Povežite se s nama

Vijesti

Kako je Galerija Galženica “živnula” zbog cure iz Podgore

Odmah po dolasku na funkciju voditeljice Galerije Galženica organizirala je izložbu koja je ujedno bila i – koncert, a u sličnom stilu namjerava raditi i dalje.

Objavljeno

na

Rođena Makaranka, odrasla u Podgori, od djetinjstva zaljubljena u umjetnost Antonia Vodanović posljednjih mjeseci voditeljica je Galerije Galženica koja je upravo zahvaljujući ovoj mladoj djevojci postala poželjno kulturno odredište, ne samo Goričana, nego i Zagrepčana.

-Ne znam otkuda su ti moji afiniteti obzirom da mi nitko u obitelji nije vezan za umjetnost. Dolazim iz radničke obitelji, tata je bio konobar, mama je završila školu za krojačicu, te se kod nas nikad nije govorilo ni o umjetnosti, ni o kulturi, ali ja sam još od vrtića imala želju za likovnim i kreativnim izražavanjem.

Bez obzira što nitko iz obitelji nije bio umjetnički orjentiran, kada je Antonia trebala u srednju školu savjetovali su joj da upiše Školu likovnih umjetnosti u Splitu, i obzirom na sve očekivali bismo da se i sama odlučila za istu, ali ne…

-Meni to nije bila opcija. Nisam mogla zamisliti da s 14 godina odem od kuće u tako veliki grad. Međutim, nakon srednje škole odlučila sam se za studij povijesti umjetnosti u Zadru, točnije muzejsko-galerijski i konzervatorski smjer. E, tu roditelji nisu bili baš najsretniji jer su se bojali gdje ću se zaposliti nakon završetka studija, ali ja sam vjerovala da ako budem marljiva i maksimalno posvećena onom što volim, da će sve doći na svoje.

Nakon studija odradila je stručno osposobljavanje u Gradskom muzeju u Makarskoj, položila stručni ispit za kustosa, ali u početku je bilo teško doći do posla u struci, stoga je često od obitelji čula “jesmo ti rekli”, te dobronamjerne savjete da se možda prekvalificira, no nije sjedila kod kuće i čekala. Radila je sezonske poslove, volontirala u struci, pogotovo tijekom zime odlazila u arhive, istraživala, bavila se terenskim istraživačkim radom. Svoja istraživanja prijavljivala je na razne međunarodne konferencije i simpozije, izlagala ih pred drugim stručnjacima, objavljivala je znanstvene i stručne radove u časopisima, knjigama te zbornicima radova sa znanstvenih konferencija.

-Na taj način, kroz samostalni rad, stekla sam prva stručna iskustva, koja su mi bila odskočna daska za dalje. Zapravo kroz taj nezavisni i volonterski rad bogatila sam svoj životopis. Naime, u mojoj glavi nakon studija uopće nije bila opcija da odustanem od bavljenja svojom strukom.

Sa svojom prijateljicom arheologinjom i dečkom arheologom i povjesničarem u siječnju 2018. godine osnovala je Udrugu za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja u koju su se kasnije uključili i arhitekti, urbanisti, ljudi koji se bave zaštitom spomenika kulture, jedan mladi interdisciplinarni tim stručnjaka iz tog područja.

– Kroz udrugu smo počeli provoditi razne projekte, od izložbi, predavanja, tribina, radionica, stručnih tura, istraživanja…Mi smo tada imali članove koji su netom diplomirali, htjeli smo to svoje znanje i mladenački entuzijazam vratiti zajednici, te nekako nadoknaditi nedostatak kulturnih sadržaja i govoriti o temama za koje smo mislili da su važne, a o kojima se na lokalnoj razini uopće nije govorilo ni raspravljalo.

Prvi projekt koji je radila u udruzi, bio je vezan uz promociju i valorizaciju moderne arhitekture druge polovine 20. stoljeća u lokalnoj zajednici, a on joj je bio osnova za daljnje zapošljavanje u Zagrebu.

-U ljeto 2018. godine raspisan je natječaj u Oris – Kući arhitekture u Zagrebu, riječ je o galeriji koja je posvećena modernoj i suvremenoj arhitekturi. Prijavila sam se, izabrali su me i tada sam preselila u Zagreb.

Galerija Oris poznata je i izvan granica Hrvatske, već dvadeset godina tiskaju i svoj dvojezični časopis za koji Antonia kaže da je najbolji časopis za arhitekturu u Hrvatskoj i regiji. Organizatori su i Dana Orisa na kojima se okuplja oko dvije tisuće arhitekata i ljubitelja arhitekture iz cijeloga svijeta.

– Program galerije bio je izuzetno dinamičan, produciralo se oko pedesetak programa godišnje. Tu sam stekla ogromno iskustvo. Radila sam na programu galerije, apliciranju na natječajima za ostvarivanje financijskih sredstava, do PR-a, marketinga, vođenja društvenih mreža, bilo je dana kad sam radila od osam ujutro do ponoći kako bi se sve stiglo.

 

Nažalost, pandemija koronavirusa učinila je svoje i u privatnom sektoru u kulturi, te je Antonia, zajedno s još nekoliko kolega ostala bez posla. Dobro u cijeloj priči je da se u tom trenutku otvorio natječaj u Galeriji Galženica.

-Prvi put sam u Veliku Goricu došla kad sam išla na razgovor za posao. Prilikom prijave za posao morala sam prikazati svoj plan i program, svoju viziju kako vidim razvoj Galerije.  Odvojila sam dosta vremena za to, izvukla sam stare izvještaje Galerije, da vidim koje su mane i prednosti kako bih vidjela što se tu sve može napraviti da se poboljša program. I uspjela sam, primljena sam, a iako sam mislila da će biti teže, pohvatala sam konce u roku tjedan dana.

Ističe kako nije isto raditi u privatnoj i javnoj galeriji, ali kaže da se brzo snašla, te da je ubrzo krenula s realizacijom programa. Prvo što je organizirala bila je izložba riječkog umjetnika Vedrana Ružića, koji je ujedno jazz glazbenik, pa su tim povodom osim izložbe upriličili i koncert što je svakako novina u Galženici.

-To mi je otvorenje bilo super, dobro posjećeno, bile su odlične reakcije publike, tim više što se u Galeriji nikad prije nisu održavali koncerti. Na neki način to je bio eksperiment da vidimo kako će ljudi reagirati. Bila je to jedna baš pozitivna atmosfera.

Kako kaže, interes za Galeriju veći je od zagrebačke, nego lokalne publike, te dodaje da je to naslijeđena situacija od prošlih godina i svjesna je da je puno posla pred njom kako bi zainteresirala lokalnu publiku za dolazak na izložbe i općenito događanja u Galeriji.

-Da nije korone, program bi bio još intenzivniji. Ovaj prostor i kapacitet se mogu maksimalno iskoristiti, te sam u startu predložila da osim za izložbe prostor koristimo i za predavanja, radionice, tribine, koncerte…

Nedavno je održana i humanitarna prodaja slika za potresom pogođena područja Sisačko-moslavačke županije koja je bila vrlo uspješna.

-Nastojimo biti aktivni i kroz druge segmente koji nisu samo izložbeni i na taj način pokušavamo publiku vraćati u prostor. Velika je razlika između ove Galerije koja je trenutačno jedina u Velikoj Gorici za suvremenu umjetnost, dok Zagreb ima tridesetak muzeja i galerija koji zadovoljavaju široke potrebe svoje publike. Kad imate jednu galeriju u gradu, morate biti svjesni da program ne može ići u jednom smjeru, nego to mora biti šira priča.

Antoniu zanimaju različite stvari, osobno i kroz udrugu koju vodi bavi se edukacijom za odrasle i to baš voli raditi, tu su predavanja, javne rasprave o aktualnim društvenim temama, te prostor galerije vidi kao mogućnost da se lokalna publika uključuje kroz razne teme.

-I dalje sam predsjednica udruge iako su mnogi mislili da se njome neću stići baviti nakon preseljenja u Zagreb. Ali eto, vodim je već tri godine, nije jednostavno, ali ne dam se. Prve dvije godine, svi vikendi i godišnji odmori bili su raspoređeni da stignem obaviti sve što treba.

Posljednjih godina, kako kaže, često radi do petnaestak sati dnevno, jer je nakon regularnog posla čekaju obaveze oko vođenja i koordinacije projekata udruge te oko pisanja i istraživanja kulturne baštine, ali ne vidi to kao rad jer joj je to ogromna ljubav i strast.

-Imam dovoljno volje, to je nešto što me ispunjava, a kroz rad udruge vidim svoj doprinos na lokalnoj razini. Odlično smo podržani od zajednice i to mi samo pokazuje da dobro radimo.

Prvih osam mjeseci u Galeriji Galženica…

-Odlično mi je, jako sam se brzo uklopila, uspostavila sam dosta suradnji, mogu reći da vidim da ono što sam si zacrtala, da se unatoč koroni ostvaruje. Do sad su sve reakcije bile pozitivne, a događalo se se da u Galeriju dođu domaći ljudi samo kako bi me upoznali, te da mi kažu da im se čini da je Galerija živnula, da je puno više i medijski popraćena u lokalnoj zajednici, svi su primijetili da je program raznovrstan, tako da mogu reći da sam zadovoljna.

Najčešća publika su mladi, primijetila je to, kaže na brojnim otvorenjima, a to je posebno veseli. A evo što planira u narednom razdoblju.

– Bit će još dosta predavanja, jer mi je taj edukativni dio jako bitan, to je način da publika izravno komunicira i s izlagačima, kustosima, tu se uspostavlja interakcija koja je kroz izložbe malo manje zastupljena. Ovo je prilika da se dođe u direktan kontakt. Što se tiče rasporeda, već u lipnju pripremamo tri predavanja., interaktivnu radionicu, ali to ćemo sve najaviti na vrijeme.

Kada govorimo o slobodnom vremenu, kaže, ovisi što pod tim pojmom smatramo. Kaže da je rad više odmara nego umara, te da voli biti zatrpana obavezama.

-Nekad sam se amaterski bavila fotografijom, izlagala sam na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Jako volim fotografiju, desetak godina sam se time amaterski bavila, čak sam razmišljala i nešto ozbiljnije od toga napraviti. Najdraža mi je bila izložba ‘’Gloria Talent Campus’’ koja se održala u Galeriji Kranjčar u Zagrebu. Bila sam izabrana među deset najboljih mladih fotografa do trideset godina za modnu i portretnu fotografiju, a stručni žiri su sačinjavali Peter Lindbergh – glasoviti svjetski fotograf, Ivan Posavec – urednik fotografije u Gloriji te Mare Milin – modna fotografkinja. Nakon toga sam se ipak odlučila posvetiti struci jer mi je bavljenje s raznim aktivnostima oduzimalo previše vremena i energije.

Voli kulturni krajolik Dalmacije, nedostaje joj mamina kuhinja, a taj neki njen identitet joj je jako važan.

-Vezana sam za prostor koji mi je bliže kulturološki, puno mi taj kraj iz kojeg potječem znači. Prvih par godina nisam se namjerno htjela na zagrebačke natječaje javljati jer mi je bila želja ostati u Dalmaciji. Nikad nisam maštala o životu u Zagrebu, ali on za profesionalni razvoj nudi mnogo više prilika i mogućnosti. Preseljenje u Veliku Goricu? Ta opcija je otvorena.

Sport

Promijenili vizual i dresove pa briljirali na Adventskom atletskom kupu

Maratonci trče od 2021. godine, a od sada pod novim imenom!

Objavljeno

na

Maraton klub Velika Gorica ovu je godinu zaključio s velikim promjenama. Od 2001. godine pišu trkačku priču našega grada, a sada su se odlučili na novi vizualni identitet: Atletski klub Maraton VG!  

 S novim imenom i u novim dresovima otrčali su na Adventski ZAZAK – Zabavni zagrebački atletski kup gdje su među ukupno 336 sudionika ostvarili izvrsne rezultate.  

Mlađa limačica Nelli Komljenović standardno je bila top – opet prva na 60 metara, a vremenom 8,63 postavila je novi rekord ZAZAK-a. Uz nju je i mlađi limač Patrik Buntak osvojio prvo mjesto na 60 metara, ali i ušao u TOP 5 u skoku u dalj. 

Također, Luka Nikšić, Patrik Buntak, Luka Đurić i Maksim Šimek bili su u TOP 13 na 60 metara i u TOP 9 u skoku u dalj.  

-Konkurencija je bila velika, s klubovima iz cijele Hrvatske i regije ali naši klinci pokazali su borbenost, osmijeh i pravi timski duh. Ponosni smo na svaki nastup i jedva čekamo nove izazove u 2026. – objavili su na klupskim stranicama, na kojima su objavljena i sva postignuća.  

Nastavite čitati

Priča iz kvarta

Beauty advent u Buševcu – mala seoska priča s velikim osjećajem doma

Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože.

Objavljeno

na

Objavio/la

U srcu Turopolja,  u Buševcu nedaleko od Velike Gorice, ove se adventske sezone dogodilo nešto posebno.

Dok su se gradovi natjecali u svjetlima i gužvama, u jednom toplom salonu s peći na drva održan je beauty advent koji je ženama pružio ono najvažnije – trenutak za sebe. 

 

Već pri ulasku u Frizerski studio Lara osjetio se miris topline doma: pucketanje drva u peći, ugodna atmosfera i osmijesi koji su goste dočekivali kao stare prijatelje. Bio je to prostor u kojem vrijeme usporava, a stres svakodnevice ostaje pred vratima. 

Gošće su uživale u profesionalnim frizerskim uslugama, uz jednaku kvalitetu preparata kakvu nude i veliki gradski saloni. Dok su se frizure oblikovale s pažnjom i stručnošću, stolom se širio miris ručno rađene, domaće štrudle — simbol gostoljubivosti i tradicije koja se u Buševcu njeguje s ponosom. 

Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože, uz vrhunske preparate koji, iako korišteni u najvećim gradovima, ovdje dobivaju dodatnu vrijednost zbog osobnog pristupa i topline ambijenta. 

Beauty advent u Buševcu pokazao je da za kvalitetu, njegu i poseban doživljaj nije potrebno putovati daleko. Dovoljna je mala zajednica, puno srca i želja da se ženama pruži osjećaj kao kod kuće.

Upravo u toj jednostavnosti i iskrenosti krije se čarolija ovog događaja — mala seoska priča koja grije jednako snažno kao i peć na drva u salonu. 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Hrvatski lovački savez Svečanom akademijom proslavio 100. obljetnicu

Savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatski lovački savez obilježio je danas u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 100 godina kontinuiranog rada na izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.

Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge.

Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici, autorice Alenke Lalić.

Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.

U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode – istaknuo je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.

Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel – naglasio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom.

Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.

U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.

Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske – dodao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.

-Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.  Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici – objasnio je Griffin.Cy Griffin, predstavnik FACE-a.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.

Nastavite čitati

Moja županija

Novo vodstvo – Jaskanac Stipe Bučar na čelu umirovljenika Zagrebačke županije

“Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj.”

Objavljeno

na

Stipe Bučar iz Jastrebarskoga novi je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije a dosadašnji predsjednik Josip Jakopač, nakon tri odrađena mandata, imenovan je doživotnim počasni predsjednikom Zajednice – odlučeno je na izbornoj Skupštini u Jastrebarskom.

Za dopredsjednike Zajednice izabrani su Dragica Picek, Ljerka Jakopčević, Željko Kiseljak i Vlado Turković. novi tajnik je Miroslav Budišćak, a dosadašnja tajnica Marica Špičić imenovana je počasnom članicom Skupštine.

Foto: Dražen Kopač

Novoizabrani predsjednik Stipe Bučar plan rada za naredno razdoblje sažeo je u šest točaka: unapređenje organizacijskog i operativnog rada, financiranje rada Zajednice, razvoj programa i apliciranje na projekte, suradnja s regionalnom i lokalnim samoupravama, društveno korisne aktivnosti i organizacija događanja.

-Čovjek sam ništa ne može učiniti. Očekujem vašu podršku, suradnju, konstruktivne prijedloge, ali i konstruktivnu kritiku. Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj, a to je dobrobit umirovljenika Zagrebačke županije. Ako ćemo tako razmišljati uspjeh neće izostati – poručio je Bučar.

Foto: Dražen Kopač

U ime Zagrebačke županije čestitke novoizabranom predsjedniku uputila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, koja je umirovljenicima poručila da različitosti shvate kao svoje bogatstvo.

-Riječ ‘zajednica’ sama govori za sebe. Prijepore rješavajte zajedno. Živimo u turbulentnim vremenima kada je važno okrenuti se jedni prema drugima i prije svega biti ljudi – dodala je Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera

Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.

U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.

Foto: Dražen Kopač

-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.

Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.

Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.

Foto: Dražen Kopač

Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.

U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno