Prva samostalna izložba Kristiana Kožula u Velikoj Gorici otvorena je sinoć u Galeriji Galženica, kao prva samostalna izložba od 2013. kada autor počinje i umjetničku suradnju s fotografom Damirom Žižićem. Prema riječima voditelja galerije Klaudia Štefančića, Kožul i na ovoj izložbi ostaje ”vjeran tehnici montaže, pažljivoj produkciji objekata koji od običnog predmeta postaju istodobno i dragocjeni i zazorni, te sklonosti komentaru društvene stvarnosti”.
19.05.2017. Velika Gorica – Izložba Kristiana Kožula. Foto: David Jolić/cityportal.hr
”Na ovoj izložbi Kožul se hvata u koštac s još jednim nositeljem društvenih napetosti. Riječ je o žrtvama masovnih ratnih zločina, odnosno žrtvama političkih sukoba koji od početka 20. stoljeća obilježavaju ne samo hrvatsko društvo, ili društva bivših jugoslavenskih republika, nego i pojedina društva Europe, Južne Amerike i Azije.” . . . ”U normalnom forenzičkom procesu politika nije isključena, već dolazi na početku ili kraju procesa, odnosno djeluje na temelju i u skladu sa stručnim rezultatima koji se vode načelom vjerojatnosti. Što je vjerojatnoća veća, istina je izvjesnija. Uloga politike leži u donošenju odluke o početku ili završetku procesa, a ne manipulaciji dokazima, svjedocima ili kostima. Kožulova izložba pokušava prikazati upravo tu manipulaciju, pokazati sliku tog procesa u granicama svijeta umjetnosti i umjetničke instalacije kao žanra.” (Klaudio Štefančić).
Kristian Kožul (München, 1975.) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a diplomirao na Kunstakademie u Düsseldorfu. Izlagao je na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu: New Yorku, Haifi (Izrael), Berlinu i Zagrebu. Samostalno je izlagao u Sloveniji (Celje, Maribor), Austriji (Graz), Njemačkoj (Düsseldorf), Finskoj (Helsinki), Americi (New York) i Zagrebu. Njegovi radovi nalaze se u zbirkama riječkog i zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, te u brojnim hrvatskim i međunarodnim privatnim zbirkama. Za svoj rad nagrađivan je tri puta (Nagrada Josip Račić, Druga nagrada Trijenala hrvatske skulpture, Filip Trade nagrada). Živi i radi u Zagrebu.
Ogranak Seljačke sloge Buševec u nedjelju, 21. prosinca, organizira tradicionalni Božićni koncert kojim se obilježava 30. obljetnica njegova održavanja, a koncert će se s početkom u 18 sati održati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.
Riječ je o manifestaciji koja se već tri desetljeća održava uoči Božića i koja je postala prepoznatljiv dio blagdanskog kulturnog života Buševca.
Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se slavlju.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Velikogorička novinarka Sandra Sarija u utorak 16. prosinca u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta održat će promociju svoje knjige “Velikogoričke priče” nastalu od priča koje piše o ljudima koje čine naš grad, njihovim sudbinama, postignućima i posebnostima.
Prvu priču Sandra je napisala povodom Dana grada 2022. godine o Juri Cundekoviću, kako kaže, „legendi naših zgrada“ a uslijedile su priče o Rojcu i ekipi, spiderman/vatrogascu Maksimilijanu, Buvljakušama, poštarici Anamariji, izviđačima…
Sada je odlučila predstaviti i prvo ukoričeno izdanje.
Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.
Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.
Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.