Povežite se s nama

HOTNEWS

Iz Kopenhagena u srce Turopolja – Line uči učenike prednostima „zelene“ kuhinje

U Danskoj četvrtaši umjesto u učionici, dio nastave provode u školskoj kuhinji!

Objavljeno

na

Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.

Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.

-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.

-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.

Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.

-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.

Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.

Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?

-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.

Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?

-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.

Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?

-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.

Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?

-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.

Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.

– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.

 

Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.

-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.

Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.

-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.

Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.

-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.

Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.

 

HOTNEWS

FOTO Prva pobjeda Gradića u gostima

Objavljeno

na

Objavio/la

Ban Jelačić je u 10. kolu Premier lige u sezoni 2025./2026. zabilježio prvi poraz na domaćem terenu, izgubio je od Gradića 2:3! Za pobjednika strijelci su bili Stjepan Pralas (2) i Nikola Kos, a za domaće Josip Hrženjak i Ivan Pušić.

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Zanimljiva utakmica u kojoj je favorit iz Vukovine izgubio tri ‘planirana’ boda, koja su zasluženo osvojili Gradići. Susret je započeo očekivanim pritiskom domaćih i u 15. minuti Hrženjak je nakon odbijanca poslao loptu u nebranjenu mrežu – 1:0.

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Stalnom inicijativom domaći su imali nekoliko prigoda za pogodak koje su ostale neiskorištene. Solo prodor Kosa u 41. minuti nije uspio zaustaviti njegov čuvar i mladi napadač (inače, šahovski prvak Hrvatske u kadetskoj kategoriji) projektilom je s ruba kaznenog prostora matirao vratara Vidića i izjednačio – 1:1.

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odmora domaći su krenuli s tri izmjene, ali to nije donijelo pomak u njihovoj igri. Gradići su u otvorenoj igri dva puta preko kapetana Pralasa zatresli mrežu za osjetno vodstvo – 1:3! Pojačanim pritiskom domaći su stvarali šanse i promašili, nisu imali ni sreće, dva puta pogodili su gredu odnosno vratnicu. U završnici su i Gradići pogodili vratnicu, a Pušić je golom iz gužve u prvoj minuti sudačke nadoknade samo ublažio poraz – 2:3!!

Vukovina, 05.10.2025. Premier liga-10.kolo: Ban Jelačić – Gradići 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ban Jelačić (10 3 4 3 18:15 13) je s 13 bodova na 11. mjestu, a Gradići (10 3 0 7 15:30 9) su s 9 bodova na 14. mjestu u trenutačnom poretku.

Galerija fotografija

Premier liga NSZŽ-e 2025./2026., 10.kolo

NK Ban Jelačić – NK Gradići 2:3 (1:1)

Vukovina. Gledatelja: 30. Nedjelja, 05.10.2025., 16 sati. Sudac: Petar Jantolek (Velika Gorica). Pomoćni suci: Matej Mrkoci (Mraclin) i Katarina Ćulumović Velika Gorica). Delegat: Tomislav Brebrić (Markuševec Turopoljski). Strijelci: 1:0 – Hrženjak (15), 1:1 – Kos (41), 1:2 – Pralas (55), 1:3 – Pralas (62), 2:3 – Pušić (90+1).

BAN JELAČIĆ: Vidić, Landeka (od 46. Rovišan), Drezga, Markov, Smok, Hrženjak (od 46. Miletić), M.Nikić (cap.), Barišić (od 63. Kotrman), Milatović, Klasnić, Harambašić (od 46. Pušić). Trener: Tomislav Škrinjarić.

GRADIĆI: Jerković, Premac, Lovrić, Belčić (cap.)(od 63. Milić), Pralas (od 86. Obućina), Plećaš (od 82. Mišić), Kos (od 86. Cvetković), Antunović, Belić, Meštrović, Koturaš. Trener: Marko Rajić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

S novim vrtićem ulazimo u Dječji tjedan – područni vrtić Lojtrica otvorio vrata u Gradićima

Mjesta ima za 60-ak mališana u dvije vrtićke skupine i jednoj jasličkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Mali stanovnici Gradića od danas imaju novo, moderno mjesto, za sretno djetinjstvo i odrastanje uz puno pažnje odgojiteljica. Otvoren je područni dječji vrtić Lojtrica u zgradi koju su nekada koristili vatrogasci, a jutros je primio svoje prve „stanare“.

Dobrodošlicu djeci i roditeljima došao je poželjeti gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić, ravnatelj DV Lojtrica Branimir Bakran i savjetnica za predškolski odgoj djecu i mlade Petra Gotal, a mališani su za uspomenu na prvi vrtićki dan dobili plišanog medvjedića sa znakom našega grada.

– U ovom vrtiću mjesto je pronašlo naših 60-setak mališana, u dvije vrtićke skupine i jednoj jasličkoj, a investicija zajedno s vatrogasnim domom koji se nalazi unutar kompleksa je 2,1 milijun eura. Ovo je deveti objekt koji otvaramo od kada sam gradonačelnik, a u budućnosti otvaramo još dva, u Pokupskoj i Kolarevoj ulici – istaknuo je gradonačelnik.

Prema informacijama iz Grada, sva djeca koja imaju uvjete, upisana su goričke vrtiće, a novi objekti omogućit će standard kojem teži svaki veliki grad.

Osim gradnje novih objekata, Velika Gorica se može pohvaliti i besplatnim vrtićima za svu djecu, kao i povećanjem materijalnih prava djelatnicima, što je još jedan veliki plus koji naš grad čini poželjnim mjestom za život.

 

Inače, danas u našem gradu počinje i Dječji tjedan u Velikoj Gorici, koji traje od 6. do 12. listopada i donosi niz programa za djecu i stručnih skupova za odgojitelje. Središnja svečanost održana je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u 12 sati, a u sklopu programa najavljeni su i Dani dječjih vrtića Grada Velike Gorice.

FOTO galerija:

FOTO: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

HOTNEWS

U Vinogradskoj bolnici u 76. godini života preminuo preč. Đuro Sabolek

Župnikom Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini imenovan je 1. rujna 1987. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2024. godine.

Objavljeno

na

Preč. Đuro Sabolek, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, preminuo je u ponedjeljak 6. listopada 2025. godine u Vinogradskoj bolnici u 76. godini života i 51. godini svećeništva – objavila je jutros Zagrebačka nadbiskupija.

Rođen je 11. svibnja 1950. godine u Jelenščaku, od oca Vjekoslava i majke Katarine, r. Ipša. Sakrament krštenja i svete potvrde primio je u rodnoj Župi sv. Vida i sv. Jurja mučenika u Mađarevu. Nakon osnovne škole koju je polazio u Podrutama, upisao je Dječačko sjemenište na zagrebačkoj Šalati. U Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu ušao je 1969. godine te je upisao Katolički bogoslovni fakultet.

Za đakona je zaređen 1974. godine po rukama zagrebačkoga nadbiskupa Franje Kuharića, a za svećenika ga je 29. lipnja 1975. godine zaredio Sveti Otac Pavao VI. u Rimu.

Prvu službu župnog vikara obnašao je u Župi sv. Nikole biskupa u Pleternici od 1976. do 1978. godine. Nakon toga bio je župni vikar u Župi Svetoga Križa u Orahovici do 1980., a potom je imenovan upraviteljem Župe sv. Franje Ksaverskoga u Viduševcu.
Župnikom Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini imenovan je 1. rujna 1987. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2024. godine. Nakon umirovljenja živio je u Svećeničkom domu sv. Josipa na zagrebačkom Kaptolu.

Bio je dekan Velikogoričko-odranskog dekanata u dva mandata te član Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Najbolje su bučnice f Kučama! Kod stare škole žene kreirale čarobnu jesen

Manifestacija “Jesen f Kučama” po drugi put pokazala bogatstvo domaćih okusa i rukotvorina, stigli im brojni gosti pa čak i iz Šibenika!

Objavljeno

na

Objavio/la

Naselje Kuče i ove je jeseni istaknulo ono najbolje od truda domaćica, koje su s pažnjom pripremile kolače, kiflice i bučnice, te uredile predivan ambijent kod stare škole pod nazivom “Jesen f Kuča”. Bučnice su danas u posebnom fokusu, budući da je žiri odabrao “kraljicu”. 

Manifestaciju organizira drugu godinu za redom Udruga žena Kuče uz pomoć svojih vatrogasaca, plemenitaša sučije Kuče, umirovljenika i ostalih mještana. 

-Prezadovoljni smo odazivom i gostiju ali i mještana koji do sada nisu sudjelovali u aktivnostima našega mjesta, pridružuju nam se i žele pokazati što oni znaju i mogu, a bojim se da nam je već ove godine prostor postao premali! Cijeli događaj prate i naši lokalni tamburaši i gosti iz KUD-a Šiljakovina. Osim naših žena, za natjecanje za najbolju bučnicu prijavile su se i žene iz Rakitovca, Kozjače, Buševca… – ispričala nam je Nataša Đuračić, članica udruge. 

Kroz dvorište stare škole prošao je velik broj domaćih, ali i posjetitelja iz Zagreba, pa i iz Šibenika, koji su uživali u domaćim delicijama, kotlovini i pečenom odojku s grahom, roštilj dok su najmlađi bili vrlo aktivni u radionicama i trošenju energije na napuhancu. 

-Došli smo na poziv naših prijatelja i ugodno smo iznenađeni, prvi put smo tu. Oduševljeni smo – rekli su kratko supružnici Stipe i Ana Marija Vlahov iz općine Bilice pokraj Šibenika i požurili isprobati jela našeg podneblja. 

Cilj je, ističu iz udruge, revitalizirati prostor stare škole koju je dao izgraditi Franji pl. Lučić, te podsjetiti mlade generacije da je to bilo mjesto gdje su njihovi preci učili pisati i računati. 

-U planu nam je u budućnosti organizirati “Dane Franje Lučića” i etno izložbe kako bi ovo zdanje bilo živo i za generacije koje dolaze – dodala je Đuračić. 

Predsjednica udruge žena Kuče Zora Ištvanek ispričala je kako je sve rađeno njihovim rukama. 

-Uređivale smo prostor, pripremale s našim dečkima tri vrste jela, domaće kolače i pekle smo bučnice zajedno. Ispekle smo ukupno 15 protvana, tako da ima za sve! – rekla nam je Zora. 

A kad smo kod ruku, svoje rukotvorine izložili su brojni izlagači, poput Suzane Križanić iz Lukavca koja izrađuje figurice od gipsa. 

-Izrađujem od gipsa sezonske ukrase, božićne, za razne prigode, anđele, a za danas sam pripremila jesensku ponudu, kao što su ove male buče. Možete sve naći na društvenim mrežama Suzyni anđeli. Sve je ručni rad, od gipsa koji se suši na zraku i nakon toga boja akrilnim bojama – ispričala je Suzana kojoj je hobi prerastao u posao i time se bavi već 10 godina. 

U toploj, jesenskoj atmosferi stručni žiri je imao težak zadatak – odabrati najbolje pripremljenu bučnicu – savijaču od sira u kombinaciji s “bučinim mesom”. 

Čini se da su domaćice iz Kuča majstorice u pripremi ovog tradicionalnog jesenskog slanog kolača, jer je prvo mjesto odnijela upravo “lokalna” bučnica Dubravke Đurašin iz Petrove ulice iz Kuča, koja kaže kako nema posebnog tajnog recepta. 

-Nema tajne, tijesto se mora dobro razvući. Vuče se i vuče, i onda sam punila filom od jaja, vrhnja, sira i buče – rekla je skromno Dubravka, no svi koji su degustirali rekli su isto – ovo je raj za nepce i vraća nas u djetinjstvo. 

Drugo mjesto pripalo je Jadranki Krumpak dok je na trećem mjestu ove godine bučnica koju je ispekla Sandra Romac. Nagrade je dodijelila izaslanica gradonačelnika Grada Velike Gorice Krešimira Ačkara, Ivana Belošević, inače vijećnica u Gradskom vijeću. 

Detaljno osmišljen ambijent, lokacija, atmosfera, hrana koja mami na prvi pogled – sve je to pun pogodak za vratiti se u Kuče, gdje se uvijek osjećamo “kao doma”.

(Razgovor i foto: Gianna Kotroman) 

FOTO Galerija:

Nastavite čitati

HOTNEWS

CITY POTRAGA Kako smo Santi iz Nepala pomogli naći izgubljene dokumente!

Jutros smo imali ulogu detektiva. I uspjeli smo!

Objavljeno

na

Objavio/la

Santa Bahadur Tamang i Marija Vrbanus

Jutros u 7 sati u našoj je redakciji City radija zazvonio telefon. Doista neobično jer obično zvonjava kreće u 9 sati, a naša voditeljica jutarnjeg programa Gianna Kotroman taman se spremala javiti u eter!

S druge strane na liniji javlja se slušatelj iz Zagreba koji traži pomoć, budući da ne zna kome se obratiti, jer je njegova supruga na ulici pronašla dokumente radnika iz Nepala koji je, kako je pročitala smješten u Velikoj Gorici, a uz novčanik s novcem i drugim dokumentima, bila je i njegova radna dozvola! Pouzdao se u naš novinarski „nagon“ i kako ćete u nastavku doznati – nije pogriješio.

Gianna mi je poslala glasovnu poruku i pitala da li se ikako može čovjeku pomoći, budući da nemamo nikakav kontakt na adresi gdje je u Velikoj Gorici prijavljen, a na facebooku ima barem desetak muškaraca s istim imenom i prezimenom…

Ok. Sjedam u auto i odlazim na navedenu adresu gdje su u dvorištu parkirana taxi vozila, što mi je bio prvi znak, da sam na pravome mjestu, no na stambenom objektu nije bilo zvona…Googlam taxi službu koja piše na autima, ali ne mogu pronaći točno sjedište. I tada u dvorište ulazi još jedan taxi, iz kojeg su me zbunjeno gledala trojica stranih državljana. Pokažem rukom da ih trebam, oni spuštaju „šajbu“ a ja im na engleskom objasnim zašto sam došla…

I tada nastaje oduševljenje!

Prijatelj koji s njima boravi na toj adresi upravo je otišao u goričku policiju prijaviti gubitak dokumenata. Zovu ga sretno, zahvaljuju i ja mu pokušavam objasniti gdje se u Zagrebu nalaze nađeni dokumenti, jer ih je gospođa uzela sa sobom na posao. Kako je rekla, u današnje vrijeme ima svega, pa i krađe identiteta. Teže se sporazumijevamo jer ne priča hrvatski jezik a teško može preko telefona zapisati adresu poliklinike u Zagrebu u kojoj gospođa koja „čuva“ dokumente radi.

“Preslovkam” mu broj da ga spojim s gospođom i prekidam poziv.

Ali…imala sam osjećaj da komunikacija možda neće ići glatko zbog borbe s jezikom, pa sam se nadala da je još u policiji. Odvezem se tamo i pred zgradom vidim čovjeka koji telefonira, liči mi na stanovnika Nepala, i viknem mu da li je on Santa Bahadur Tamang? Yes, madam – kaže, a ja mu na brzinu, kako sam stala „na sva četiri žmigavca“, na njegovom mobitelu upišem u google maps adresu, kako bi ga navigacija odvela na mjesto gdje ga čeka novčanik i radna dozvola…

Ne moram reći koliko je bio sretan i zahvalan, što mu je netko u stranoj državi, gdje još uči hrvatski jezik, pomogao naći izgubljene „papire“, bez kojih je bespomoćan.

Nema na čemu, Santa. Drago nam je da smo mogli pomoći…

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno