclina”održat će Božica Krznarić uz izložbu KUD-a Čiče „Turopoljska plemenitaška poculica – povijest, sadašnjost i budućnost“ I prikazivanje filma Romane Rožić o izradi poculica.
  3. lipnja od 20 sati u Društvenom domu Mraclin, Tamburaški sastavi Dobre duše, Modra Galica, Alibi, Lajbeki, I Dučecovi tamburaši pozivaju na tamburašku večer “Vjekoslav Kovačić Kova”. Bit će ovo prvi Vidovi bez Vjeke, a njegovi tamburaši će mu se zahvaliti onime što najbolje znaju – pjesmom.
  4. lipnja ispred Vatrogasnog doma „Ivan Galeković – Gale“ u 9 sati kreće dječje vatrogasno natjecanje 10. Memorijal “Tomislav Hrkovec” i Dan otvorenih vrata DVD-a Mraclin, kao I otvaranje sezone malonogometne lige Turopolja I Posavine na „Novj grabi” u 15.30 sati.
  5. lipnja je završnica manifestacije uz Proščejne, procesiju od kapele sv. Vida do Parka u 9.15 sati, svečanu svetu misu u 9.30 sati te završni koncert KUD-a Dučec u Društvenom domu s početkom u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

“Hassanovi ratovi” vraćaju se doma – prva od sedam projekcija u Velikoj Gorici

Priča o čovjeku koji je svoj život stavio na kocku u potrazi za istinom dirnula je publiku diljem regije…

Objavljeno

na

Objavio/la

Prošla je godina dana otkako je dokumentarni film “Hassanovi ratovi” prvi put ugledao svjetlo dana. U međuvremenu, priča o čovjeku koji je svoj život stavio na kocku u potrazi za istinom – o novinaru i ratnom reporteru Večernjeg lista, političkom komentatoru Hassanu Haidaru Diabu – dirnula je publiku diljem regije.

Film je već nagrađen s dvije prestižne nagrade, u Vukovaru i Tuzli, a sada se vraća kući – u Veliku Goricu.

Foto: Vukovar film festival

Film redatelja Roberta Bubala i producenta Marija Vukadina ne ostavlja ravnodušnim. “Hassanovi ratovi” nisu samo priča o sukobima Bliskog istoka – oni su priča o unutarnjim borbama čovjeka koji je prošao put od borca s kalašnjikovom do novinara s perom.

Nekada pripadnik Palestinske oslobodilačke organizacije, Hassan je odlučio reći “dosta” ratovi i nasilju. Istupio je iz militantnih struktura, odbacio oružje i istinu stavio ispred svega – čak i vlastite sigurnosti.

Prva od sedam posebnih projekcija održat će se 5. lipnja u 20 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.

Foto: Vukovar film festival

Danas, Hassan živi u Velikoj Gorici, pod stalnom policijskom zaštitom – zbog prijetnji radikalnih islamista i ruskih agenata, Ipak, ni to ga nije zaustavilo da ustraje u onome što smatra svojom misijom: biti svjedok, prenijeti priču, govoriti ono što drugi šute.

“Hassanovi ratovi” nisu samo dokumentarni film – to je ispovijest, suočavanje, ali i posveta životu ispunjenom rizicima, idealima i neugasivom željom da se u svijetu tame pronađe tračak svjetla. A upravo to svjetlo ponovno dolazi među njegove sugrađane, u grad koji danas naziva svojim domom.

Proživite ovu snažnu, istinitu i duboko ljudsku priču – godinu dana nakon prve projekcije. Jer neke borbe nikad ne prestaju. Ali vrijedi ih ispričati.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno