VIDEO Junaci novog doba, Martin i Werner: ‘Preveslali smo Atlantski ocean za našu zastavu, za branitelje – sve za Hrvatsku, Hrvatska iznad svega!’
Hrvatski branitelji, Werner Ilić i Martin Cruickshan, prvi su Hrvati u povijesti koji su preveslali Atlantski ocean i Hrvatsku uvrstili uvrstili u ligu zemalja prekooceanskih veslača, u kojoj je, uz našu, još samo 31 država.
Hrvatske trobojnice, pjesma, baklje i gromoglasni pljesak okupljenih dočekali su sinoć hrvatske branitelje Martina Cruickshanka (61) i Wernera Ilića (55) na prepunom Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici.
Svjedočili smo završetku povijesnog pothvata – nakon 83 dana, u čamcu dugom oko sedam metara i širokom nešto manje od dva metra, kojeg je izgradio prijatelj Ukrajinac, uspjeli su prijeći oko 5500 kilometara Atlantskog oceana samo snagom svojih mišića.
Hrvatski branitelji Martin Cruickshank i Werner Ilić prvi su Hrvati u povijesti koji su uspjeli prijeći Atlantski ocean u čamcu na vesla. Njihov je humanitarni pothvat ‘Veslom preko Atlantika’ Hrvatsku uvrstio u ligu zemalja prekooceanskih veslača, u kojoj je, uz našu, još samo 31 država.
Svoje putovanje su započeli 15. siječnja, na 30.obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, a završili na Dan planeta zemlje, 22. travnja, te su tako odali počast domovini, ali i upozorili svjetsku javnost na važnost očuvanja mora i oceana. ‘Veslom preko Atlantika’ sastavni je dio projekta ‘Atlantik – Banovina’ koji je organizirala Udruga veterana, vojnika i domoljuba.
Heroje su došli dočekati i potpredsjednik Vlade i ministar branitelja, Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar, a prvi ih je pozdravio voditelj projekta i predsjednik Udruge veterana, vojnika i domoljuba, Dražen Hrženjak.
– Hvala svima koji su pomogli na bilo koji način, svim bakama koje su molile krunicu za dečke, hvala dragom Bogu što je dao da se ovako nešto dogodi i što je dao šansu da je moguće sanjati i ostvarivati snove. Nećemo zaboraviti Wernerovo obećanje ministru da branitelj uvijek ispuni svoju zadaću. Neka bude što više ovakvih trenutaka, gdje nećemo biti sebični nego dati nešto za sve nas. Ovo nije kraj priče.. Dečki su osvojili Atlantik, ja vas pozivam da svi zajedno napravimo nešto i na Banovini!
Gradonačelnik Krešimir Ačkar pozdravio je sve prisutne istaknuvši..
– Manje je poznato da su obje supruge naših heroja Velikogoričanke, a kaže se da si odakle ti je i supruga, pa dragi naši Velikogoričani čestitam vam na ovom uspjehu! Gledajući sve što su meni kao djetetu predstavljali hrvatski branitelji, protiv tada treće vojne sile, bilo mi je neshvatljivo kako su uspjeli. Preplivati Atlantik tolika disciplina, tolika upornost, a pritom voditi računa o moru, ekologiji, našoj Banovini samo mogu vrsni ljudi koji su obranili našu Domovini. Hvala za primjer, svjedočanstvo i sve što sate pružili našoj Hrvatskoj i Velikoj Gorici, vrijeme će pokazati koliko je ovo bila velika žrtva.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved, prenio je i čestitke premijera Plenkovića.
– Čestitam na izvršenoj misiji, svladali ste Atlantski ocean, ponosno ste prenijeli hrvatsku trobojnicu preko oceana i zato me raduje što s nama slave žitelji Velike Gorice, a danas s nama slave svi naši branitelji, svi stradalnici Domovinskog rata, domoljubi koji u našoj trobojnici koja se vijorila preko oceana prepoznaju sav napor energiju i ljubav koji ste im pružili..
Jedinstven je ovo trenutak i drago mi je da sam ovdje i mogu iskazati veliko hvala na odlučnosti, na svemu što ste u 83 dana proživjeli, svo vrijeme imajući na umu za koga veslate. Trideseta obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske bio je trenutak polaska na taj izazovan put, a vratili ste se na Dan planeta Zemlje, jako puno važnih i snažnih poruka. No, ono što je bitno – domovina je krvlju plaćena, dva dragovoljca Domovinskog rata, veterani, časnici Hrvatske vojske i danas nakon toliko godina na najbolji mogući način iskazuju svoje domoljublje.
Iskazuju poruku braći braniteljima da smo mi tu i danas, da imamo tu snagu koja će nas voditi i vjeru u svog čovjeka i domovinu. Na poseban način upućuju poruku mladima na koji način se čuva i voli domovina Hrvatska. Zahvaljujem i njihovim obiteljima koje su bile uz junake.
Ovaj njihov čin pokazuje da smo velika zemlja, veliki narod i neka nam upravo ovaj čin i poruke koje su nam Martin i Werner donijeli sa oceana budu vodilja u našem svakodnevnom odnosu prema braniteljima i narodu – rekao je ministar Medved.
Martin Cruickshan, došao je iz Škotske, kao iskusan vojnik, braniti Hrvatsku, na prvoj liniji u Vukovaru i Vinkovcima, a zapovjednik mu je bio upravo Werner Ilić, s kojim je preveslao Atlantik.
– Htio bih pet puta reći hvala – ministru Medvedu što ste stali uz nas, našim sponzorima, svim susjedima i prijateljima za vaše misli i molitve, hvala svima vama koji ste svojim dolaskom učinili naš povratak kući posebnim i peto – hvala mojoj supruzi Vesni i djeci Martinu i Petri za njihovu ljubav i vjeru u mene!
Umirovljeni brigadir, sin hrvatskih iseljenika iz SAD-a, Werner Ilić, sve je pozdravio i u izuzetno emotivnom govoru rekao kako je tu zbog svih nas.
– Preveslali smo Atlantski ocean za našu zastavu, za branitelje koji su ’91. u jednoj ruci nosili pušku, a u drugoj krunicu i rekli – sve za Hrvatsku, Hrvatska iznad svega! Znate kako je bilo puno ljudi koji su sumnjali u nas, ali nema instrumenta koji može izračunati hrvatsko srce koje ima svaki branitelj. Ovdje na trgu ima puno branitelja, pogledajte lijevo i desno i sjeti se onih junaka koji nisu tu s nama, a dali su sve. Tri tisuće nautičkih milja nije lako izveslati, ali motivacija je najljepša zastava na svijetu! Žuljevi, leđa, nedostatak prijatelja, hrane, pića, sve se to isplatilo zbog ove zastave i branitelja koji su nam dali slobodu za sav narod i ostvarili tisućljetni san. Posebno hvala mom prijatelju Martinu koji me trpio 83 dana, to mora još jedino moja žena Ružica.
Moj otac je umro tijekom ove misije, njemu moram zahvaliti, on mi je rekao – sine, voli Hrvatsku, ako nemaš Hrvatsku nemaš ni svoje časno prezime i nemoj dopustiti nikome da ti ju otme. Sve za Hrvatsku, Hrvatska iznad svega, dragi tata, hvala ti!
Martin Cruickshank i Werner Ilić su u ekološki potpuno prihvatljivom čamcu na vesla Fenix, duljine sedam i pol metara, prešli ukupno 5500 kilometara Atlantskog oceana. Nisu imali pratnju. Uz sebe u čamcu su držali 150 kilograma hrane, dva desalarizatora – solarni i ručni koji su morsku vodu stalno pretvarali u oko 250 litara pitke vode te GPS lokator i satelitski telefon.
Krenuli su sa španjolskih Kanarskih otoka, a cilj im je bio doveslati do otoka Martinique u Karipskome moru. Međutim, zbog snažne oluje i nepovoljnih prirodnih uvjeta, njihov je čamac sretno pristao na Barbadosu.
U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.
Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.
Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet, istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”
Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“
Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“
Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.
Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.
Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.
Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice
Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.
Građani do informacija putem QR koda
Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Grad Velika Gorica odredio je razdoblje od 8. do 15. svibnja 2026. godine (do 12:00 sati) za podnošenje zahtjeva za upis djece u dječje vrtiće za pedagošku godinu 2026./2027., pri čemu se cijeli postupak provodi digitalno putem sustava „e-Upisi“.
Sustav je dostupan na poveznici https://e-upisi.hr/, a prijave se zaprimaju isključivo elektroničkim putem, bez mogućnosti klasične predaje dokumentacije.
Digitalni sustav i uvjeti pristupa
Za podnošenje zahtjeva obvezno je korištenje vjerodajnice u sustavu e-Građani minimalno sigurnosne razine 2. Dovoljno je da jedan roditelj ili skrbnik posjeduje aktivnu vjerodajnicu kako bi se prijava mogla realizirati. U situacijama kada obitelji nemaju odgovarajuću računalnu opremu, omogućena je pomoć administratora u odabranom dječjem vrtiću. Takav način prijave zahtijeva prethodnu najavu i dogovor termina telefonom, i to najkasnije do 11. svibnja 2026. godine.
Pravila odabira vrtića
Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić. Prijave koje se odnose na drugi izbor neće biti uzete u razmatranje, što znači da je odabir ustanove konačan u trenutku podnošenja zahtjeva. Tijekom trajanja upisa osigurana je telefonska podrška vrtića. Dežurne linije dostupne su ponedjeljkom od 15 do 18 sati, dok se ostalim radnim danima informacije mogu dobiti između 10 i 12 sati.
Ova komunikacijska podrška aktivna je isključivo u razdoblju zaprimanja prijava, od 8. do 15. svibnja 2026. Izvan tog roka roditelji se mogu informirati putem službenih e-mail adresa koje su objavljene na mrežnim stranicama pojedinih vrtića.