U osnovne i srednje škole kojima je osnivač Zagrebačka županija kreće 19.633 učenika, dok će se u osnovne škole kojima su osnivači gradovi upisati još 11.223 učenika, što čini ukupan broj od gotovo 31.000. Župan Stjepan Kožić osvrnuo se na radove koji su obavljeni tijekom ljetnih praznika, a u koje je uloženo više od 1,5 milijuna eura.

Radi se rekonstrukciji sportske dvorane u Srednjoj školi Vrbovec (662.000 eura), rekonstrukciji sustava grijanja u OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici (224.000 eura) te obnovi vanjskog igrališta u PŠ Repišće (215.000 eura). Nadalje, u SSŠ Samobor se uređuje parkiralište (200.00 eura), a u SŠ Ban Josip Jelačić u Zaprešiću sanirana je vodovodna mreža ((97.000 eura).

Uz navedeno, obnovljeni su podovi u OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu (83.000 eura), završavaju se radovi na uređenju prizemlja u PŠ Cugovec (50.000 eura), sanirani su krovovi na OŠ Vladimir Deščak u Rakitju (50.000 eura) i OŠ Ljubo Babić u Jastrebarskom (40.000 eura), a pri kraju je i uređenje sanitarnih prostora u OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu (37.000 eura). U tijeku su i postupci javne nabave za nove podove u sportskim dvoranama OŠ Rugvica i OŠ Vladimir Deščak u Rakitju, kao i za nove tribine uz vanjsko igralište PŠ Dubravica.

Tijekom press konferencije, Kožić je naglasio i opsežne radove na energetskoj obnovi te izgradnji novih objekata. U tijeku je izgradnja Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru (1,7 milijuna eura) te novih radionica uz SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini (1,4 milijuna eura), a obje investicije u potpunosti financira Zagrebačka županija.

Što se tiče energetske obnove, do kraja ove godine očekuje se završetak radova na OŠ Dragutina Domjanića u Zelini i pripadajuće sportske dvorane (5 milijuna eura) te SŠ Dragutina Stražimira (1,7 milijuna eura). U tijeku je i obnova OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu vrijedna 2,4 milijuna eura te OŠ Kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću (1,7 milijuna eura). Za ove projekte Županija je osigurala 5 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a ostatak iz vlastitog proračuna.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Kožić posebno je istaknuo kako je Županiji iz NPOO-a odobreno i ugovoreno 80 milijuna eura bespovratnih sredstava za 12 projekata u školstvu, čija je ukupna vrijednost 94 milijuna eura. Ovi projekti uključuju izgradnju novih škola u Dugom Selu (21,8 milijuna eura) i Kominu (16,7 milijuna eura), kao i dogradnje postojećih škola diljem Županije.

“Kada je u pitanju gradnja škola, Zagrebačka županija ima puno ‘utakmica u nogama. Sada nam slijedi da se slikovito izrazim ‘svjetsko prvenstvo’ i uvjeren sam da ćemo ga završiti u korist naših učenika i nastavnika te osigurati jednosmjensku nastavu u Zagrebačkoj županiji”, rekao je Kožić.

Uz investicije, najavljeno je i zapošljavanje 270 pomoćnika u nastavi za 302 učenika, od kojih će 150 početi s radom odmah, dok će se ostali uključiti nakon što prođu potrebnu edukaciju. Na kraju konferencije, upućen je poseban apel vozačima i svim sudionicima u prometu da budu oprezni, posebice u blizini škola.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije (ZHM) od rujna raspolaže s tri nova vozila namijenjena hitnom prijevozu pacijenata. Vozila su raspoređena u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Ivanić-Gradu, a ukupna vrijednost nabave iznosi 270 tisuća eura. Dio je to prekograničnog projekta RACE 2, financiranog kroz program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Kako ističe ravnatelj Zavoda, Davorin Gajnik, ova vozila predstavljaju značajno pojačanje u pružanju hitne medicinske pomoći. Zavod ih je dodatno opremio vlastitim sredstvima, i to ključnom medicinskom opremom poput defibrilatora, respiratora, aspiratora te grijača infuzije.

Projekt RACE 2 provodi se u suradnji s Domom zdravlja Mostar, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Cilj je unaprijediti rad hitne medicinske službe kroz standardizaciju i digitalizaciju postupaka, edukaciju djelatnika, nabavu vozila i medicinske opreme te prevenciju kardiovaskularnih bolesti u regijama partnera.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,93 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancira 85 %, odnosno 1,64 milijuna eura. Ostatak od 15 %, što je nešto više od 290 tisuća eura, pokrivaju projektni partneri.

Osim novih vozila, ZHM Zagrebačke županije unutar projekta nadogradio je i vlastiti informatički sustav. Nabavljena su stolna računala, monitori, pisači, prijenosni pisači, tableti i IP telefoni, čime je moderniziran rad i administrativni dio hitne službe.

Foto: Dražen Kopač

Nabava novih vozila i modernizacija sustava dio su šireg nastojanja da se hitna medicinska služba na području Zagrebačke županije učini učinkovitijom, bržom i dostupnijom pacijentima.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

U Lužnici je prošle nedjelje obilježena stota godišnjica prisutnosti sestara milosrdnica, redovničke zajednice koja je prije točno 100 godina kupila tamošnji dvorac i imanje. Na svečanosti je sudjelovala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a u ime Zagrebačke županije pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić Frlan.

Sestre milosrdnice u Hrvatsku su došle prije 180 godina, a 80 godina kasnije odlučile su u Lužnici kupiti dvorac i okolno imanje zbog sve većeg broja starijih i bolesnih sestara. No, nakon 1945. godine komunistički režim onemogućio im je odgojno-prosvjetni rad, oduzeo zemlju i srušio gospodarske zgrade.

Novi izazovi i mogućnosti došli su s uspostavom samostalne Hrvatske, kada se sestre okreću posve novoj djelatnosti. Tada nastaje duhovno-obrazovni centar Marijin dvor Lužnica, obnovljen je dvorac, a uz pomoć njemačke organizacije Renovabis izgrađeni su i novi objekti.

Foto: Zagrebačka županija

Na svečanosti je istaknuto kako Lužnica nije samo kulturna baština i arhitektonski spomenik, već i mjesto u kojem su “utkani ljudski životi, žrtve, stradanja, vjerovanja i nadanja”. Ministrica Obuljen Koržinek zahvalila je sestrama na “posvećenosti najslabijima” i njihovom doprinosu hrvatskoj kulturi i društvu. Misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, a program je zaokružen koncertom Zbora sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Zagrebačka županija ovoga je ljeta ugostila međunarodni projekt Odyssey, reality show koji će pratiti milijuni gledatelja u Južnoj Koreji. U Samoboru je, u restoranu Cantilly, održano snimanje susreta korejskih rock bendova YB i Rolling Quartz s hrvatskim glazbenikom Dinom Jelusićem i njegovim bendom JELUSICK.

Uz zajedničke nastupe glazbenika, korejski gosti upoznali su i eno-gastro ponudu Zagrebačke županije. Restoran Cantilly poslužio je kao kulisa za predstavljanje tradicijske kuhinje u modernoj interpretaciji, a lokalni OPG-ovi ponudili su proizvode i vina regije.

Iz Turističke zajednice Zagrebačke županiju istaknuli su se ovakvim događanjima povezuju kultura, gastronomija i održivi razvoj.

“Projekt Odyssey pokazao je da Zagrebačka županija može biti autentičan domaćin događanjima svjetskog formata. Spoj glazbe, kulture i eno-gastronomije u Zagrebačkoj županiji nije samo promocija našeg kraja, već i snažna poruka o vrijednostima koje živimo, održivosti, tradiciji i inovativnosti. Kao potpisnici Glasgow deklaracije, dokazujemo da je moguće stvarati međunarodnu vidljivost, a pritom jačati lokalno gospodarstvo i zajednicu. Ponosni smo što o pružili podršku ovom projektu i uvjereni da će rezultati biti dugoročni, kako za turizam, tako i za gospodarski razvoj Zagrebačke županije”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Snimanje reality showa otvara mogućnosti za daljnju suradnju između Hrvatske i Južne Koreje, od kulturnih projekata do jačanja izvoza i potencijalnih investicija. Primjer iz 2014. godine, kada je korejski show Sisters Over Flowers potaknuo val turističkih dolazaka u Hrvatsku, pokazuje koliki doseg ovakvi medijski projekti mogu imati.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

U čemu je tajna? Dobar trenerski rad, puno volje i puno rada! Uz to, mi smo prilično mala sredina, drukčija od drugih po tome što mi nemamo opciju selekcioniranja. Ne možemo mi od 30 djevojčica probrati njih 15 najboljih. Ne, mi ih dobijemo 15 i svih 15 učimo rukometu, njegujemo i brinemo o njima. Kako o onima najboljima, tako i o onim malo lošijim…, objašnjavaju Krešimir Krnjenić i Irena Malec, glavni operativci u Ženskom rukometnom klubu Ivanić.

Krnjević je predsjednik, a Malec tajnica i voditeljica omladinskog pogona kluba koji se doista ima čime pohvaliti. Serija uspjeha traje već više od desetljeća, a novi nastavak stigao je i ove godine, kad su na završnici državnog prvenstva dvije generacije bile sjajne: selekcija 2007-08 bila je treća u državi, a cure rođene 2009. i 2010. godine su prvakinje Hrvatske!

– Naša serija krenula je 2012., pod vodstvom Javora Bojana Leša, današnjega gradonačelnika. On je potpisao prvi veliki uspjeh, prvi je donio zlato u Ivanić. Nakon njega je došao Goran Bobić, pa onda Dora Krnjević Dokuzović, a sad su tu Igor Gajski i Lovro Malec – kaže Irena, dodajući kako je u međuvremenu u njihov mali grad stiglo 20-ak medalja s državnih završnica.

– Najvažniji je rad s djecom. To nam se uvijek nekako i vrati, kroz te medalje koje osvajamo na državnim završnicama, no problem je što je jako teško tu djecu zadržati kasnije i u seniorskom rukometu. Postoji stotinu drugih interesa kod tih mladih cura, u ovom svijetu kakav je danas teško je bez novca. Nemamo mogućnost platiti toliko da bi te cure bile spremne odreći se nečega. U takvim okvirima izvlačimo najviše što možemo, pri čemu smo se već pretvorili u “vječne druge” u 2. HRL. Nedostaje nam možda i malo sportske sreće, sigurno i novca, ali stalno nas vuče ambicija da budemo bolji. Mučimo se, ali ne žalimo se – nadovezao se predsjednik Krnjević.

Nerijetko u Ivanić Gradu odrastaju rukometašice koje svoje sportske priče nastavljaju graditi u drugim, prvoligaškim sredinama, ali često se događa i da mlade rukometašice iz drugih sredina biraju upravo ŽRK Ivanić. Jedna od njih je i Luna Gojak, djevojka koja je do kraja prošle sezone bila igračica ŽRK Udarnika, a ovoga ljeta je osvojila srebrnu medalju na Europskom prvenstvu s hrvatskom reprezentacijom.
– Nema tu ni vrbovanja ni nemoralnih ponuda, stvari su zapravo jednostavno. Ako bilo koja djevojka želi sredinu u kojoj ima uspjeha, koja se može pohvaliti medaljama, doći će ovdje. Luna je s roditeljima odlučila prihvatiti naš poziv i drago nam je što je postala naša igračica. Radit ćemo na tome da i mi i ona postanemo bolji – ističe Krnjević.

Ženski rukomet u Ivaniću živi i djeluje već duže od jednog stoljeća, u pitanju je ozbiljna tradicija.

– Da, ovo je definitivno rukometna sredina duge tradicije, budući da smo prije tri godine proslavili stotinu godina igranja ženskog rukometa u Ivaniću. Imamo pisane dokumente u kojima stoji da su 1922. godine naše prabake odigrale prvu utakmicu hazene, preteče današnjeg rukometa. Igrale su sa zagrebačkom Concordijom i to je u to vrijeme bio veliki spektakl, a ostalo je zapisano i da su ljudi bili šokirani kratkim šosevima koje su cure nosile. Odmah je zavladalo veliko zanimanje, rukomet je zaživio i po tome smo sigurno posebna sredina, po toj ljubavi prema rukometu, koji teče u krvi svih naših građana – kaže Irena.

Kad smo već kod prošlosti, vrijedi se vratiti i na sedamdesete godine, kad je u ŽRK Ivanić došao mladi trener Ante Kostelić, koji je preuzeo ekipu u kojoj je bila i Marica, njegova supruga.

– Nije Gips hofirao samo s Maricom, ha, ha… Kao klinac sam bio svjedokom tih događaja, jer i moja sestra je igrala, i znam da su sve cure bile lude za Gipsom. A Mica je tu bila najuspješnija – sa smiješkom priča Krnjević i dodaje:

– Kad je Gips došao kako bi se predstavio curama, rekao im je: “Cure, život se sastoji od sedam slova: r, u, k, o, m, e i t. Jel jasno?” Uozbiljio je rad u klubu, a onda otišao dalje. Navrate i danas kad je neki povod, a Ivica tu i živi, barem kad ne landra okolo, ha, ha…