Dolaskom proljeća očekujemo više energije i bolje raspoloženje, no mnogi tada osjećaju suprotno – umor, manjak koncentracije i pad motivacije. Proljetni umor zapravo je fiziološki odgovor organizma na brze promjene koje se odvijaju u kratkom razdoblju.

Produljenje dana, veća izloženost svjetlu i porast temperature utječu na cirkadijalni ritam i hormonalnu ravnotežu, osobito na odnos melatonina i serotonina. Organizam prelazi iz zimskog “usporenog” režima u stanje povećane metaboličke aktivnosti, čime rastu energetski zahtjevi, dok kronični stres dodatno opterećuje sustave oporavka.

Zbog toga proljetni umor treba promatrati kao kombinaciju poremećenog biološkog ritma, povećane potrošnje energije i smanjene otpornosti organizma. Upravo zato pristup treba obuhvatiti regulaciju ritma, prehranu, upravljanje stresom i podršku staničnoj energiji.

Cirkadijalni ritam – temelj energije

Jedan od ključnih, a često zanemarenih čimbenika jest izloženost svjetlu. Jutarnja izloženost prirodnom svjetlu pomaže u regulaciji unutarnjeg biološkog sata te usklađuje lučenje hormona koji upravljaju budnost i san. Već 20–30 minuta boravka na dnevnom svjetlu u jutarnjim satima može:

• poboljšati razinu energije tijekom dana
• smanjiti osjećaj umora
• unaprijediti kvalitetu sna

Bez ovog temeljnog koraka, učinak ostalih intervencija često ostaje ograničen.

Metabolizam i kretanje – aktivacija ‘uspavanog’ sustava

Nakon zimskog razdoblja organizam se često nalazi u stanju smanjene metaboličke aktivnosti. Tjelesna aktivnost pritom djeluje kao snažan signal za aktivaciju energetskih sustava i postupno “buđenje” metabolizma.

Ne mora biti intenzivna – redovita šetnja, lagani trening ili vožnja bicikla dovoljni su za:

• aktivaciju mitohondrija
• povećanje razine energije
• učinkovitiju iskorištenost hranjivih tvari

Kretanje je jednostavan, ali iznimno učinkovit alat za ublažavanje proljetnog umora.

Mikronutrijenti – često podcijenjen čimbenik umora

Zimski mjeseci često su povezani sa smanjenim unosom, ali i nižim razinama ključnih mikronutrijenata. Manje svježih namirnica, boravak u zatvorenom prostoru i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu dovesti do suptilnih, ali klinički značajnih deficita koji se često manifestiraju upravo kroz umor, manjak koncentracije i pad energije.

Najčešći nedostaci uključuju:

• vitamin D – važan za imunosni sustav, ali i regulaciju energije i raspoloženja; njegov manjak često je prisutan nakon zimskih mjeseci zbog smanjene izloženosti suncu
• magnezij – sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija, uključujući one povezane s energetskim metabolizmom i funkcijom živčanog sustava; njegov manjak može se očitovati kroz umor, napetost i lošiji san
• vitamini B skupine – ključni su za pretvorbu hrane u energiju, osobito na razini stanice; njihov deficit može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i smanjenoj mentalnoj jasnoći
• željezo – važno za prijenos kisika i stvaranje hemoglobina; i blagi manjak može rezultirati smanjenom izdržljivošću i kroničnim umorom

Nedostatak mikronutrijenata najčešće se ne očituje kao bolest, već kroz nespecifične simptome poput umora i smanjene energije, koji se često zanemaruju ili pripisuju svakodnevnom stresu. Njihova korekcija, putem prehrane ili ciljane suplementacije, može dovesti do značajnog poboljšanja.

Stres – skriveni ‘potrošač’ energije

Kronični stres jedan je od ključnih čimbenika koji pojačava proljetni umor. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povećava potrošnju energije i nutrijenata te smanjuje sposobnost oporavka organizma. Na biokemijskoj razini, povišeni kortizol remeti regulaciju glukoze, narušava kvalitetu sna i smanjuje učinkovitost mitohondrijske proizvodnje energije. Istovremeno dolazi do povećane potrošnje mikronutrijenata poput magnezija i vitamina B skupine. Zbog toga organizam teže prelazi u stanje regeneracije, što se očituje kao umor, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti. Jednostavne intervencije, poput svjesnog disanja, kratkih pauza i smanjenja digitalnog opterećenja, mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i poboljšati oporavak.

NAD⁺ i stanična energija – novo područje interesa

U novije vrijeme sve više pažnje privlači uloga molekule NAD⁺ (nikotinamid adenin dinukleotid), koja ima ključnu ulogu u proizvodnji energije na staničnoj razini. Riječ je o koenzimu koji sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, osobito unutar mitohondrija, gdje se stvara ATP – osnovna “valuta” energije u organizmu.

NAD⁺ je važan za:

• stvaranje ATP-a
• procese popravka DNA
• regulaciju oksidativnog stresa i stanične otpornosti

Njegova razina prirodno opada s godinama, ali i pod utjecajem kroničnog stresa, upalnih procesa i povećanih energetskih zahtjeva. U takvim uvjetima može doći do smanjene učinkovitosti stanične proizvodnje energije, što se očituje kao umor i sporiji oporavak. NAD⁺ nije ključan samo za proizvodnju ATP-a, već i za aktivaciju sirtuina – enzima koji popravljaju DNA i upravljaju procesima staničnog čišćenja (autofagija). U kontekstu proljetnog umora, gdje organizam prolazi kroz fazu prilagodbe, optimalna razina NAD⁺ može imati važnu ulogu u održavanju energije i metaboličke ravnoteže. Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadrže njegove prekursore i mogu doprinijeti povećanju razine NAD⁺ u stanicama, poput nikotinamid ribozida (NR) i NMN-a. Ovi dodaci prehrani mogu biti vrlo korisni kod osoba s izraženim umorom, povećanim stresom ili smanjenim kapacitetom oporavka, ali i za očuvanje vitalnosti.

Podrška eliminacijskim sustavima – metabolički “reset”

Pojam “detoks” često se pogrešno interpretira kao ekstremna dijeta ili kratkotrajna metoda čišćenja organizma, dok u kontekstu proljetnog umora zapravo označava podršku jetri i limfnom sustavu, koji su tijekom zime često opterećeni. Kada su eliminacijski putevi usporeni, dolazi do nakupljanja metaboličkih nusproizvoda, što se očituje kao umor, osjećaj težine i “brain fog”.

Za učinkovit “reset” ključni su:

• gorko povrće i krstašice – podrška jetrenoj detoksikaciji
• adekvatna hidratacija i kretanje – aktivacija limfnog sustava
• zeleno lisnato povrće – antioksidativna zaštita

Bez učinkovitih eliminacijskih sustava, i suplementacija može imati ograničen učinak jer optimalna funkcija stanica ovisi o ravnoteži između stvaranja i uklanjanja metaboličkih produkata.

Dodatni pristupi:

• Intermitentni post može doprinijeti poboljšanju metaboličke fleksibilnosti i osjetljivosti na inzulin, čime se potiče učinkovitije korištenje energije.
• Prehrana bogata antioksidansima, uključujući povrće, voće i druge izvore fitonutrijenata, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i podržava funkciju stanica.
• Adaptogene biljke, poput rhodiole, mogu imati pozitivan učinak na regulaciju odgovora na stres, osobito kod osoba koje osjećaju kronični umor ili mentalnu iscrpljenost.

Ovi pristupi mogu dodatno podržati organizam, osobito u razdobljima povećanih energetskih zahtjeva.

Zaključak – umor kao signal, ne problem

Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom. Dodaci prehrani, uključujući NAD⁺ prekursore, imaju svoje mjesto, ali prvenstveno kao nadogradnja osnovnih navika. Savjet ljekarnika je započeti s temeljima – snom, dnevnim svjetlom, kretanjem i mikronutrijentima – dok se suplementacija uvodi individualno.

Proljeće tako može postati prilika za svjesno “resetiranje” organizma i ulaganje u dugoročnu energiju i otpornost.

Medicinski centar Gorica otvorio je novu ordinaciju dentalne medicine koja donosi suvremen pristup, dostupne termine i mogućnost upisa pacijenata preko HZZO-a.

Briga o zdravlju zubi i usne šupljine važan je dio cjelokupnog zdravlja. Upravo zato Medicinski centar Gorica proširio je svoju ponudu zdravstvenih usluga otvaranjem moderne ordinacije dentalne medicine u kojoj pacijente prima Petra Dijanić, dr. med. dent.

Ordinacija djeluje u sklopu Medicinskog centra Gorica Primum te donosi suvremen pristup stomatološkoj skrbi s naglaskom na kvalitetu, dostupnost i individualan pristup svakom pacijentu.

Multidisciplinarnom suradnjom i primjenom modernih materijala i metoda, pacijentima svih dobnih skupina pruža se cjelovita skrb – od preventivnih pregleda i postupaka te konzervativnih zahvata do estetske i protetske rehabilitacije.

Pacijentima je u ordinaciji osigurana ugodna atmosfera i organizacija rada koja omogućuje brzu dostupnost termina.

Petra Dijanić, doktorica dentalne medicine

Foto: MC Gorica

U ordinaciji radi Petra Dijanić, dr. med. dent., koja kroz klinički rad razvija široko iskustvo u radu s pacijentima. Posebnu pažnju posvećuje individualnom pristupu svakom pacijentu, nastojeći pružiti suvremena i kvalitetna terapijska rješenja iz područja dentalne medicine i estetske stomatologije.

Dr. Dijanić Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2009. godine, a zvanje doktorice dentalne medicine stekla 2015. godine. Kao višestruko nagrađivana studentica primala je stipendiju za izvrsnost te je dobitnica Dekanove nagrade. Nakon završetka studija kontinuirano se stručno usavršava sudjelovanjem na stručnim tečajevima i kongresima.

Profesionalni razvoj nadopunjuje i znanstvenim radom kroz istraživačke aktivnosti i objavu znanstvenih radova u stručnim časopisima, a stečena znanja primjenjuje u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Medicinski centar Gorica obilježio dvije godine rada

Otvaranje ordinacije dentalne medicine nastavak je razvoja Medicinskog centra Gorica, koji je u ožujku obilježio dvije godine rada.

Od početka djelovanja centar kontinuirano širi svoju ponudu specijalističkih ambulanti i dijagnostičkih usluga te se u kratkom razdoblju uspješno pozicionirao kao prepoznatljiv dijagnostički centar.

Danas pacijentima pruža širok spektar usluga, uključujući radiologiju, ultrazvučnu dijagnostiku, medicinu rada i sporta te specijalističke ambulante iz područja urologije, kardiologije, endokrinologije, abdominalne kirurgije i ortopedije.

Kontinuiranim širenjem usluga i tima stručnjaka centar potvrđuje svoju usmjerenost na dostupnu i cjelovitu zdravstvenu skrb.

Zdravlje započinje u ustima

Briga o zdravlju zubi i usne šupljine važan je korak prema očuvanju cjelokupnog zdravlja, a redoviti pregledi i pravovremena terapija ključ su dugoročnog oralnog zdravlja. Upravo zato dostupnost kvalitetne stomatološke skrbi ima važnu ulogu u svakodnevnoj brizi o zdravlju.

U ordinaciji Medicinskog centra Gorica Primum u Velikoj Gorici pacijentima su dostupne usluge dentalne medicine u okviru HZZO-a, kao i privatne usluge. Za naručivanje i sve informacije nazovite na 01 688 6646 ili se javite putem e-maila [email protected], odnosno osobnim dolaskom na adresu Zagrebačka 95, Velika Gorica.

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

• (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
• (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
• (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

• (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
• (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
• (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

• (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
• (5 min) Prepričajte ga naglas
• (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

• (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
• (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

• (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
• (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
• (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

• (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
• (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
• (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

• (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
• (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
• (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

U večernjim satima u Centru za djecu, mlade i obitelj, možete prisustvovati besplatnom programu „Stresite stres“.

Radi se o programu namijenjenom odraslima koji žele osvijestiti vlastite svakidašnje izvore stresa, kako mi reagiramo, a kako bi trebali reagirati na stres i koje su strategije nošenja sa stresom. Također će upoznati i isprobati različite tehnike smanjivanja stresa.

Ako stalno jurite i osjećate da vam treba pauza – ovo je super prilika da malo stanete, opustite se i napravite nešto za sebe. U moru svakodnevnih obaveza lako zaboravimo na sebe, a baš takvi trenuci mogu nam pomoći da se malo resetiramo i stvarno uživamo, a ne samo preživljavamo dan.

Program se odvija se u maloj grupi srijedom u večernjim satima u Centru za djecu, mlade i obitelj, Trg kralja Tomislava 16. Voditeljica programa je Iva Bačurin, dipl. socijalna radnica, integrativna dječja psihoterapeutkinja.

Prijave za program su u tijeku i traju do 7.travnja, a prijaviti se možete na e-mail: [email protected].