Povežite se s nama

Gospodarstvo

Iz cijele Hrvatske po prepeličja jaja i meso dolaze u Lazinu Čičku

Turopoljac Ivica Perečinec prepelicama se počeo baviti iz hobija, a sada je treći najveći proizvođač u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Treća najveća farma prepelica u Hrvatskoj nalazi se u Lazini Čičkoj, a na istom mjestu, iako malo Turopoljaca to zna, postoji već 12 godina. Na OPG-u Perečinec trenutno je oko 1.000 japanskih prepelica, a na svom kućnom pragu nositelj OPG-a, 37-godišnji Turopoljac, Ivica Perečinec prodaje prepeličja jaja, meso i tjesteninu od svježih prepeličjih jaja. Već nekoliko godina, prepeličja jaja iz Lazine Čičke mogu se kupiti i u četiri velika trgovačka lanca.

“Tražio sam hobi uz koji bi se opustio nakon stresa na poslu, trebalo mi je nešto čime ću liječiti živce. U tom periodu su mi se razboljeli roditelji. Mama je imala crveni vjetar, a tata trombozu. Igrom slučaja, upoznao sam čovjeka koji ima prepelice i kod njega u Sesvete otišao vidjeti kako to izgleda”, objasnio je Ivica Perečinec kako je nabavio prvih sto jaja. Tek za probu, kaže.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je krenula turopoljska farma japanskih prepelica.

“Nismo ni znali da su tako osjetljive i učili smo. Krenuli smo s 40 prepelica. Mogu reći da su prepeličja jaja pomogla i ocu i majci, a i danas ih redovito piju. Pomogla su i mojoj prijateljici koja nije mogla zatrudnjeti. Kroz godine je rastao interes, mi smo se polako širili, ljudi su nas tražili i počeli prepoznavati kvalitetu i moć prepeličjih jaja”, kaže Ivica.

Korisnost prepeličjih jaja za zdravlje ljudi već je naširoko postala poznata. Kao dodatak prehrani, ona mogu pomoći ljudima koji imaju problema sa šećerom, masnoćom i tlakom, a pospješuju i rad metabolizma te pomažu kod alergija i astmi.

“Imali smo jako puno pozitivnih povratnih informacija. Dva djeteta iz susjedstva tako su odbacila pumpice za astmu. Jedna gospođa mi je rekla da su joj zaustavila širenje raka. Prepeličja jaja moraju se piti sirova i na tašte jer tako najbrže djeluju. U odnosu na kokošja jaja, prepeličja imaju četiri do pet puta više fosfora, kalija, željeza, vitamina i kalcija”, objasnio je Ivica Perečinec.

Iako njegove proizvode možete naći na policama i u restoranima diljem Hrvatske, u našem kraju interes za japanske prepelice i njihova jaja nije velik.

“U Turopolju smo u zadnjih 12 godina prodali par tisuća jaja. Za usporedbu, jedan kupac iz Rijeke, koji uzima za sebe i svoju obitelj, a ne za prodaju, u zadnje tri godine je kod mene kupio prepeličjih jaja koliko cijelo Turopolje u zadnjih 12 godina. Moji domaći uopće ne znaju da smo tu i da imamo nešto odlično te da radimo nešto što nema u cijeloj regiji. A da probaju, svidjelo bi im se“, kaže vlasnik farme prepelica i dodaje kako kupci iz cijele Hrvatske znaju gdje je Lazina Čička i često u nju dolaze, neki čak i iz Imotskog.

A to što Poljoprivredno gospodarstvo Perečinec radi jedino u regiji upravo je tjestenina od svježih prepeličjih jaja.

“Trenutno imamo sedam vrsta tjestenine, a osim nas, u regiji nitko ne radi tjesteninu sa svježim jajima. Ostali koriste prerađena jaja, pa se tako gubi kvaliteta”, kaže Ivica i objašnjava:“Moram napomenuti da brašno koje koristimo mi proizvodimo, jaja sami proizvodimo, a obradu nam radi lokalni obrt, tako da smo se zadržali na domaćem, lokalnom i tradicionalnom.”

Na farmi prepelica radi sama obitelj Perečinec, iako Ivica radi i u jednoj velikoj tvrtki u Zagrebu. Plan im je još se proširiti, a cilj je doći do 10.000 prepelica.

Imam troje djece, prepelice su mi četvrto. Od prepelica mogu djeci mogu priuštiti neke stvari koje sa svojom plaćom ne bih mogao. Moj posao je dosta stresan, a prepelice su mi bile ‘Normabel'”, kaže Ivica Perečinec, koji ne planira odustati ni od posla, ni od prepelica.

“Nekad radim po 16 sati dnevno i nije mi problem jer radim ono što volim. Uz to, svaki dan vrijeme provodim i sa svojom djecom. Ukoliko netko od moje djece želi nastaviti mojim stopama bit će mi drago samo ako to stvarno budu voljeli. Ako ne vole, ne želim da se time bave“, priznao je Ivica.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

OPG Perečinec jedina je hrvatska farma prepelica, a treća je po veličini. Dvije najveće su u stranom vlasništvu te okrenute izvozu. Zbog birokratskih problema i nerazumijevanja stručnih službi, kako kaže, Ivica se ne može posvetiti izvozu. Uobičajena je to hrvatska priča i problemi koji sputavaju mnoge poduzetnike. Ivica je čak imao priliku svoje prepelice izvoziti u Katar, ali hrvatski zakoni nisu mu to dozvolili. Ipak, zadovoljan je kako posao ide u Hrvatskoj.

“Ja nemam konkurencije, ja sam drugima konkurencija jer radim kao da radim za sebe. Mi smo kokošja jaja izbacili iz prehrane, sve radimo s prepeličjim, od kolača do torti i palačinki, a ovako sam siguran da su mi djeca pojela nešto zdravo, kvalitetno i prirodno. Znam da je cijena malo veća, ali kad bi ljudi probali osjetili bi kvalitetu”, zaključio je Ivica Perečinec iz Lazine Čičke.

Galerija fotografija

 

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno