Vijesti
Kako je jedna kreativka dokazala da nikad nije kasno ostvariti svoje snove!
Sljedeće godine pokrenut će i svoj prepoznatljiv brend.
Rijetki su oni koji još od djetinjstva znaju što žele postati, a onda kroz život i ostvariti svoje djetinje snove. Naravno, ne ide to uvijek onim redom kao u mašti, ali znate onu „ako nešto jako želiš cijeli svijet se uroti da to dobiješ“. Pravi primjer toga je Kornelija Bogović koja je prvo prkosila roditeljima i izborila se za školu koju je željela, a potom je ostavila siguran posao da bi krenula u nesigurne poduzetničke vode.
-Oduvijek sam pokazivala tu kreativnu stranu, uvijek sam nešto morala stvarati s rukama, meni nikad nije bilo dosadno, tako da dan danas ne razumijem ljude koji kažu da im je dosadno. Ja sam kao dijete uvijek crtala, radila nakit, pisala pjesme, učila jezike, a kako je mama radila u firmi s foto opremom, a i kod kuće smo uvijek imali profesionalne fotoaparate, rado sam i fotografirala, pogotovo mlađeg brata, i u osnovnoj školi sam rekla da ću se za fotografa školovati.
Roditelji su za nju htjeli siguran posao, a samim time i školu koja bi takav posao omogućila, tako da je predala papire i u goričku Ekonomsku školu, ali i u Zagreb u Obrtničku, naravno, smjer fotograf.
-Sjećam se dana upisa, tata je išao sa mnom do tadašnjeg Bakarića i bio je uporan u namjeri da se ja predomislim. Pokušao je pridobiti i djelatnike na upisu da me nagovore da se tu upišem, bili smo pola sata vani ispred škole kako bih ja – razmislila, no ja sam čvrsto odlučila, i popustio je, dozvolio mi je da upišem Obrtničku školu za osobne usluge u Zagrebu, smjer fotograf. – govori Bogović.
Nakit je prvo radila za sebe, a onda i za prijateljice, i to još u vrijeme dok je bila srednjoškolka. Kako ističe, u to vrijeme radila je s fimo masom, i to je znala raditi u dva ujutro.
-Išla sam i u školu i na praksu. Poslodavac je bio zadovoljan sa mnom, pa me na neki način tretirao kao zaposlenika, jednostavno nisam imala kad baviti se nakitom osim tako kasno u noć, ali ja sam baš uživala u tome i uopće mi nije bilo teško, niti sam bila umorna za još nešto stvoriti svojim rukama, a što će razveseliti mene, ili moje prijateljice.
Što se fotografije tiče, kako je kao dijete voljela fotografirati svog mlađeg brata, tako je ta ljubav prema fotografiji i kroz obrazovanje, ali i kroz posao išla u tom smjer. Najradije je fotografirala djecu i obitelji, a svadbe i sahrane iako su donosile dobru zaradu nikad ju nisu zanimale. Provela je pune 23 godine u istom foto studiju, gdje je kaže, vladala prava obiteljska atmosfera, s poslodavcem je imala odličan odnos i uvijek je saslušao njene prijedloge, a mnoge i uveo u poslovanje kako bi još više napredovali i bili konkurentniji na tržištu.
-Imala sam otvorene ruke, mogla sam raditi što mi se sviđa. Često su me prijateljice, kad bi rodile zvale da im slikam bebe. Pa bi ih stavila u lonac, u teglu za cvijeće, mogućnosti za napraviti super fotku je bezbroj.
Paralelno s poslom, izrađivala je i nakit, a fimo masu zamijenila je bižuterijom, jer je, kaže uvijek pratila trendove i uvijek je imala želju za nečim novim. No, onda se nakon 23 godine u njenoj glavi dogodio prijelomni trenutak, odlučila je promijeniti posao, ističe nije bilo lako, na odlasku je plakala jer, tamo raditi, bilo je više od posla. Ali zasićenje je odradilo svoje.
-Nakon toga javila sam se na jedan natječaj, iako uopće nisam imala iskustva, otišla na razgovor i bila sam primljena! Radila sam kao referent, posao koji nikad u životu nisam radila i super sam ga savladala. Bila sam tamo samo godinu dana jer jednostavno nisam bila sretna, bila sam nesretna jer ništa kreativno nisam radila, to je bio posao koji su moji roditelji oduvijek htjeli za mene.
-Bio je to period kad sam ujutro ustajala s mišlju kad ću doći doma, u ponedjeljak razmišljala kad će petak, a nedjelja je zvučala kao „o, ne sutra moram ići na posao“ iako je ekipa tamo bila odlična i radna atmosfera super, ali jednostvano je nedostajalo kreativnosti.
I onda je četrdeseta pokuccala na vrata. Još jedna prekretnica, i kako kaže Kornelija, sve dolazi u svoje i pravo vrijeme. Jednostavno je postala sigurnija u sebe, shvatila je da može sve, pa i opet promijeniti posao.
-Nakon godinu dana mi je došao poziv jednog foto studija da dođem raditi kod njih, što je meni bilo super. Rekla sam da idem jer to je ono što ja volim raditi, ja sam ipak fotograf. I tamo sam sa šeficom mogla sve dogovoriti, pa smo u poslovanje uvele tisak na majice i šalice. To me ispunjavalo jer volim raditi personalizirane stvari. Izgledao je taj period kao da se igram, a ne da radi, baš sam uživala.
Oduvijek je govorila kako bi voljela objediniti sve svoje hobije, imati svoj gift shop s personaliziranim stvarima. Znači kad uđete unutra da možete kupiti stvar koju ne možete kupiti nigdje drugdje. Oduvijek je o tome razmišljala, ali uvijek je nedostajao vjetar u leđa.
-Tu stvarno mogu zahvaliti svome suprugu, i stvarno mogu reći da je najbolji na svijetu. On je bio taj netko tko je vjerovao u mene, u startu me financijski podržao. Da nije bilo njega možda se nikad ne bih odlučila na ovaj potez. Dala sam otkaz, išla na opciju poticaja od države za samozapošljavane. Pravila su da jedno vrijeme trebaš biti bez primanja, moraš proći tečaj, napraviti plan, predati ga i prezentirati, a pitanje je hoće li ti ga odobriti. Imala sam super ideju, i točno sam znala što želim, samo mi je trebao dodatni poticaj, a suprug mi je bio upravo to. Oduvijek je govorio, zašto ne bih uspjela i da trebam probati jer ako ne probam neću ni znati ide li mi to. Uz njegovu podršku otvorila sam Cornelia design, 11.studenog bilo je točno godinu dana.- kaže Bogović.
Trebalo joj je šest mjeseci da se probije, ima ured u sklopu kuće, te Internet trgovinu, a složila si je i okruženje koje njoj odgovara.
– Zadovoljna sam i napokon mogu reći da sam sretna, nemam osjećaj da idem raditi. Ujutro skuham kavu, pa se lagano primim posla. Uvijek stvaram nešto novo, i veseli me što će to biti posebno, drugačije i kako će i nekoga drugog to razveseliti.
Kako kaže društvene mreže puno su joj pomogle u poslovanju i dok je vrijeme korone mnoge unazadilo, njoj je puno pomogla. Ljudi nisu mogli nikuda, a htjeli su poslati poklone svojim najmilijima, i tu su otkrili nju. I pomogli joj da se posao razvije u pravom smjeru.
-Radim s čelikom i poludragim kamenjem što se nakita tiče jer želim da to traje i da mi se mušterije vrate. A i stalno uvodim neke inovacije i u izradi majica, šalica, sad je tu i božićni asortiman, gotovo svakodnevno imam neku novu ideju.
Dokaz je ovo da samo treba vjerovati u sebe i imati vjetar u leđa. Zato ako razmišljate krenuti u poduzetničke vode, možda vam baš Kornelija bude inspiracija.
– Važno je imati neku sigurnost, kao što rekoh ja sam imala financijsku sigurnost i mogla sam se u ovo upustiti. Svjesna sam da ima teških životnih situacija, i da se mnogi zbog toga možda ne mogu maknuti s mrtve točke, ali ako imate neku normalnu životnu situaciju u današnje vrijeme te potpore su poprilično dobre i dobar su vjetar u leđa na početku, a novčani poticaj svake godine sve veći. Ako netko ima stvarno dobru ideju neka pokuša, ja sam si puno toga nabavila od tog poticaja, srećom imala sam i puno stvari, ali poticaj je jako dobro došao za bitne, veće stvari. Nisam sigurna da bih se ja bez toga upustila u sve ovo bez obzira na svu podršku obitelji. Važno je reći da država daje poticaje i za mirovinsko i zdravstveno za 11 mjeseci poslovanja. Ako sam ja s 43 godine mogla uz stalni posao krenuti ispočetka u nesigurne poduzetničke vode, onda može svatko.
Ciljevi za ovu godinu su ispunjeni, a za sljedeću ih je već pregršt. Priprema kolekciju Korni curice i dječaka koje joj je prema njenim zamislima naslikala prijateljica slikarica. Željela bi da to bude baš njen brend i da po tome bude prepoznatljiva. A u tu realizaciju uopće ne sumnjamo, jer što Kornelija zamisli, ona to i ostvari.
Vijesti
LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava
Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.
Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.
Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa…
Vrijednost magnezija u tijelu
Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.
Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.
Zašto nam fali magnezija u organizmu?
Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine
Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu…
Kako doskočiti manjku?
U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.
Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su:
- magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora
- magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava
- magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna
- magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu
- magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.
- magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro.
- magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija.
- magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija)
Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1.
Oblici i razlike
Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem.
„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije.
Najave
NK Torpedo odavno je ugašen, ali nogomet se ove nedjelje vraća u Okuje!
Ove će se nedjelje malonogometaši iz te “trećine” našega kraja okupiti na igralištu u Okuju, na kojem je nekad davno egzistirao lokalni NK Torpedo. U međuvremenu se pojavio i Marcelo, a sad je vrijeme za mali nogomet…
Moja županija
NATJEČAJ RuralFoto: Osvoji 500 eura fotografijom doživljaja, ritma i tradicije hrvatskog sela!
RuralFoto traje od 21. lipnja do 23. rujna.
Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske, od 21. lipnja do 23. rujna poziva sve zaljubljenike u fotografiju, amatere i profesionalce da uhvate i podijele najbolje kadrove iz poljoprivrede u sklopu foto natječaja RuralFoto, u četiri natjecateljske kategorije:
- životinje
- priroda
- selo
- proizvodnja hrane
Od pastirskih pasa do mirnih rijeka, od sjetve i berbe do seoskih proslava traže se zanimljive i snažne slike koje slave život na selu.
Foto: Sanjin Vrbanus
Fotografirati možete iz zemlje i iz zraka, uključite sjetvu, berbu ili žetvu, mužnju ili preradu hrane kao i sve druge aktivnosti koje opisuju ruralni prostor, jer hrvatsko selo nije samo prostor ono je doživljaj, ritam, tradicija i prizor koji se fotografijom može izvrsno opisati.
Nominirana fotografija uz opis i hashtag #RuralFoto te hashtag teme: #životinje, #priroda, #selo i #proizvodnja treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija od 21. lipnja do 23. rujna 2025. godine.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudjelovati mogu punoljetni korisnici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz mogućnost nominacije po jedne fotografije u svakoj kategoriji, ukupno najviše četiri po autoru.
Stručni žiri bira po 10 finalista iz svake kategorije. Potom sami autori fotografija glasaju među sobom i biraju pobjednike.
Pobjednici u svakoj od četiri kategorije osvajaju novčanu nagradu od 500 eura, a fotografija s najviše lajkova publike osvaja posebnu nagradu sponzora.
Najbolje fotografije bit će predstavljene na svečanoj izložbi i proglašenju pobjednika 3. listopada 2025. na konferenciji AgroRocks u Osijeku koja okuplja najvažnije aktere ruralnog razvoja u regiji.
Vijesti
PLASTIKA Od ambalaže do recikliranja
Velika Gorica je u protekloj godini pravilno odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini – plastika!
Plastika je neizostavan dio suvremenog života. Koristi se kao ambalaža u kojoj kupujemo hranu i piće, njome su omotane dječje igračke, slatkiši, kozmetika, razna medicinska pomagala a koristi se i u industriji.
Nalazi se u našoj odjeći, obući a u posljednje vrijeme svjedočimo i pronalasku plastičnih mikro čestica u vodi za piće, tlu, pa čak i hrani koju jedemo. Upravo ta svakodnevna prisutnost plastike, svestrana upotreba i neadekvatno zbrinjavanje čini je jednim od najvećih izazova modernog vremena. U sustavima gospodarenja otpadom problem plastičnog otpada potrebno je promotriti s više gledišta: ambalažna plastika od napitaka, upotreba jednokratne plastike, pa sve do industrijskog plastičnog otpada.
Kako rješavati problem ambalažne plastike koju koristimo u svakodnevnom životu i zašto ju je važno pravilno odvojiti?
Gospodarenje plastičnim otpadom u Velikoj Gorici
Velika Gorica je u protekloj godini odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini plastika.
VG Čistoća je u protekloj godini odvojeno prikupila više od 1.440 tona različitih vrsta plastičnog otpadnog materijala. Istraživanje iz travnja ove godine koje je provela tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., potvrdilo je da je plastika u miješanom komunalnom otpadu zastupljena u gradskim područjima sa 25,1 %, dok je u ruralnim područjima taj udio nešto niži. Iako su rezultati pozitivni i količine odvojeno prikupljene plastike se svakodnevno povećavaju, potrebno je naglasiti da postoji potencijal da se otpadna plastika još više odvaja. Otpadna plastika u Velikoj Gorici može se pravilno odvojiti na razne načine:
- kroz sustave kućnog odvajanja otpada
- podzemne spremnike
- reciklažna dvorišta
Žuta kanta i što se u nju odlaže
Potrebno je naglasiti da se žuta kanta u Velikoj Gorici i okolnim općinama ponekad nepravilno koristi, a onečišćenja koja se nalaze unutar te kante u konačnici uzrokuju i poskupljenje same usluge zbrinjavanja plastike. Onečišćenje odvojeno prikupljene plastike nije alarmantno, međutim usred ubrzanog rasta i razvoja te povećanja broja stanovnika, sve se češće u žutim kantama nalaze i nedozvoljene vrste otpada.
Tako žuta posuda u sebi sadrži ukupno 55,4 % različitih vrsta plastike, 6,8 % tetrapaka, 6,7 % željeza i 1,8 % aluminija, dok se čak 29,5 % sadržaja ne može smatrati ambalažnom plastikom, odnosno metalom, već se radi o drugim vrstama komunalnog otpada.
Nažalost, nečistoće u plastici su svakodnevna pojava, a prilikom analize pronađeni su materijali poput odjeće i obuće, kartona, biootpada, higijenskih proizvoda (ulošci i pelene) i ponajviše različitih vrsta električnog i elektroničkog otpada, što sve treba pravilno odvojiti, bilo u smeđu posudu (biootpad), plavu posudu (papir i karton) ili odnijeti u reciklažno dvorište.
Povećanje troškova zbrinjavanja plastičnog otpada
Prije desetak godina plastika je imala pozitivnu tržišnu vrijednost, no danas je situacija posve drukčija. Za zbrinjavanje plastike koncesionarima je potrebno plaćati više od 300 eura po toni prikupljenog materijala. Ukoliko se unutar odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pronađu nečistoće, koncesionar nije dužan preuzeti odvojeno prikupljeni materijal, ili će naplatiti znatno višu cijenu zbog naknadnog sortiranja i pročišćavanja. Međutim, tako onečišćena odvojena plastika najčešće se mora odložiti na odlagalište kao miješani komunalni otpad.
Visoka razina nečistoća u plastici dodatno povećava i troškove zbrinjavanja, što se na kraju odražava i na cijenu usluge za korisnike.
APEL STANOVNICIMA: Jedino pravilno odvajanje rezultira manjim troškovima
Za smanjenje troškova zbrinjavanja i očuvanje okoliša plastičnog otpada ključno pravilno odvojiti plastiku te VG Čistoća poziva sve stanovnike da odgovorno zbrinjavaju otpad, pridržavajući se uputa i propisa. Nepravilno odlaganje otpada ne samo da otežava proces recikliranja, već stvara rizik uvođenja individualnih kontrola te ugovornih kazni.
Odvojeno prikupljanje plastike nije samo obveza, već i prilika za održiviji životni stil. Edukacija i suradnja s građanima ključni su koraci prema postizanju još boljih rezultata i smanjenju utjecaja na okoliš.
Važna obavijest VG Čistoće stanovnicima grada Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko i Orle!
Obavještavamo Vas da će djelatnici VG Čistoće u nadolazećem razdoblju obilaziti naselja na području Grada Velike Gorice te okolnih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom obilazaka provodit će kontrole odvojenog prikupljanja papira, plastične i metalne ambalaže, kao i spremnika za kućno prikupljanje biorazgradivog otpada. Cilj ove akcije je smanjiti onečišćenje odvojeno prikupljenog otpada i dugoročno unaprijediti njegovu kvalitetu.
Molimo Vas za suradnju te Vas pozivamo da i dalje pravilno odvajate otpad, čime zajednički doprinosimo očuvanju okoliša i učinkovitijem gospodarenju resursima.
Otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade na Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Kirinčićevoj:
- Ambalaža mora biti čista od sadržaja
- Ambalaža mora na sebi imati oznaku „POVRATNA NAKNADA“
- Jedan korisnik može odložiti maksimalno 80 ambalažnih jedinica dnevno
Novac se podiže na blagajni u sjedištu VG Čistoće d.o.o., radnim danom od 7.30 do 14.30 sati u razdoblju od 5 radnih dana od dana kada je predana. (Ukoliko se neki podatak sa potvrde ošteti ili obriše neće se moći unovčiti)
Prilikom podizanja novca potrebno je predati POTVRDU o količini predane ambalaže!
Kultura
2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić
Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
- O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.
Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?
- O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?
(Foto: Ana Vuko)
-
HOTNEWSprije 2 danaTržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
-
Sportprije 6 danaGoričani prema Poljudu?! Banić na čekanju, a u Splitu žele još dvojicu…
-
Kulturaprije 5 danaFOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda
-
Sportprije 4 danaGorica je krenula: Stigli novi golman i napadač, traži se još desetak igrača!