Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.

Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).

Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.

Stanje u Hrvatskoj

Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.

Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).

U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).

Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.

“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.

Jesu li brojke stvarne?

Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.

Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.

No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.

Budućnost obrtništva

Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?

Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.

Počinju radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Bratstvo I 4 u Velikoj Gorici, za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru inicijative 6. Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada, odnosno investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada, za koji je osigurano do najviše 730.506,79 eura bespovratnih sredstava. 

Višestambena zgrada Bratstvo I 4 je izgrađena 1960. godine s 9 stambenih jedinica ukupne bruto površine 665,07 m2. Predviđeni radovi energetske obnove obuhvaćaju: izradu toplinske zaštite vanjske ovojnice grijanog prostora zgrade, izradu toplinske zaštite vanjskih zidova, izradu toplinske zaštite poda grijanog prostora prema negrijanom i zamjena postojeće stolarije ulaza i stanova. 

Projektom se predviđaju mjere povećanja energetske učinkovitosti toplinskom izolacijom cjelokupne vanjske ovojnice zgrade. 

Predviđa se izvedba Etics fasadnog sustava s osnovnom toplinskom izolacijom pročelja MW debljine 16 cm. Svi toplinski mostovi izoliraju se izolacijom MW u debljini 4 cm. U donjem pojasu (nadtemeljni zidovi) u kontaktu s podlogom izvodi se izolacija XPS debljine 6 cm. Mali segmenti parapeta balkona izoliraju se pločama pjene fenolne smole debljine 8 cm čime se postiže zadržavanje maksimalne uporabne površine prostora.

U cilju sveobuhvatne izvedbe pročelja izvodi se izolacija vanjskog zida stubišnog prostora MV 6 cm čime se postižu povoljniji uvjeti unutar prostora i kompenzira nemogućnost izolacije unutarnjih zidova grijanog prostora. Pod grijanog prostora (strop podruma) prema negrijanom prostoru izolira se ugradnjom MW između rebara stropne konstrukcije u sloju debljine 25 cm (visina rebra) uz izvedbu podgleda od gips ploča.

Kao jedna od bitnih mjera povećanja energetske učinkovitosti predviđa se zamjena postojeće preostale drvene i PVC stolarije nezadovoljavajućih toplinskih karakteristika novom PVC stolarijom zadovoljavajućih karakteristika i koeficijenta provodljivosti.

Uz radove toplinske sanacije vanjske ovojnice predviđa se izvedba vezanih radova kao što su demontaže prilagodbe u ponovne montaže po izradi toplinske izolacije raznih limarskih, elektro, dimovodnih i ostalih elemenata na ovojnici zgrade, postava novih nosača klima uređaja prilagođenih debljini nove izolacije s izradom odvoda kondenzata za svaki stan. 

Provedbom navedenih građevinskih mjera energetske učinkovitosti predmetna zgrada imala bi energetski razred B u odnosu na dosadašnji D razred, te bi godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje iznosila 59% i emisija CO2 smanjila bi se za 51%. 

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Zelini održan je 8. Obrtnički forum Zagrebačke županije, ključni godišnji susret obrtnika i poduzetnika, sa glavnom temom kako osigurati dovoljan broj kvalificiranih radnika u Zagrebačkoj županiji. Inače, na području županije trenutačno posluje više od 8.000 obrta, što je 33 posto obrtnika na razini države.

–Ove godine je Zagrebačka županija osigurala 3 milijuna eura poduzetnicima i obrtnicima, a toliki iznos u Republici Hrvatskoj ne daje ni jedna županija. Upravo je u tijeku natječaj za poduzetnike početnike, a također osiguravamo sredstva i poduzetnicima koji obavljaju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Također, ove godine smo uveli i novu mjeru za povećanje energetske učinkovitosti malih poduzetnika, vrijednu 500 tisuća eura namijenjenu prvenstveno za one koji se bave proizvodnjom, gdje će moći ostvariti bespovratna sredstva za ugradnju foto-naponskih sustava za proizvodnju električne energije – rekao je pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije Zagrebačke županije Damir Fašaić uz podsjetnik da Županija pridonosi razvoju poduzetništva i obrtništva uspostavom Regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

Foto: Zagrebačka županija

Poduzetnički forum je prilika da obrtnici iznesu probleme i uspostave dijalog s donosiocima odluka – naglasio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

–Gospodarska komora Zagreb pokriva područje dviju gospodarski najjačih županija, Grada Zagreba i Zagrebačke županije i ovakvim događanjima želimo poboljšati i olakšati rad obrtnika, gdje mogu komentirati izazove sa zakonskim regulativama, izvorima financiranja ili mogućnostima ostvarenja bespovratnih potpora na nekoliko razina – naglasio je Trojnar.

Ministarstvo gospodarstva nastavlja se s potporama za deficitarna zanimanja, a u pripremi je i novi Zakon, poručio je državni tajnik Ivo Milatić.

–U izradi je novi nacrt Zakona o obrtu koji će, među ostalim, omogućiti obrtnicima po odlasku u mirovinu imati ista prava kao i poduzetnik, što sada nije slučaj – najavio je državni tajnik.

Grad domaćin foruma, Sveti Ivan Zelina, ima dugu obrtničku tradiciju, podsjetio je gradonačelnik Hrvoje Košćec.

–Pretpostavlja se da tradicija obrtništva u našem gradu traje više od 800 godina, tako da i danas njegujemo strukovna zanimanja u našoj srednjoj školi. Dodatno će unaprijediti znanje učenika koji se školuju za strukovna zanimanja i strukovne radionice s čijom smo izgradnjom započeli unazad nekoliko godina – rekao je Košćec.

Foto: Zagrebačka županija

Predsjednik Udruženja obrtnika Svetog Ivana Zeline Damir Čolig istaknuo je podatak da gradsko udruženje broji 380 aktivnih obrta u 4 ceha, a njihov se broj unazad 10 godina povećao za 30 posto.

–U posljednje vrijeme bilježimo veći broj otvorenih uslužnih obrta poput čišćenja, pružanja intelektualnih usluga ali i građevinski sektor, kao što su keramičarske i elektroinstalaterske usluge – dodao je Čolig.

Na forumu je održana i panel rasprava „Automatizacija, edukacija i uvoz radne snage – što donosi budućnost?“ na kojoj je istaknut nedostatak kvalificirane radne snage, a koja je donijela zaključak da automatizacija otvara mogućnosti boljeg korištenja stvarnog potencijala radnika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Istraživanje geotermalne energije u Velikoj Gorici vrijedno 11,2 milijuna eura, dobivenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, danas je i službeno započelo na lokaciji uz državnu cestu 30 prema Vukovini, koju je odabrala Agencija za ugljikovodike a koja provodi istraživanje.

Na svečanosti povodom početka istraživanja gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je da je ovo povijesni trenutak za Veliku Goricu.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

– Ovo je početak kraja jednog od najvećih problema s kojima se grad bori već desetljećima, a to je skupoća grijanja u zgradama preko HEP Toplinarstva. Geotermalni potencijal otkriven je još 80.-tih godina prošlog stoljeća, kada je INA tražeći naftu naišla na termalni potencijal, te danas, koristeći ta saznanja, nastavljamo realizirati ovaj operativno vrlo zahtjevan projekt – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Veličina bušotinskog radnog prostora odgovara veličini dvaju nogometnih igrališta, dok je čelični toranj za bušenje visine poznatog kosog tornja u Pisi. Predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, objasnio je kako istraživanje ide u dva smjera, jedno se odnosi na mogućnost korištenja geotermalne energije za toplinarstvo a drugi za proizvodnju električne energije.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Osmislili smo projekt u okviru šest istražnih područja. Dva su u okolici Zagreba, dakle Velika Gorica i Zaprešić te na istoku Hrvatske, Vinkovci, Vukovar i Osijek, a uzeta je u obzir i činjenica da gradovi već imaju centralni toplinski sustav na koji bi se mogao spojiti podzemni potencijal. U dubljim slojevima zemlje ne postoje jezera s vodom, već je ona među stijenama, najprije među vapnenačkim od kojih je izgrađena i Zagrebačka katedrala, tako da bušenje ovisi o slojevima, a prve rezultate znat ćemo u lipnju. O njima ovisi daljnji tijek istraživanja – objasnio je Krpan.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Impresivni toranj s posebnom tehnologijom prodrijet će u dubinu od 3 kilometra, gdje se prema proračunima skriva geotermalno blago. Naime, geotermalna energija u budućnosti može potpuno zamijeniti grijanje na fosilna goriva, koja su danas osnovni izvor energije, no ima brojne mane, poput visoke cijene i iznimno velikog CO2 otiska. Izaslanik Vlade Republike Hrvatske, Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek, naglasio je kako je i otprije dobro upoznat s geotermalnim potencijalom.

Foto: Sanjin Vrbanus

–Dolazim iz grada Bjelovara koji na mapi istraživanja geotermalne energije leži možda na najvećim rezervama tople vode. Ovdje u Velikoj Gorici svjedočimo zelenoj tranziciji, odnosno dekarbonizaciji energetskog sektora čime postavljamo temelje za održivu budućnost. Pokazatelj je to predanosti Vlade republike Hrvatske energetskoj neovisnosti, stabilnosti i održivosti koristeći domaće i pouzdane izvore energije, od čega je najstabilniji oblik obnovljivih izvora energije upravo – geotermalna energija – poručio je Romek.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

-Iako su pred nama tek istraživanja, uvjeren sam da ćemo u budućnosti svjedočiti konkretnijem korištenju obnovljivih izvora energije, što je i cilj Vlade RH, a to će se odraziti i naše sugrađane koji  neće morati plaćati visoku cijenu usluge grijanja, i ne zaboravimo da će onečišćenje zraka biti znatno manje – zaključio je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Dodajmo da je za geotermalna istraživanja na spomenutim lokacijama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 50 milijuna eura, a grad Velika Gorica je prvi na popisu gradova u kojima Agencija za ugljikovodike provodi istražno bušenje o kojem ovisi budućnost toplinarstva našega grada.

Foto: Josip Škof

Galerija fotografija:

Online predavanje „Sve što trebate znati o otvaranju i vođenju paušalnog obrta“ u srijedu, 26. veljače organizira Gradska razvojna agencija VEGORA.

Predavačica Kornela Paunović na ovom će webinaru objasniti što je paušalni obrt i kako ga otvoriti, koji su uvjeti za otvaranje, porez i porezni razredu, kako pravilno voditi poslovne knjige, te paušalni obrt uz radni odnos.

Saznat ćete prednosti i mane poslovanja kroz paušalni obrt i koliko je opasno kad paušalni obrt ima samo jednog kupca.

Webinar počinje u 10 sati, a prijave su u tijeku.