Vijesti
Kako je Galerija Galženica “živnula” zbog cure iz Podgore
Odmah po dolasku na funkciju voditeljice Galerije Galženica organizirala je izložbu koja je ujedno bila i – koncert, a u sličnom stilu namjerava raditi i dalje.
Rođena Makaranka, odrasla u Podgori, od djetinjstva zaljubljena u umjetnost Antonia Vodanović posljednjih mjeseci voditeljica je Galerije Galženica koja je upravo zahvaljujući ovoj mladoj djevojci postala poželjno kulturno odredište, ne samo Goričana, nego i Zagrepčana.
-Ne znam otkuda su ti moji afiniteti obzirom da mi nitko u obitelji nije vezan za umjetnost. Dolazim iz radničke obitelji, tata je bio konobar, mama je završila školu za krojačicu, te se kod nas nikad nije govorilo ni o umjetnosti, ni o kulturi, ali ja sam još od vrtića imala želju za likovnim i kreativnim izražavanjem.
Bez obzira što nitko iz obitelji nije bio umjetnički orjentiran, kada je Antonia trebala u srednju školu savjetovali su joj da upiše Školu likovnih umjetnosti u Splitu, i obzirom na sve očekivali bismo da se i sama odlučila za istu, ali ne…
-Meni to nije bila opcija. Nisam mogla zamisliti da s 14 godina odem od kuće u tako veliki grad. Međutim, nakon srednje škole odlučila sam se za studij povijesti umjetnosti u Zadru, točnije muzejsko-galerijski i konzervatorski smjer. E, tu roditelji nisu bili baš najsretniji jer su se bojali gdje ću se zaposliti nakon završetka studija, ali ja sam vjerovala da ako budem marljiva i maksimalno posvećena onom što volim, da će sve doći na svoje.
Nakon studija odradila je stručno osposobljavanje u Gradskom muzeju u Makarskoj, položila stručni ispit za kustosa, ali u početku je bilo teško doći do posla u struci, stoga je često od obitelji čula “jesmo ti rekli”, te dobronamjerne savjete da se možda prekvalificira, no nije sjedila kod kuće i čekala. Radila je sezonske poslove, volontirala u struci, pogotovo tijekom zime odlazila u arhive, istraživala, bavila se terenskim istraživačkim radom. Svoja istraživanja prijavljivala je na razne međunarodne konferencije i simpozije, izlagala ih pred drugim stručnjacima, objavljivala je znanstvene i stručne radove u časopisima, knjigama te zbornicima radova sa znanstvenih konferencija.
-Na taj način, kroz samostalni rad, stekla sam prva stručna iskustva, koja su mi bila odskočna daska za dalje. Zapravo kroz taj nezavisni i volonterski rad bogatila sam svoj životopis. Naime, u mojoj glavi nakon studija uopće nije bila opcija da odustanem od bavljenja svojom strukom.
Sa svojom prijateljicom arheologinjom i dečkom arheologom i povjesničarem u siječnju 2018. godine osnovala je Udrugu za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja u koju su se kasnije uključili i arhitekti, urbanisti, ljudi koji se bave zaštitom spomenika kulture, jedan mladi interdisciplinarni tim stručnjaka iz tog područja.
– Kroz udrugu smo počeli provoditi razne projekte, od izložbi, predavanja, tribina, radionica, stručnih tura, istraživanja…Mi smo tada imali članove koji su netom diplomirali, htjeli smo to svoje znanje i mladenački entuzijazam vratiti zajednici, te nekako nadoknaditi nedostatak kulturnih sadržaja i govoriti o temama za koje smo mislili da su važne, a o kojima se na lokalnoj razini uopće nije govorilo ni raspravljalo.
Prvi projekt koji je radila u udruzi, bio je vezan uz promociju i valorizaciju moderne arhitekture druge polovine 20. stoljeća u lokalnoj zajednici, a on joj je bio osnova za daljnje zapošljavanje u Zagrebu.
-U ljeto 2018. godine raspisan je natječaj u Oris – Kući arhitekture u Zagrebu, riječ je o galeriji koja je posvećena modernoj i suvremenoj arhitekturi. Prijavila sam se, izabrali su me i tada sam preselila u Zagreb.
Galerija Oris poznata je i izvan granica Hrvatske, već dvadeset godina tiskaju i svoj dvojezični časopis za koji Antonia kaže da je najbolji časopis za arhitekturu u Hrvatskoj i regiji. Organizatori su i Dana Orisa na kojima se okuplja oko dvije tisuće arhitekata i ljubitelja arhitekture iz cijeloga svijeta.
– Program galerije bio je izuzetno dinamičan, produciralo se oko pedesetak programa godišnje. Tu sam stekla ogromno iskustvo. Radila sam na programu galerije, apliciranju na natječajima za ostvarivanje financijskih sredstava, do PR-a, marketinga, vođenja društvenih mreža, bilo je dana kad sam radila od osam ujutro do ponoći kako bi se sve stiglo.
Nažalost, pandemija koronavirusa učinila je svoje i u privatnom sektoru u kulturi, te je Antonia, zajedno s još nekoliko kolega ostala bez posla. Dobro u cijeloj priči je da se u tom trenutku otvorio natječaj u Galeriji Galženica.
-Prvi put sam u Veliku Goricu došla kad sam išla na razgovor za posao. Prilikom prijave za posao morala sam prikazati svoj plan i program, svoju viziju kako vidim razvoj Galerije. Odvojila sam dosta vremena za to, izvukla sam stare izvještaje Galerije, da vidim koje su mane i prednosti kako bih vidjela što se tu sve može napraviti da se poboljša program. I uspjela sam, primljena sam, a iako sam mislila da će biti teže, pohvatala sam konce u roku tjedan dana.
Ističe kako nije isto raditi u privatnoj i javnoj galeriji, ali kaže da se brzo snašla, te da je ubrzo krenula s realizacijom programa. Prvo što je organizirala bila je izložba riječkog umjetnika Vedrana Ružića, koji je ujedno jazz glazbenik, pa su tim povodom osim izložbe upriličili i koncert što je svakako novina u Galženici.
-To mi je otvorenje bilo super, dobro posjećeno, bile su odlične reakcije publike, tim više što se u Galeriji nikad prije nisu održavali koncerti. Na neki način to je bio eksperiment da vidimo kako će ljudi reagirati. Bila je to jedna baš pozitivna atmosfera.
Kako kaže, interes za Galeriju veći je od zagrebačke, nego lokalne publike, te dodaje da je to naslijeđena situacija od prošlih godina i svjesna je da je puno posla pred njom kako bi zainteresirala lokalnu publiku za dolazak na izložbe i općenito događanja u Galeriji.
-Da nije korone, program bi bio još intenzivniji. Ovaj prostor i kapacitet se mogu maksimalno iskoristiti, te sam u startu predložila da osim za izložbe prostor koristimo i za predavanja, radionice, tribine, koncerte…
Nedavno je održana i humanitarna prodaja slika za potresom pogođena područja Sisačko-moslavačke županije koja je bila vrlo uspješna.
-Nastojimo biti aktivni i kroz druge segmente koji nisu samo izložbeni i na taj način pokušavamo publiku vraćati u prostor. Velika je razlika između ove Galerije koja je trenutačno jedina u Velikoj Gorici za suvremenu umjetnost, dok Zagreb ima tridesetak muzeja i galerija koji zadovoljavaju široke potrebe svoje publike. Kad imate jednu galeriju u gradu, morate biti svjesni da program ne može ići u jednom smjeru, nego to mora biti šira priča.
Antoniu zanimaju različite stvari, osobno i kroz udrugu koju vodi bavi se edukacijom za odrasle i to baš voli raditi, tu su predavanja, javne rasprave o aktualnim društvenim temama, te prostor galerije vidi kao mogućnost da se lokalna publika uključuje kroz razne teme.
-I dalje sam predsjednica udruge iako su mnogi mislili da se njome neću stići baviti nakon preseljenja u Zagreb. Ali eto, vodim je već tri godine, nije jednostavno, ali ne dam se. Prve dvije godine, svi vikendi i godišnji odmori bili su raspoređeni da stignem obaviti sve što treba.
Posljednjih godina, kako kaže, često radi do petnaestak sati dnevno, jer je nakon regularnog posla čekaju obaveze oko vođenja i koordinacije projekata udruge te oko pisanja i istraživanja kulturne baštine, ali ne vidi to kao rad jer joj je to ogromna ljubav i strast.
-Imam dovoljno volje, to je nešto što me ispunjava, a kroz rad udruge vidim svoj doprinos na lokalnoj razini. Odlično smo podržani od zajednice i to mi samo pokazuje da dobro radimo.
Prvih osam mjeseci u Galeriji Galženica…
-Odlično mi je, jako sam se brzo uklopila, uspostavila sam dosta suradnji, mogu reći da vidim da ono što sam si zacrtala, da se unatoč koroni ostvaruje. Do sad su sve reakcije bile pozitivne, a događalo se se da u Galeriju dođu domaći ljudi samo kako bi me upoznali, te da mi kažu da im se čini da je Galerija živnula, da je puno više i medijski popraćena u lokalnoj zajednici, svi su primijetili da je program raznovrstan, tako da mogu reći da sam zadovoljna.
Najčešća publika su mladi, primijetila je to, kaže na brojnim otvorenjima, a to je posebno veseli. A evo što planira u narednom razdoblju.
– Bit će još dosta predavanja, jer mi je taj edukativni dio jako bitan, to je način da publika izravno komunicira i s izlagačima, kustosima, tu se uspostavlja interakcija koja je kroz izložbe malo manje zastupljena. Ovo je prilika da se dođe u direktan kontakt. Što se tiče rasporeda, već u lipnju pripremamo tri predavanja., interaktivnu radionicu, ali to ćemo sve najaviti na vrijeme.
Kada govorimo o slobodnom vremenu, kaže, ovisi što pod tim pojmom smatramo. Kaže da je rad više odmara nego umara, te da voli biti zatrpana obavezama.
-Nekad sam se amaterski bavila fotografijom, izlagala sam na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Jako volim fotografiju, desetak godina sam se time amaterski bavila, čak sam razmišljala i nešto ozbiljnije od toga napraviti. Najdraža mi je bila izložba ‘’Gloria Talent Campus’’ koja se održala u Galeriji Kranjčar u Zagrebu. Bila sam izabrana među deset najboljih mladih fotografa do trideset godina za modnu i portretnu fotografiju, a stručni žiri su sačinjavali Peter Lindbergh – glasoviti svjetski fotograf, Ivan Posavec – urednik fotografije u Gloriji te Mare Milin – modna fotografkinja. Nakon toga sam se ipak odlučila posvetiti struci jer mi je bavljenje s raznim aktivnostima oduzimalo previše vremena i energije.
Voli kulturni krajolik Dalmacije, nedostaje joj mamina kuhinja, a taj neki njen identitet joj je jako važan.
-Vezana sam za prostor koji mi je bliže kulturološki, puno mi taj kraj iz kojeg potječem znači. Prvih par godina nisam se namjerno htjela na zagrebačke natječaje javljati jer mi je bila želja ostati u Dalmaciji. Nikad nisam maštala o životu u Zagrebu, ali on za profesionalni razvoj nudi mnogo više prilika i mogućnosti. Preseljenje u Veliku Goricu? Ta opcija je otvorena.
Sport
Novo zlato za hrvatski parastolni tenis! Lučić osvojila zlato u Laškom
Turnir za Lučić još nije gotov. U subotu nastavlja natjecanje u disciplini mješovitih parova XD17, gdje će igrati s hrvatskim reprezentativcem Bornom Zohilom.
Nakon srebra u Podgorici, Mirjana Lučić, članica Parastolnoteniskog kluba Uspon, ostvarila je veliki uspjeh na međunarodnoj sportskoj sceni osvojivši zlato na ITTF World Para Challenger turniru koji se ovih dana održava u Laškom. Lučić je do zlata stigla impresivnim nizom pobjeda, uključujući i onu nad aktualnom svjetskom prvakinjom Szvitasz Alexom, protiv koje je slavila rezultatom 3:2.
Osim toga, u skupini je pobijedila Dankinju Nielsen (3:1) i Španjolku Migueles (3:0), dok je u napetom meču protiv Turkinje Kavas imala meč loptu, ali je u konačnici izgubila rezultatom 2:3. Unatoč tom porazu, Lučić je pokazala iznimnu formu i borbenost, što joj je osiguralo mjesto na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja.
Foto: Parastolnoteniski klub USPON/FB
„Uz sjajnu igru i nevjerojatnu borbenost, Mirjana je pokazala da je među najboljima na svijetu”, poručuju iz kluba putem Facebook stranice.
Turnir za Lučić još nije gotov. U subotu nastavlja natjecanje u disciplini mješovitih parova XD17, gdje će igrati s hrvatskim reprezentativcem Bornom Zohilom. Uz to, idućeg tjedna očekuje je i nastup na ITTF World Para Elite turniru, koji okuplja najbolje igrače s vrha svjetske rang liste.
Uz Mirjanu, na natjecanju su sudjelovali i drugi članovi PK Uspona, Marko Vračan te Marija Sečenj, koja je nedavno osvojila broncu u Podgorici. Oboje su pružili snažne nastupe i osvojili setove protiv vrlo jakih suparnika, ali nisu uspjeli proći skupinu.
Foto: Parastolnoteniski klub USPON/FB
Ovo je veliki uspjeh za hrvatski parastolni tenis i snažna potvrda da se domaći sportaši mogu ravnopravno nositi s najboljima na svijetu. Pobjeda u Laškom jasno pokazuje, uz rad, predanost i srce, granice ne postoje. Čestitke Mirjani, ali i svim ostalim natjecateljima kluba Uspon.
Vijesti
Habemus Papam! Izabran Lav XIV., prvi američki papa
Robert Francis Prevost, 69-godišnji kardinal iz Chicaga, izabran je u petom krugu glasanja.
Rimokatolička Crkva dobila je novog poglavara. 69-godišnji kardinal Robert Francis Prevost izabran je za papu i uzeo je ime Lav XIV., čime je postao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država.
Novi papa izabran je danas u petom krugu glasanja u Vatikanu, čime je završena konklava započeta u srijedu poslijepodne. Bijeli dim koji se oko 17 sati pojavio iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da su kardinali izbornici postigli dogovor.
Kako prenosi Večernji.hr, ukupno 133 kardinala mlađa od 80 godina sudjelovala su u izboru poglavara Rimokatoličke Crkve. Tijekom trajanja konklave, kako bi se osigurala tajnost glasanja, Sikstinska kapela je detaljno pretražena u potrazi za skrivenim kamerama, opremom za snimanje i uređajima za prisluškivanje. Kardinali su nakon toga zaključani unutar kapele sve dok nije donesena odluka.
Vijest o izboru novog pape izazvala je val oduševljenja među tisućama okupljenih vjernika na Trgu svetog Petra. Zvona na bazilici svetog Petra oglasila su se, a s trga su se povremeno čuli gromoglasni pljeskovi.
Prema tradiciji, papa Lav XIV. nakon izbora povukao se u tzv. “sobu suza”, gdje je prvi put odjenuo papinsku odoru. Njegovo ime svečano je objavio kardinal protođakon Dominique Mamberti s balkona bazilike svetog Petra “Habemus Papam” („Imamo Papu”), koji će izreći kardinal protođakon Dominique Mamberti.
Nakon proglašenja, papa Lav XIV. pojavio se na balkonu i pozdravio okupljene na Trgu svetog Petra i milijune vjernika diljem svijeta koji su pratili izravan prijenos.
„Neka mir bude svima”, povikao je.
„Slušamo glas Pape Franje koji je još uvijek s nama. Papa Franjo blagoslivljao je Rim, blagoslivljao je čitav svijet. Dopustite mi da nastavim isti blagoslov. Bog vas sve voli. Zlo neće prevladati. Svi smo u Božjim rukama. I zbog toga krenimo bez straha ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i ujedinjeni. Mi smo Kristovi učenici. Na svijetu je potreba za svjetlom Kristovim. Čovječanstvo treba Krista kao most koji će nas ujedinjavati.. Pomozite jedni drugima stvarati mostove, ujedinjujući se svi, kako bismo svi bili jedan narod, zahvaljujući papi Franji”, rekao je novi papa u svom govoru.
Njegove riječi dočekane su gromoglasnim ovacijama okupljenih. Papa je zahvalio svim kardinalima koji su mu ukazali povjerenje, istaknuvši kako je on sin svetog Augustina
Pozvao je na zajedničku molitvu za Crkvu i mir u svijetu, nakon čega je s vjernicima molio u tišini.
Foto: Vatican news
Tko je novi papa?
Robert Francis Prevost, rođen 14. rujna 1955. u Chicagu, SAD, pripadnik je Reda svetog Augustina (OSA). Diplomirao je matematiku na Sveučilištu Villanova, a zatim teologiju na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu. Licencijat i doktorat iz kanonskog prava stekao je na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu.
Zaređen za svećenika 1982., djelovao je kao misionar u Peruu više od deset godina, gdje je obnašao niz pastoralnih i akademskih funkcija. Godine 1999. postaje provincijal u SAD-u, a 2001. izabran je za generalnog priora cijelog reda svetog Augustina, gdje ostaje do 2013.
Papa Franjo imenovao ga je biskupom Chiclaya 2015., a prefektom Dikasterija za biskupe 2023., ključne vatikanske institucije za imenovanja biskupa. U rujnu iste godine uzdignut je u kardinalski red.
Kao crkveni vođa, poznat je po skromnosti, pastoralnom pristupu i bliskosti s vizijom pape Franje, osobito u pitanjima okoliša, migracija i pomoći siromašnima. Zalagao se za inkluzivnost i sinodalnost u Crkvi, ali je bio oprezniji u javnim istupima te umjeren u pitanjima poput LGBTQ+ pastorala. Podržao je Franjinu praksu dopuštanja svete pričesti razvedenima koji su ponovno civilno vjenčani.
Pred konklavu 2025. smatran je kompromisnim kandidatom – Amerikanac s jakim latinskoameričkim iskustvom, administrativno sposoban, ali ne ideološki polarizirajući. Njegov izbor pokazuje želju kardinala za kontinuitetom s papom Franjom, ali uz pastoralnu umjerenost i institucionalnu stabilnost.
„Pomozimo jedni drugima stvarati mostove”, poruka je novog Pape koji preuzima kormilo Crkve u vremenu globalnih izazova i duhovne potrage za jedinstvom.
Najave
U subotu svečanost povodom Dana branitelja Grada Velike Gorice uz koncert Gazdi
Bit će prikazan i film o Velikoj Gorici i njezinoj obrani u ratu.
Kultura
KUD Čiče predstavio knjigu “Naših dvadeset godina”
Pravo je bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama.
U Novom Čiču održana je promocija knjige “Naših dvadeset godina” KUD-a “ČIČE” autora Petre Batelja Majić i Đure Mesića, a u kojoj je sažet razvoj društva od skromnih početaka 2005. godine do danas, kada je prepoznatljivo po svojem stvaralaštvu i djelovanju i van Hrvatske.
–Ponosan sam na sve članove društva i to od onih koji su ga stvarali 2005. godine, do današnjeg dana. Tijekom 20 godina pridonijeli su njegovanju svoje tradicije i ova knjiga čuva od zaborava sve važnije datume i događanja, kako bi ostala trajan zapis naše povijesti za budućnost – rekao je na predstavljanju knjige Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a ČIČE, dodavši kako su članovi društva mještani svih generacija, od najmlađeg koji ima 2 i pol godine do najstarijeg od 80 godina.
Svojim dolaskom ovaj je događaj uveličao i gradonačelnik Grada Velike gorice Krešimir Ačkar koji je u svojem obraćanju okupljenima poručio kako je ovo društvo ponos grada.
–Knjiga “Naših dvadeset godina” svjedočanstvo je predanosti, zajedništva i ljubavi prema tradiciji. Čestitam predsjedniku Stipi Duvnjaku i svim članovima na ovoj važnoj obljetnici i na svemu što ste kroz godine postigli – od očuvanja tradicije do stvaranja prostora zajedništva i učenja – rekao je gradonačelnik, poželjevši vodstvu KUD-a uspješan nastavak vrijednoga rada.
Podršku predstavljanju knjige dao je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec koji je istaknuo brigu Županije o društvima koja njeguju kulturnu baštinu i tradiciju.
– Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, kako bi imali trajan trag koji svjedoči o kulturnom doprinosu ljudi ovoga kraja za generacije koje dolaze. Bez njihovog angažmana kulturni život bio bi siromašan, stoga je pravo bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama – rekao je Kolarec.
Dodajmo kako KUD “ČIČE” iz Novog Čiča danas broji više od 130 aktivnih članova koji djeluju u četiri folklorno plesačke, dvije tamburaške i u gajdaškoj sekciji, a knjiga “Naših dvadeset godina” izašla je u izdanju Biblioteke Albatros Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Moja županija
Županija snagama Civilne zaštite nabavila novu opremu vrijednu 55 tisuća eura
Vrhunskom opremom povećat će se učinkovitost djelovanja timova u slučaju kriznih situacija.
Nakon što je ove godine operativnim snagama za njihov rad Županija dodijelila milijun eura, odnosno 300 tisuća eura više u odnosu na prethodnu godinu, sada je osigurala i dodatnu opremu vrijednu 55 tisuća eura, koja je danas uručena Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije, Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja – Stanici Samobor i Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.
Foto: Zagrebačka županija
–Ovo je nadstandard i vjerujem da će ova oprema svim dionicima Operativnih snaga sustava Civilne zaštite biti od velike koristi, za vježbe i za pomaganje unesrećenima i spašavanje na terenu. Želimo da su naše snage opremljene kvalitetnom, suvremenom opremom, kako bi mogli odgovoriti na sve krizne situacije. Također, primjer sinergije Županije i gradova je i skorašnja nabava novog terenskog vozila za potrebe HGSS-a Samobor – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Ova oprema je ključna za intervencije, naveo je županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić.
–Vatrogasci su ovom prilikom dobili izolacijske aparate, koji će se koristiti za sustavno opremanje i osposobljavanje vatrogasaca, kao i za logističku potporu, jer smo imali puno situacija da nam na terenu fali takav aparat, a sada smo potpuno opremljeni što je za nas jedan veliki dar – dodao je Kezerić.
Predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek nadovezao se apelom uoči ljetne sezone obrane od požara.
–Pred nama je ljetna protupožarna sezona, stoga bih se osvrnuo na spaljivanje korova na njivama i dvorištima, koje građani obavljaju u nekontroliranim uvjetima i tada dolazi do širenja požara, posebice kad je vjetrovito vrijeme. Zato apeliram, da ako već i moraju spaljivati, da pozovu najbliže Dobrovoljno vatrogasno društvo koje će doći nadzirati mjesto spaljivanja – upozorio je Povrlišek.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, novom opremom povećat će se učinkovitost djelovanja timova u slučaju kriznih situacija.
– Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije dobilo je električne grijače, lampe za šatore, industrijski usisavač, motornu pilu i mobilni uređaj za hlađenje i grijanje, tako da smo zaista zahvalni Zagrebačkoj županiji što kontinuirano prepoznaje naše potrebe s ciljem sigurnosti i dobrobiti stanovnika županije – naglasio je Kristijan Katanić iz Društva Crvenog križa Zagrebačke županije.
Također, služenje novom opremom je dvojako, istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-a- Stanice Samobor.
Foto: Zagrebačka županija
–Jedan dio opreme namijenjen je edukaciji i vježbama a drugi dio služi za akcije spašavanja. Riječ je o vakuum madracima za stabilizaciju kralježnice, tronošcu za spašavane iz dubina i velikom sklopivom šatoru za potrage i operativnu bazu, te lutke za edukaciju, odnosno simulaciju oživljavanja – rekao je Tot.
Prema riječima Vedrana Vukomanovića iz Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa nova zaštitna oprema bit će na korist i psima i njihovim vodičima.
Foto: Zagrebačka županija
–Naime, zaštitna oprema nam je prijeko potrebna tijekom spašavanja iz ruševina za što smo primarno specijalizirani. Ti su tereni izazovni tako da i naši psi i spašavatelji moraju biti kvalitetno zaštićeni tijekom akcije. Dobivena oprema je vrhunska, tako da smo ponosni što ćemo ubuduće moći obavljati svoj posao na nivou – zaključio je Vukomanović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
Vijestiprije 3 danaU četvrtak deset ulica u Velikoj Gorici bez struje
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Prometna nesreća u Poštanskoj ulici!
-
Vijestiprije 4 danaGibonni otvara jubilarne Goričke večeri koncertom na otvorenom
-
Sportprije 4 danaUdarnik je čudo! Mlade rukometašice preko Rijeke došle do državne završnice