Povežite se s nama

Kultura

‘Kaj buš’ ovaj put s Crnom Gorom i otokom Ugljanom kao začinima

Kajkavci iz Kalinovca, čakavci s otoka Ugljana i Crnogorci iz Kotora zajednički su se predstavili na 15. izdanju festivala “Kaj buš”

Objavljeno

na

Prvo malo čakavskog u predstavi “Ustaro vrime” udruge Điran s otoka Ugljana, zatim malo kajkavskog u predstavi “Koja kokoš, crlena el bela?” Kulturne udruge Tomislav Franjić iz Kalinovca, pa na kraju specifičan crnogorski govor u predstavi “Hotel Promaja” Teatra 303 iz Kotora. Tako je, u kratkim crtama, izgledao programa Kaj buša, 15. susreta pučkih kazališta kajkavskog govornog područja.

– Ove godine bilo je možda malo drukčije nego sad, jer Kaj buš je skraćenica od ‘kajkavci u Buševcu’, ali svake godine imamo i nekoga s drugih govornih područja, ne samo kajkavce. Ove godine smo ugostili naše prijatelje iz Crne Gore, iz Kotora, budući da znamo da rade dobre predstave s vrhunskim humorom, a čuli smo i malo čakavskog zahvaljujući gostima s Ugljana. Dakle, pokrili smo malo šire područje i vjerujem da su ljudi bili zadovoljni, da su se nasmijali, opustili i zabavili – rekao je Nenad Rožić iz Ogranka seljačke sloge Buševec.

Sudeći prema reakcijama publike, cilj je definitivno postignut. Gosti iz Crne Gore pošteno su nasmijali Buševčane i sve druge goste.

– Njegujemo satiru i humor, nama je smijeh uvijek lijek. Želimo da publika na tih sat vremena, koliko traje predstava, zaboravi na sve probleme koji ih okružuje, da se svi zajedno malo nasmijemo. Istovremeno, mi s tom našom satirom opominjemo one koji bi barem malo mogli promijeniti stvari, da nam svima bude koliko-toliko ljepše- kazao je Dragan Buzdovan iz Teatra 303.

Veza Kotora i Buševca rodila se još prije nekoliko mjeseci.

– Ogranak seljačke sloge iz Buševca je gostovao na smotri folklora koju smo mi organizirali u Istri, pa su nam rekli da bi voljeli imati nekoga iz Crne Gore na ovoj manifestaciji. Obećali smo im da će tako i biti, a obećanje smo ispunili. Nadam se da su ljudi zadovoljni, ali i da će se ova suradnja nastaviti. To nama i jest cilj, da povezujemo ljude i otvaramo prilike za suradnje koje će trajati i dalje – rekao je Ljubo Radović, tajnik Saveza Crnogoraca Hrvatske, i dodao:

– U pravilu organiziramo međunarodne kulturne manifestacije između dvaju susjednih i prijateljskih naroda, hrvatskog i crnogorskog. Kulture tih naroda sudaraju se u jako puno elemenata, puno je tu podudarnosti, a to želimo ljudima i pokazati.

Jedno divno prijateljstvo začeto je i s gostima s Ugljana.

– Prvi put sam u Buševcu i stvarno sam oduševljena. Zadovoljna sam i kako je predstava prošla, vidim da su svi razumijeli što govorimo, da je i publika zadovoljna – rekla je Ingrid Vukić, predsjednica udruge Điran s otoka Ugljana.

Aktivnosti i ideje ove udruge vrlo su slične onome što radi Ogranak seljačke sloge.

– Ideja je bila predstaviti naš otok, naše običaje, jedan naš običan dan, kroz otočke priče, naše ćakule, a sve završava igranjem kola. Bavimo se i folklorom, očuvanjem naše tradicije, zato predstava i je na našem narječju. Želimo da naša djeca uče o tome od nas starijih, pa da oni sačuvaju sve te naše vrijednosti. Nešto slično kao što se radi u Buševcu, pa ćemo im uzvratiti domaćinstvo kod nas na Ugljanu – zaključila je Ingrid Vukić.

Kultura

Stiže blagdanski maraton Umjetničke škole Franje Lučića – pet koncerata i tri plesne predstave

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.

Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.

Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Kultura

SVJETSKA NAGRADA Zdenka Mlinar nagrađena za izvrsnost u europskoj književnosti

Nagradu joj je donijela priča “Hasan izbrisani”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dodijeljene su nagrade Svjetske književne akademije za Europski šampionat književnosti/poezije u platformi za Crnu Goru, a koju vodi predsjednica Nermina Adžović Mustagrudić, ujedno i potpredsjednica rumunjske Svjetske književne akademije. 

Inače, osnivač i predsjednik Akademije je rumunjski književnik i nakladnik Trandafir Simpetru a ovom prigodom objavljena je i antologija izabranih radova, od kojih su od prijavljenih 972 rada svoje mjesto u antologiji našli radovi 63 autora.  

Svečanost je održana u subotu u Podgorici, a Velikogoričanka Zdenka Mlinar nagrađena je u kategoriji izvrsnosti u europskoj književnosti i dobitnica je pehara, zlatne medalje i diplome.

Uz našu sugrađanku, Hrvatsku su predstavljali i multimedijalni umjetnici Ljiljana Llilli Koci i Zdravko Odorčić.


– Kao i uvijek, i sada mi je bila čast sudjelovati na Međunarodnom festivalu pisane riječi te promociji višejezične antologije “Europsko prvenstvo u poeziji/Campionatul Europen de Poezie” u kojoj su zastupljeni autori iz svih zemalja regije i više europskih država. Ovaj put, nagradu mi je donijela priča “Hasan izbrisani” koja govori o vremenu s kraja prošlog i početka 21. stoljeća te problemima malog čovjeka s administracijom, odnosno dobivanjem državljanstva i prava na život dostojan čovjeka – objasnila je nakon svečanosti naša sugrađanka Zdenka Mlinar, kojoj čestitamo na novoj, prestižnoj nagradi.  

Nastavite čitati

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

na

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost. 

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.  

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica. 

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

na

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine. 

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju. 

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin. 

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja. 

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek. 

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno