Povežite se s nama

Moja županija

Jesenska oaza zabave, okusa i tradicije u Ivanić Gradu, otvorena 20. jubilarna Bučijada

Posjetitelji Bučijade mogu doći Bučko-Expressom ili vlastitim automobilom, uz osigurane besplatne parking prostore diljem grada.

Objavljeno

na

Ivanić-Grad je zasjao u punom sjaju, otvorivši vrata jubilarne 20. Bučijade, jedne od najomiljenijih jesenskih manifestacija u Hrvatskoj. Ove godine, više od 200 izlagača iz cijele zemlje donosi bogatstvo domaćih proizvoda s naglaskom na buče i bučino ulje, dok posjetitelji uživaju u neodoljivim delicijama, rukotvorinama, te zabavnom i kulturnom programu za sve generacije.

– Bučijada je postala simbol Ivanić-Grada i naša najvažnija manifestacija, koja iz godine u godinu privlači desetke tisuća posjetitelja. Ponosni smo na ovu jubilarnu, 20. godinu, koja ponovno pokazuje koliko su naši izlagači kreativni, a naši posjetitelji vjerni. Svake godine podižemo ljestvicu. Podupirat ćemo i dalje proizvođače buča i bučinog ulja, stvaranje raznih proizvoda te cijeniti naučni rad. Ovo je manifestacija koja spaja tradiciju, kreativnost i ukus, a njezin uspjeh je rezultat zajedničkog truda cijele zajednice. Hvala svima koji su utkali sebe u organizaciju od početka do danas. Svi su dobrodošli uživati u pregršt sadržaja za cijelu obitelj, i nadamo se da će ova manifestacija ostati u srcima svih posjetitelja – rekao je gradonačelnik Javor Bojan Leš.

Manifestaciju je svečano otvorio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i načelnik Općine Rugvica Mato Čičak.

– Čestitam svima na organizaciji i velikoj obljetnici 20 godina postojanja. Podigli ste ovu manifestaciju na višu razinu, koja svake godine postaje sve ljepša i bolja. Noviteti i programi koje uvodite privlače sve veći broj posjetitelja iz raznih dijelova Hrvatske, a vjerujem i šire. Vaš trud i inovacije vidljivo doprinose promociji naše kulture i turizma. Nadam se da ćete i dalje nastaviti u tom smjeru i s jednakim entuzijazmom raditi na daljnjem razvoju Bučijade – kazao je Čičak.

Da je ova manifestacija prerasla okvire grada i županije naglasio je izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.

– Postala je međunarodna manifestacija koja nije samo ruralna. Uz velik broj izlagača i proizvođača, Bučijada nudi bogat turistički sadržaj. Uz buče i bučino ulje vežemo prije svega obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Iako je ova godina za njih bila izazovna, Vlada kroz resorno ministarstvo podupire njihov rad raznim potporama kako bi im omogućili siguran dohodak. Uz bogat kulturno-zabavni program i veliki sajam, očekujem da će ova jubilarna manifestacija i ove godine privući velik broj posjetitelja – dodao je Majdak.

Ponosni na ovu dugu tradiciju i manifestaciju su i u Zagrebačkoj županiji.

– Ova manifestacija uspjela je u svim segmentima, a uz nju je uspio i turizam i grad. U Zagrebačkoj županiji 250 proizvođača uzgaja buče, a njih 50 proizvodi bučino ulje. Na nama je da proširimo proizvodnju ulja, te da podignemo prepoznatljivost brenda kako bi svi zajedno od njega imali koristi. Ovakvi projekt moraju se širiti i nastavljati – istaknuo je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.

Iz raskošno ukrašenog grada gdje su ulice i parkovi prepuni živopisnih dekoracija izrađenih od preko 10 tona buča, posjetitelji nisu mogli odoljeti, pa su već prvi dan preplavili društvene mreže fotogeničnim selfijima s bučama svih oblika i veličina – idealna kulisa za jesensku avanturu.

Bučijada je prerasla u simbol grada i privlači posjetitelje iz cijele Hrvatske i šire. Direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada Ana Gašparović istaknula je važnost ovog događaja.

– Bučijada je poseban događaj koji slavi našu tradiciju, domaće proizvode i kreativnost. Ove godine smo pripremili još bogatiji program s posebnim naglaskom na bučino ulje, naše najveće blago, i raznovrsne delicije koje svi vole. Bučijada nije samo turistička atrakcija, već i pokretač lokalnog gospodarstva. Ovaj događaj povezuje lokalne proizvođače s posjetiteljima, promovirajući autentične proizvode i tradiciju našeg kraja. Svake godine doprinosi razvoju kontinentalnog turizma, ističući Ivanić-Grad kao destinaciju koja nudi više od prirodnih ljepota—kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i nezaboravne doživljaje. U narednim danima očekuje nas još puno zabave, edukativnih i kulturnih događanja za sve uzraste – dodala je direktorica.

Prvi dan manifestacije završio je nastupom tamburaškog orkestra HRT-a i koncertom Jelene Rozge, koji su donijeli vrhunsku atmosferu na Trgu Vladimira Nazora. Posjetitelji su uživali u koncertima, dok su u zraku mirisale brojne delicije od buče, od bučnice, rižota, pa sve do slatkih kreacija poput pralina s bučom i kremšnita.

Premijerno je prikazan dokumentarni film „20 godina Bučijade“ koji će se moći pogledati na YoutTube kanalu TZ-a. Film prikazuje kako je manifestacija nastala, od samih početaka kao igra za djecu do današnje trodnevne manifestacije sa brojnim sadržajima.

Što vas očekuje ovog vikenda?

Subota i nedjelja donose još bogatiji program, koji će uključivati Sajam bučinog ulja, jedinstveni edukativni događaj o bučinom ulju, radionice prirodne kozmetike i natjecanje cvjećara u kreiranju jesenskih aranžmana. Uz to, Ivanić-Grad postaje domaćin folklornim i jazz izvedbama, dok se najmlađi mogu zabaviti na Maloj Bučijadi u Sportskom parku Zelenjak.

Koncerti Joleta u subotu te Tonyja Cetinskog u nedjelju obećavaju nezaboravne večeri, a ljubitelji kulturne baštine moći će uživati u video projekcijama “Putovanje kroz prošlost grada” na pročelju Gradske vijećnice.

Za najmlađe je organiziran pregršt aktivnosti u sklopu Male Bučijade: kazališne predstave, mađioničarski nastupi, karaoke show za djecu i roditelje te natjecanja u jedenju kremšnita od buče, samo su dio bogatog programa. Odrasli i djeca mogu se okušati u utrci drvenih konjića, skakanju u vrećama i interaktivnim radionicama koje slave buču kao glavnu temu.

Naravno, Bučijada ne bi bila potpuna bez svoje gastronomske ponude, koja ove godine donosi kreativne specijalitete na bazi buče. Gastro entuzijasti uživat će u neobičnim, ali ukusnim delicijama poput piva od buče, hrskave bučnice, pralina punjenih bučom i, za one koji vole izazvati nepce, kave sa začinima od buče. Svaki gutljaj i zalogaj donosi jedinstvenu fuziju jesenskih okusa, a lokalni proizvođači ponosno predstavljaju svoje inovacije. Bučino ulje? To je tek početak – Bučijada je prava gozba za sva osjetila!

Dođite i uživajte u svakom kutku Ivanić-Grada, koji će ovaj vikend biti pretvoren u pravu jesensku oazu zabave, okusa i tradicije!

Posjetitelji Bučijade mogu doći Bučko-Expressom ili vlastitim automobilom, uz osigurane besplatne parking prostore diljem grada. Više informacija o programu i kartama za Bučko-Express možete pronaći na službenim stranicama manifestacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.

Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.

Foto: Zagrebačka županija

U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija i EU partneri u energetskoj obnovi škole u Ivanić-Gradu

OŠ Đure Deželića prolazi temeljitu energetsku obnovu vrijednu 2,4 milijuna eura, uz potporu EU i Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dražen Kopač

U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.

Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.

Foto: Dražen Kopač

Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.

Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Više od 3 milijuna eura za mlade, povratnike i komunalni razvoj u Zagrebačkoj županiji

Cilj je zadržati mlade i revitalizirati potpomognuta područja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.

Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.

Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.

Foto: Zagrebačka županija

Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.

Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.

“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.

Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’

Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…

Objavljeno

na

Objavio/la

Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.

– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:

– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.

O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…

– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.

– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.

Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.

– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.

I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…

– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:

– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno