Povežite se s nama

Gospodarstvo

Iz cijele Hrvatske po prepeličja jaja i meso dolaze u Lazinu Čičku

Turopoljac Ivica Perečinec prepelicama se počeo baviti iz hobija, a sada je treći najveći proizvođač u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Treća najveća farma prepelica u Hrvatskoj nalazi se u Lazini Čičkoj, a na istom mjestu, iako malo Turopoljaca to zna, postoji već 12 godina. Na OPG-u Perečinec trenutno je oko 1.000 japanskih prepelica, a na svom kućnom pragu nositelj OPG-a, 37-godišnji Turopoljac, Ivica Perečinec prodaje prepeličja jaja, meso i tjesteninu od svježih prepeličjih jaja. Već nekoliko godina, prepeličja jaja iz Lazine Čičke mogu se kupiti i u četiri velika trgovačka lanca.

“Tražio sam hobi uz koji bi se opustio nakon stresa na poslu, trebalo mi je nešto čime ću liječiti živce. U tom periodu su mi se razboljeli roditelji. Mama je imala crveni vjetar, a tata trombozu. Igrom slučaja, upoznao sam čovjeka koji ima prepelice i kod njega u Sesvete otišao vidjeti kako to izgleda”, objasnio je Ivica Perečinec kako je nabavio prvih sto jaja. Tek za probu, kaže.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je krenula turopoljska farma japanskih prepelica.

“Nismo ni znali da su tako osjetljive i učili smo. Krenuli smo s 40 prepelica. Mogu reći da su prepeličja jaja pomogla i ocu i majci, a i danas ih redovito piju. Pomogla su i mojoj prijateljici koja nije mogla zatrudnjeti. Kroz godine je rastao interes, mi smo se polako širili, ljudi su nas tražili i počeli prepoznavati kvalitetu i moć prepeličjih jaja”, kaže Ivica.

Korisnost prepeličjih jaja za zdravlje ljudi već je naširoko postala poznata. Kao dodatak prehrani, ona mogu pomoći ljudima koji imaju problema sa šećerom, masnoćom i tlakom, a pospješuju i rad metabolizma te pomažu kod alergija i astmi.

“Imali smo jako puno pozitivnih povratnih informacija. Dva djeteta iz susjedstva tako su odbacila pumpice za astmu. Jedna gospođa mi je rekla da su joj zaustavila širenje raka. Prepeličja jaja moraju se piti sirova i na tašte jer tako najbrže djeluju. U odnosu na kokošja jaja, prepeličja imaju četiri do pet puta više fosfora, kalija, željeza, vitamina i kalcija”, objasnio je Ivica Perečinec.

Iako njegove proizvode možete naći na policama i u restoranima diljem Hrvatske, u našem kraju interes za japanske prepelice i njihova jaja nije velik.

“U Turopolju smo u zadnjih 12 godina prodali par tisuća jaja. Za usporedbu, jedan kupac iz Rijeke, koji uzima za sebe i svoju obitelj, a ne za prodaju, u zadnje tri godine je kod mene kupio prepeličjih jaja koliko cijelo Turopolje u zadnjih 12 godina. Moji domaći uopće ne znaju da smo tu i da imamo nešto odlično te da radimo nešto što nema u cijeloj regiji. A da probaju, svidjelo bi im se“, kaže vlasnik farme prepelica i dodaje kako kupci iz cijele Hrvatske znaju gdje je Lazina Čička i često u nju dolaze, neki čak i iz Imotskog.

A to što Poljoprivredno gospodarstvo Perečinec radi jedino u regiji upravo je tjestenina od svježih prepeličjih jaja.

“Trenutno imamo sedam vrsta tjestenine, a osim nas, u regiji nitko ne radi tjesteninu sa svježim jajima. Ostali koriste prerađena jaja, pa se tako gubi kvaliteta”, kaže Ivica i objašnjava:“Moram napomenuti da brašno koje koristimo mi proizvodimo, jaja sami proizvodimo, a obradu nam radi lokalni obrt, tako da smo se zadržali na domaćem, lokalnom i tradicionalnom.”

Na farmi prepelica radi sama obitelj Perečinec, iako Ivica radi i u jednoj velikoj tvrtki u Zagrebu. Plan im je još se proširiti, a cilj je doći do 10.000 prepelica.

Imam troje djece, prepelice su mi četvrto. Od prepelica mogu djeci mogu priuštiti neke stvari koje sa svojom plaćom ne bih mogao. Moj posao je dosta stresan, a prepelice su mi bile ‘Normabel'”, kaže Ivica Perečinec, koji ne planira odustati ni od posla, ni od prepelica.

“Nekad radim po 16 sati dnevno i nije mi problem jer radim ono što volim. Uz to, svaki dan vrijeme provodim i sa svojom djecom. Ukoliko netko od moje djece želi nastaviti mojim stopama bit će mi drago samo ako to stvarno budu voljeli. Ako ne vole, ne želim da se time bave“, priznao je Ivica.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

OPG Perečinec jedina je hrvatska farma prepelica, a treća je po veličini. Dvije najveće su u stranom vlasništvu te okrenute izvozu. Zbog birokratskih problema i nerazumijevanja stručnih službi, kako kaže, Ivica se ne može posvetiti izvozu. Uobičajena je to hrvatska priča i problemi koji sputavaju mnoge poduzetnike. Ivica je čak imao priliku svoje prepelice izvoziti u Katar, ali hrvatski zakoni nisu mu to dozvolili. Ipak, zadovoljan je kako posao ide u Hrvatskoj.

“Ja nemam konkurencije, ja sam drugima konkurencija jer radim kao da radim za sebe. Mi smo kokošja jaja izbacili iz prehrane, sve radimo s prepeličjim, od kolača do torti i palačinki, a ovako sam siguran da su mi djeca pojela nešto zdravo, kvalitetno i prirodno. Znam da je cijena malo veća, ali kad bi ljudi probali osjetili bi kvalitetu”, zaključio je Ivica Perečinec iz Lazine Čičke.

Galerija fotografija

 

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Sredstva su namijenjena gradovima i općinama za razvoj inkubatora i infrastrukture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno