Povežite se s nama

HOTNEWS

Ivan Rak, direktor Čistoće: ‘Stiže 7 tisuća malih smeđih kanti za stanove, a stat ćemo na kraj i zagrebačkim poduzetnicima koji nam zagađuju prirodu!’

Rezultati nakon prve dvije godine novog pristupa zbrinjavaju otpada su odlični, a doznajemo i što se sve poduzima kako bi naša Gorica došla do titule Zero Waste grada i zašto je za to nužna akcija svih stanovnika.

Objavljeno

na

Zadnja božićna drvca koja su završila u ‘šrederu’, pa naposlijetku u humusu, kamioni VG Čistoće odvažali su sve do prošlog tjedna, a ovog mjeseca ćemo obilježiti i dvije godine od početka uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom na području našeg grada. Dobra prilika za razgovor s prvim čovjekom ove gradske tvrtke, Ivanom Rakom, a svakako i za pitanja o novim projektima, te nekim starim problemima. Tako doznajemo kako će već idućeg mjeseca stanari stambenih zgrada dobiti nove alate za još bolji pristup recikliranju biorazgradivog otpada, a znatna sredstva će se uložiti i u sanaciju, te nadzor, pa posljedično i kažnjavanje krivaca za divlje deponije. Krenimo s dobrim vijestima.

Rezultati novog pristupa zbrinjavanju otpada ove prve dvije godine su odlični! Kad smo krenuli, dotadašnji godišnji postotak razvrstavanja je bio između 15 i 17 posto, već te prve, 2022.godine, smo došli na oko 35 posto, a prema podacima za 2023. godinu rezultati su nam sad oko 40 posto, što je pokazatelj kako se taj postotak razdvajanja otpada povećava i vjerojatno bismo kroz par godina mogli doseći ciljeve koje je pred nas stavila Europska unija. Vjerujem kako ćemo u tom periodu stići i do cilja da Grad Velika Gorica bude Zero Waste grad – ističe na početku razgovora šef Uprave VG Čistoće.

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

Podsjećamo, cilj kojeg je EU propisala za Hrvatsku do 2035.godine je 65,23 posto odvojeno prikupljenog otpada. Direktor Rak ovdje napominje i još jedan zanačaj pokazatelj tih pozitivnih ekoloških trendova u našem gradu.

– U odnosu na stari sustav sada imamo čak 4 tisuće tona miješanog komunalnog otpada manje na odlagalištu nego prijašnjih godina, što predstavlja smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Mraclin gotovo 25 posto. Kad se taj podatak još pogleda i u kontekstu stalnog dolaska novog stanovništva, što znači i novih korisnika, to su zbilja dobri rezultati, jer smanjenjem otpada na odlagalištu produžujemo i njegov vijek trajanja. Vidimo kako je to aktualna tema, jer  ni u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nema Centra za gospodarenje otpadom, pitanje je kad će i biti realiziranom, te iz tog razloga moramo čuvati kapacitete na našem odlagalištu – ističe Rak.

Foto: Krajem veljače stanari u zgradama dobit će 10-litarske kantice za biootpad u kućanstvu/VG Čistoća

I ove se godine nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, ali i dodatnu edukaciju građana kroz novi projekt.

– Završava se novo, moderno opremljeno, reciklažno dvorište u Kurilovcu, gdje bi se trebalo preseliti ovo postojeće kraj Sajmišta. Prošle godine smo u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša nabavili sortirnicu, te sad zatvaramo samo postrojenje i ishodujemo dozvolu, pa bi s radom krenuli krajem ove ili početkom iduće godine. Tamo ćemo sortirati plastiku, koja predstavlja jedan od najvećih troškova, ne samo nama, nego i svim komunalcima u Hrvatskoj. To je u biti jedan od najvećih problema za daljnje zbrinjavanje nakon prikupljanja od naših sugrađana – kaže naš sugovornik.

Ujedno najavljuje novi projekt kojim će, vjeruje, u dobroj suradnji sa stanarima stambenih zgrada poboljšati odvajanje biorazgradivog otpada.

Nabavili smo 7 tisuća manjih smeđih kanti, zapremnine 10 litara, koje su namijenjene našim korisnicima u zgradama, jer oni i najviše koriste odvoz biorazgradivog otpada. Malo ljudi iz obiteljskih kuća je uzelo smeđe kante, jer su najvećim dijelom nabavili kompostere koje im je podijelila VG Čistoća. Trenutno imamo dosta problema po zgradama po pitanju kvalitete biootpada, pa bismo podjelom tih manjih kanti, koje su namijenjene da ih ljudi mogu držati u stanu, pokušali naše korisnike dodatno educirati i potaknuti da taj biootpad bude što čišći, jer ga je u sadašnjem stanju sa više od 40 posto drugih vrsta otpada, teško ili nemoguće kasnije iskoristiti u bio-postrojenju. Uz te kantice, svaki će korisnik dobiti i 52 biorazgradive vrećice, godišnju zalihu – otkriva nam direktor VG Čistoće.

Foto: Uvest će se dodatni nadzor na poznatim divljim deponijima oko Mičevca i Kosnice /VG Čistoća

Zanimalo nas je u čemu najviše griješimo prilikom odlaganja biootpada?

– Ima baš svega, od miješanog komunalnog, plastike, papira, stoga i ovom prilikom apeliram na sve naše sugrađane da pokušaju što više i što bolje razvrstavati biootpad. To su neke sitnice koje moramo poboljšati i dodatno educirati, no korisnici su inače doista odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom na području grada i vidi se veliki pomak u ekološkoj osviještenosti naših sugrađana u odnosu na prethodni period. Sada su u tijeku dogovori s predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada oko operativnog dijela podjele koja će krenuti krajem veljače – kaže.

Posebnu pozornost će i ove godine posvetiti zagađivačima naše prelijepe prirode.

– Na godišnjoj razini očistimo između 700 i tisuću tona otpada i smeća s divljih deponija. Situacija se u odnosu na razdoblje od prije 5,6 godina ipak znatno poboljšala, ali u smislu podizanja svijesti samih građana koji u većem broju odlažu otpad u reciklažna dvorišta. Nažalost, još uvijek ima divljih odlagališta, više je tu riječ o građevinskom otpadu kojeg nesavjesni poduzetnici odlažu u prirodu na našem području. No, u odnosu na količine i broj prijavljenih divljih deponija i ta se brojka smanjuje. Iz gradskog proračuna nam je za tu namjenu osigurano i 200 tisuća eura, od čega na čišćenje divljih deponija ide 150 tisuća, a za nabavku novih lovačkih kamera 50 tisuća eura što će omogućiti komunalnim redarima bolju kontrolu i pokretanje postupka sankcioniranja prekršitelja – ističe Rak.

Posebno su problematične lokacije na graničnom dijelu sa Zagrebom, oko Kosnice i Mičevca.

Znamo da nam svoj građevinski ili glomazni otpad dovoze poduzetnici iz Grada Zagreba, to su te lokacije koje najčešće čistimo. Dolaze bez obzira na video nadzor, znaju prekrivati registarske tablice i skrivati se na sve načine. U centru grada nema problematičnih točaka, osim par manjih lokacija, no vjerujem kako će se to u suradnji s Gradom i nadležnim upravnim odjelom svesti na minimum – dodaje.

Pohvalio je direktor gradske Čistoće i sugrađane po pitanju čišćenja za kućnim ljubimcima kojih je u našem gradu doista veliki broj.

– Situacija s vlasnicima pasa je prije bila puno problematičnija po pitanju sakupljanja otpada koje su njihovi ljubimci ostavljali na javnim zelenim površinama. Veliki posao su tu odradili i komunalni redari koji su u svakodnevnom susretu s vlasnicima pasa razgovorom i edukacijom rješavali takve situacije i doista sada većina vlasnika pasa itekako brine i o tome, što je svakako pozitivno – kaže direktor VG Čistoće.

Foto: VG Čistoća

Foto: 80 posto zaposlenika VG Čistoće radi na terenu/G.Kiš, Cityportal.hr

Uložila je Uprava i u povećanje plaća svojih zaposlenika, od kojih njih čak 80 posto radi na terenu, jer svjesni su otežanih okolnosti u kojima se svakodnevno nalaze. I nedavna stradavanja njihovih kolega iz zagrebačke Čistoće još su jednom pokazala i koliko je posao komunalaca ponekad i opasan.

– Hvala Bogu u zadnjih šest godina nismo imali većih nesreća, no na terenu smo imali kritičnih situacija. Najopasnije je raditi na samim kamionima za odvoz otpada, ljudi su nam čitavo vrijeme na ili uz te prometnice, te je dovoljan trenutak nečije nepažnje da dođe do nezgode – ističe.

Foto: Odvoz otpada/ G.Kiš,Cityportal.hr

Na kraju razgovora ima još jednu poruku za građane.

– Zahvalio bih se svim sugrađanima na suradnji, na pozitivnim i negativnih sugestijama, jer sve te informacije su nam dobrodošle u poboljšanju usluga. Uspjeli smo dovesti našu Veliku Goricu među najusupješnije u Hrvatskoj po pitanju razvrstavanja otpada, pa vjerujem kako zajedno možemo doći i do titule Zero Waste grada. A sve to ne bi bilo moguće bez odlične suradnje s našim sugrađanima i pomoći koju Trgovačko društvo VG Čistoća dobiva od Grada Velike Gorice u svim segmentima – završno poručuje Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

 

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

 

CityLIGHTS

Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa

“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.

U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.

Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!

StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim

Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.

Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku – najčešće unutar 24 do 48 sati – osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.

StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.

Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku

FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.

U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.

Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija – sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.

U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.

Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice

Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo

Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.

Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.

Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.

Narodni običaji i simbolika Jurjeva

Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.

Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku

U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.

Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.

 Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.

Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.

Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.

Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Obnova drvoreda u Velikoj Gorici: krenulo uklanjanje panjeva i sadnja novih stabala

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.

Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.

Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.

Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice

Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.

Građani do informacija putem QR koda

Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.

Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.

Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.

Projekti, natjecanja i europski programi

Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“

Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.

Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora

Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“

@ekonomska_skola_vg

Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja

Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno