Povežite se s nama

Gospodarstvo

Iz cijele Hrvatske po prepeličja jaja i meso dolaze u Lazinu Čičku

Turopoljac Ivica Perečinec prepelicama se počeo baviti iz hobija, a sada je treći najveći proizvođač u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Treća najveća farma prepelica u Hrvatskoj nalazi se u Lazini Čičkoj, a na istom mjestu, iako malo Turopoljaca to zna, postoji već 12 godina. Na OPG-u Perečinec trenutno je oko 1.000 japanskih prepelica, a na svom kućnom pragu nositelj OPG-a, 37-godišnji Turopoljac, Ivica Perečinec prodaje prepeličja jaja, meso i tjesteninu od svježih prepeličjih jaja. Već nekoliko godina, prepeličja jaja iz Lazine Čičke mogu se kupiti i u četiri velika trgovačka lanca.

“Tražio sam hobi uz koji bi se opustio nakon stresa na poslu, trebalo mi je nešto čime ću liječiti živce. U tom periodu su mi se razboljeli roditelji. Mama je imala crveni vjetar, a tata trombozu. Igrom slučaja, upoznao sam čovjeka koji ima prepelice i kod njega u Sesvete otišao vidjeti kako to izgleda”, objasnio je Ivica Perečinec kako je nabavio prvih sto jaja. Tek za probu, kaže.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je krenula turopoljska farma japanskih prepelica.

“Nismo ni znali da su tako osjetljive i učili smo. Krenuli smo s 40 prepelica. Mogu reći da su prepeličja jaja pomogla i ocu i majci, a i danas ih redovito piju. Pomogla su i mojoj prijateljici koja nije mogla zatrudnjeti. Kroz godine je rastao interes, mi smo se polako širili, ljudi su nas tražili i počeli prepoznavati kvalitetu i moć prepeličjih jaja”, kaže Ivica.

Korisnost prepeličjih jaja za zdravlje ljudi već je naširoko postala poznata. Kao dodatak prehrani, ona mogu pomoći ljudima koji imaju problema sa šećerom, masnoćom i tlakom, a pospješuju i rad metabolizma te pomažu kod alergija i astmi.

“Imali smo jako puno pozitivnih povratnih informacija. Dva djeteta iz susjedstva tako su odbacila pumpice za astmu. Jedna gospođa mi je rekla da su joj zaustavila širenje raka. Prepeličja jaja moraju se piti sirova i na tašte jer tako najbrže djeluju. U odnosu na kokošja jaja, prepeličja imaju četiri do pet puta više fosfora, kalija, željeza, vitamina i kalcija”, objasnio je Ivica Perečinec.

Iako njegove proizvode možete naći na policama i u restoranima diljem Hrvatske, u našem kraju interes za japanske prepelice i njihova jaja nije velik.

“U Turopolju smo u zadnjih 12 godina prodali par tisuća jaja. Za usporedbu, jedan kupac iz Rijeke, koji uzima za sebe i svoju obitelj, a ne za prodaju, u zadnje tri godine je kod mene kupio prepeličjih jaja koliko cijelo Turopolje u zadnjih 12 godina. Moji domaći uopće ne znaju da smo tu i da imamo nešto odlično te da radimo nešto što nema u cijeloj regiji. A da probaju, svidjelo bi im se“, kaže vlasnik farme prepelica i dodaje kako kupci iz cijele Hrvatske znaju gdje je Lazina Čička i često u nju dolaze, neki čak i iz Imotskog.

A to što Poljoprivredno gospodarstvo Perečinec radi jedino u regiji upravo je tjestenina od svježih prepeličjih jaja.

“Trenutno imamo sedam vrsta tjestenine, a osim nas, u regiji nitko ne radi tjesteninu sa svježim jajima. Ostali koriste prerađena jaja, pa se tako gubi kvaliteta”, kaže Ivica i objašnjava:“Moram napomenuti da brašno koje koristimo mi proizvodimo, jaja sami proizvodimo, a obradu nam radi lokalni obrt, tako da smo se zadržali na domaćem, lokalnom i tradicionalnom.”

Na farmi prepelica radi sama obitelj Perečinec, iako Ivica radi i u jednoj velikoj tvrtki u Zagrebu. Plan im je još se proširiti, a cilj je doći do 10.000 prepelica.

Imam troje djece, prepelice su mi četvrto. Od prepelica mogu djeci mogu priuštiti neke stvari koje sa svojom plaćom ne bih mogao. Moj posao je dosta stresan, a prepelice su mi bile ‘Normabel'”, kaže Ivica Perečinec, koji ne planira odustati ni od posla, ni od prepelica.

“Nekad radim po 16 sati dnevno i nije mi problem jer radim ono što volim. Uz to, svaki dan vrijeme provodim i sa svojom djecom. Ukoliko netko od moje djece želi nastaviti mojim stopama bit će mi drago samo ako to stvarno budu voljeli. Ako ne vole, ne želim da se time bave“, priznao je Ivica.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

OPG Perečinec jedina je hrvatska farma prepelica, a treća je po veličini. Dvije najveće su u stranom vlasništvu te okrenute izvozu. Zbog birokratskih problema i nerazumijevanja stručnih službi, kako kaže, Ivica se ne može posvetiti izvozu. Uobičajena je to hrvatska priča i problemi koji sputavaju mnoge poduzetnike. Ivica je čak imao priliku svoje prepelice izvoziti u Katar, ali hrvatski zakoni nisu mu to dozvolili. Ipak, zadovoljan je kako posao ide u Hrvatskoj.

“Ja nemam konkurencije, ja sam drugima konkurencija jer radim kao da radim za sebe. Mi smo kokošja jaja izbacili iz prehrane, sve radimo s prepeličjim, od kolača do torti i palačinki, a ovako sam siguran da su mi djeca pojela nešto zdravo, kvalitetno i prirodno. Znam da je cijena malo veća, ali kad bi ljudi probali osjetili bi kvalitetu”, zaključio je Ivica Perečinec iz Lazine Čičke.

Galerija fotografija

 

Gospodarstvo

Maloprodaja opet raste: listopad donio snažan skok i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Promet u trgovini na malo u listopadu nastavio je višegodišnji rast, s posebno izraženim povećanjem u neprehrambenom segmentu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica bilježi pad nezaposlenosti, otkrivamo koja se zanimanja najviše traže

Poslodavci su prijavili čak 324 slobodna radna mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Čokoladna priča iz Gorice! Otac i kćer predstavili svoje slatkiše – Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije

Marcela i njezin otac Dragutin iz Velike Gorice stvorili su brend Choco, koji je privukao pažnju diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica među vodećim gradovima po poslovnim rezultatima

Prema analizi FINA-e, deset najvećih gradova u Hrvatskoj drži više od polovice ukupnog poduzetništva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Usporavanje inflacije u listopadu! Najviše rastu cijene usluga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u listopadu se spustila ispod razine iz prethodnih mjeseci, ali Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvišim rastom cijena u eurozoni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.

 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno