Zadnja božićna drvca koja su završila u ‘šrederu’, pa naposlijetku u humusu, kamioni VG Čistoće odvažali su sve do prošlog tjedna, a ovog mjeseca ćemo obilježiti i dvije godine od početka uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom na području našeg grada. Dobra prilika za razgovor s prvim čovjekom ove gradske tvrtke, Ivanom Rakom, a svakako i za pitanja o novim projektima, te nekim starim problemima. Tako doznajemo kako će već idućeg mjeseca stanari stambenih zgrada dobiti nove alate za još bolji pristup recikliranju biorazgradivog otpada, a znatna sredstva će se uložiti i u sanaciju, te nadzor, pa posljedično i kažnjavanje krivaca za divlje deponije. Krenimo s dobrim vijestima.

– Rezultati novog pristupa zbrinjavanju otpada ove prve dvije godine su odlični! Kad smo krenuli, dotadašnji godišnji postotak razvrstavanja je bio između 15 i 17 posto, već te prve, 2022.godine, smo došli na oko 35 posto, a prema podacima za 2023. godinu rezultati su nam sad oko 40 posto, što je pokazatelj kako se taj postotak razdvajanja otpada povećava i vjerojatno bismo kroz par godina mogli doseći ciljeve koje je pred nas stavila Europska unija. Vjerujem kako ćemo u tom periodu stići i do cilja da Grad Velika Gorica bude Zero Waste grad – ističe na početku razgovora šef Uprave VG Čistoće.

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

Podsjećamo, cilj kojeg je EU propisala za Hrvatsku do 2035.godine je 65,23 posto odvojeno prikupljenog otpada. Direktor Rak ovdje napominje i još jedan zanačaj pokazatelj tih pozitivnih ekoloških trendova u našem gradu.

– U odnosu na stari sustav sada imamo čak 4 tisuće tona miješanog komunalnog otpada manje na odlagalištu nego prijašnjih godina, što predstavlja smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Mraclin gotovo 25 posto. Kad se taj podatak još pogleda i u kontekstu stalnog dolaska novog stanovništva, što znači i novih korisnika, to su zbilja dobri rezultati, jer smanjenjem otpada na odlagalištu produžujemo i njegov vijek trajanja. Vidimo kako je to aktualna tema, jer  ni u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nema Centra za gospodarenje otpadom, pitanje je kad će i biti realiziranom, te iz tog razloga moramo čuvati kapacitete na našem odlagalištu – ističe Rak.

Foto: Krajem veljače stanari u zgradama dobit će 10-litarske kantice za biootpad u kućanstvu/VG Čistoća

I ove se godine nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, ali i dodatnu edukaciju građana kroz novi projekt.

– Završava se novo, moderno opremljeno, reciklažno dvorište u Kurilovcu, gdje bi se trebalo preseliti ovo postojeće kraj Sajmišta. Prošle godine smo u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša nabavili sortirnicu, te sad zatvaramo samo postrojenje i ishodujemo dozvolu, pa bi s radom krenuli krajem ove ili početkom iduće godine. Tamo ćemo sortirati plastiku, koja predstavlja jedan od najvećih troškova, ne samo nama, nego i svim komunalcima u Hrvatskoj. To je u biti jedan od najvećih problema za daljnje zbrinjavanje nakon prikupljanja od naših sugrađana – kaže naš sugovornik.

Ujedno najavljuje novi projekt kojim će, vjeruje, u dobroj suradnji sa stanarima stambenih zgrada poboljšati odvajanje biorazgradivog otpada.

– Nabavili smo 7 tisuća manjih smeđih kanti, zapremnine 10 litara, koje su namijenjene našim korisnicima u zgradama, jer oni i najviše koriste odvoz biorazgradivog otpada. Malo ljudi iz obiteljskih kuća je uzelo smeđe kante, jer su najvećim dijelom nabavili kompostere koje im je podijelila VG Čistoća. Trenutno imamo dosta problema po zgradama po pitanju kvalitete biootpada, pa bismo podjelom tih manjih kanti, koje su namijenjene da ih ljudi mogu držati u stanu, pokušali naše korisnike dodatno educirati i potaknuti da taj biootpad bude što čišći, jer ga je u sadašnjem stanju sa više od 40 posto drugih vrsta otpada, teško ili nemoguće kasnije iskoristiti u bio-postrojenju. Uz te kantice, svaki će korisnik dobiti i 52 biorazgradive vrećice, godišnju zalihu – otkriva nam direktor VG Čistoće.

Foto: Uvest će se dodatni nadzor na poznatim divljim deponijima oko Mičevca i Kosnice /VG Čistoća

Zanimalo nas je u čemu najviše griješimo prilikom odlaganja biootpada?

– Ima baš svega, od miješanog komunalnog, plastike, papira, stoga i ovom prilikom apeliram na sve naše sugrađane da pokušaju što više i što bolje razvrstavati biootpad. To su neke sitnice koje moramo poboljšati i dodatno educirati, no korisnici su inače doista odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom na području grada i vidi se veliki pomak u ekološkoj osviještenosti naših sugrađana u odnosu na prethodni period. Sada su u tijeku dogovori s predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada oko operativnog dijela podjele koja će krenuti krajem veljače – kaže.

Posebnu pozornost će i ove godine posvetiti zagađivačima naše prelijepe prirode.

– Na godišnjoj razini očistimo između 700 i tisuću tona otpada i smeća s divljih deponija. Situacija se u odnosu na razdoblje od prije 5,6 godina ipak znatno poboljšala, ali u smislu podizanja svijesti samih građana koji u većem broju odlažu otpad u reciklažna dvorišta. Nažalost, još uvijek ima divljih odlagališta, više je tu riječ o građevinskom otpadu kojeg nesavjesni poduzetnici odlažu u prirodu na našem području. No, u odnosu na količine i broj prijavljenih divljih deponija i ta se brojka smanjuje. Iz gradskog proračuna nam je za tu namjenu osigurano i 200 tisuća eura, od čega na čišćenje divljih deponija ide 150 tisuća, a za nabavku novih lovačkih kamera 50 tisuća eura što će omogućiti komunalnim redarima bolju kontrolu i pokretanje postupka sankcioniranja prekršitelja – ističe Rak.

Posebno su problematične lokacije na graničnom dijelu sa Zagrebom, oko Kosnice i Mičevca.

– Znamo da nam svoj građevinski ili glomazni otpad dovoze poduzetnici iz Grada Zagreba, to su te lokacije koje najčešće čistimo. Dolaze bez obzira na video nadzor, znaju prekrivati registarske tablice i skrivati se na sve načine. U centru grada nema problematičnih točaka, osim par manjih lokacija, no vjerujem kako će se to u suradnji s Gradom i nadležnim upravnim odjelom svesti na minimum – dodaje.

Pohvalio je direktor gradske Čistoće i sugrađane po pitanju čišćenja za kućnim ljubimcima kojih je u našem gradu doista veliki broj.

– Situacija s vlasnicima pasa je prije bila puno problematičnija po pitanju sakupljanja otpada koje su njihovi ljubimci ostavljali na javnim zelenim površinama. Veliki posao su tu odradili i komunalni redari koji su u svakodnevnom susretu s vlasnicima pasa razgovorom i edukacijom rješavali takve situacije i doista sada većina vlasnika pasa itekako brine i o tome, što je svakako pozitivno – kaže direktor VG Čistoće.

Foto: VG Čistoća

Foto: 80 posto zaposlenika VG Čistoće radi na terenu/G.Kiš, Cityportal.hr

Uložila je Uprava i u povećanje plaća svojih zaposlenika, od kojih njih čak 80 posto radi na terenu, jer svjesni su otežanih okolnosti u kojima se svakodnevno nalaze. I nedavna stradavanja njihovih kolega iz zagrebačke Čistoće još su jednom pokazala i koliko je posao komunalaca ponekad i opasan.

– Hvala Bogu u zadnjih šest godina nismo imali većih nesreća, no na terenu smo imali kritičnih situacija. Najopasnije je raditi na samim kamionima za odvoz otpada, ljudi su nam čitavo vrijeme na ili uz te prometnice, te je dovoljan trenutak nečije nepažnje da dođe do nezgode – ističe.

Foto: Odvoz otpada/ G.Kiš,Cityportal.hr

Na kraju razgovora ima još jednu poruku za građane.

– Zahvalio bih se svim sugrađanima na suradnji, na pozitivnim i negativnih sugestijama, jer sve te informacije su nam dobrodošle u poboljšanju usluga. Uspjeli smo dovesti našu Veliku Goricu među najusupješnije u Hrvatskoj po pitanju razvrstavanja otpada, pa vjerujem kako zajedno možemo doći i do titule Zero Waste grada. A sve to ne bi bilo moguće bez odlične suradnje s našim sugrađanima i pomoći koju Trgovačko društvo VG Čistoća dobiva od Grada Velike Gorice u svim segmentima – završno poručuje Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr