Povežite se s nama

HOTNEWS

Ivan Rak, direktor Čistoće: ‘Stiže 7 tisuća malih smeđih kanti za stanove, a stat ćemo na kraj i zagrebačkim poduzetnicima koji nam zagađuju prirodu!’

Rezultati nakon prve dvije godine novog pristupa zbrinjavaju otpada su odlični, a doznajemo i što se sve poduzima kako bi naša Gorica došla do titule Zero Waste grada i zašto je za to nužna akcija svih stanovnika.

Objavljeno

na

Zadnja božićna drvca koja su završila u ‘šrederu’, pa naposlijetku u humusu, kamioni VG Čistoće odvažali su sve do prošlog tjedna, a ovog mjeseca ćemo obilježiti i dvije godine od početka uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom na području našeg grada. Dobra prilika za razgovor s prvim čovjekom ove gradske tvrtke, Ivanom Rakom, a svakako i za pitanja o novim projektima, te nekim starim problemima. Tako doznajemo kako će već idućeg mjeseca stanari stambenih zgrada dobiti nove alate za još bolji pristup recikliranju biorazgradivog otpada, a znatna sredstva će se uložiti i u sanaciju, te nadzor, pa posljedično i kažnjavanje krivaca za divlje deponije. Krenimo s dobrim vijestima.

Rezultati novog pristupa zbrinjavanju otpada ove prve dvije godine su odlični! Kad smo krenuli, dotadašnji godišnji postotak razvrstavanja je bio između 15 i 17 posto, već te prve, 2022.godine, smo došli na oko 35 posto, a prema podacima za 2023. godinu rezultati su nam sad oko 40 posto, što je pokazatelj kako se taj postotak razdvajanja otpada povećava i vjerojatno bismo kroz par godina mogli doseći ciljeve koje je pred nas stavila Europska unija. Vjerujem kako ćemo u tom periodu stići i do cilja da Grad Velika Gorica bude Zero Waste grad – ističe na početku razgovora šef Uprave VG Čistoće.

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

Podsjećamo, cilj kojeg je EU propisala za Hrvatsku do 2035.godine je 65,23 posto odvojeno prikupljenog otpada. Direktor Rak ovdje napominje i još jedan zanačaj pokazatelj tih pozitivnih ekoloških trendova u našem gradu.

– U odnosu na stari sustav sada imamo čak 4 tisuće tona miješanog komunalnog otpada manje na odlagalištu nego prijašnjih godina, što predstavlja smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Mraclin gotovo 25 posto. Kad se taj podatak još pogleda i u kontekstu stalnog dolaska novog stanovništva, što znači i novih korisnika, to su zbilja dobri rezultati, jer smanjenjem otpada na odlagalištu produžujemo i njegov vijek trajanja. Vidimo kako je to aktualna tema, jer  ni u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nema Centra za gospodarenje otpadom, pitanje je kad će i biti realiziranom, te iz tog razloga moramo čuvati kapacitete na našem odlagalištu – ističe Rak.

Foto: Krajem veljače stanari u zgradama dobit će 10-litarske kantice za biootpad u kućanstvu/VG Čistoća

I ove se godine nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, ali i dodatnu edukaciju građana kroz novi projekt.

– Završava se novo, moderno opremljeno, reciklažno dvorište u Kurilovcu, gdje bi se trebalo preseliti ovo postojeće kraj Sajmišta. Prošle godine smo u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša nabavili sortirnicu, te sad zatvaramo samo postrojenje i ishodujemo dozvolu, pa bi s radom krenuli krajem ove ili početkom iduće godine. Tamo ćemo sortirati plastiku, koja predstavlja jedan od najvećih troškova, ne samo nama, nego i svim komunalcima u Hrvatskoj. To je u biti jedan od najvećih problema za daljnje zbrinjavanje nakon prikupljanja od naših sugrađana – kaže naš sugovornik.

Ujedno najavljuje novi projekt kojim će, vjeruje, u dobroj suradnji sa stanarima stambenih zgrada poboljšati odvajanje biorazgradivog otpada.

Nabavili smo 7 tisuća manjih smeđih kanti, zapremnine 10 litara, koje su namijenjene našim korisnicima u zgradama, jer oni i najviše koriste odvoz biorazgradivog otpada. Malo ljudi iz obiteljskih kuća je uzelo smeđe kante, jer su najvećim dijelom nabavili kompostere koje im je podijelila VG Čistoća. Trenutno imamo dosta problema po zgradama po pitanju kvalitete biootpada, pa bismo podjelom tih manjih kanti, koje su namijenjene da ih ljudi mogu držati u stanu, pokušali naše korisnike dodatno educirati i potaknuti da taj biootpad bude što čišći, jer ga je u sadašnjem stanju sa više od 40 posto drugih vrsta otpada, teško ili nemoguće kasnije iskoristiti u bio-postrojenju. Uz te kantice, svaki će korisnik dobiti i 52 biorazgradive vrećice, godišnju zalihu – otkriva nam direktor VG Čistoće.

Foto: Uvest će se dodatni nadzor na poznatim divljim deponijima oko Mičevca i Kosnice /VG Čistoća

Zanimalo nas je u čemu najviše griješimo prilikom odlaganja biootpada?

– Ima baš svega, od miješanog komunalnog, plastike, papira, stoga i ovom prilikom apeliram na sve naše sugrađane da pokušaju što više i što bolje razvrstavati biootpad. To su neke sitnice koje moramo poboljšati i dodatno educirati, no korisnici su inače doista odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom na području grada i vidi se veliki pomak u ekološkoj osviještenosti naših sugrađana u odnosu na prethodni period. Sada su u tijeku dogovori s predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada oko operativnog dijela podjele koja će krenuti krajem veljače – kaže.

Posebnu pozornost će i ove godine posvetiti zagađivačima naše prelijepe prirode.

– Na godišnjoj razini očistimo između 700 i tisuću tona otpada i smeća s divljih deponija. Situacija se u odnosu na razdoblje od prije 5,6 godina ipak znatno poboljšala, ali u smislu podizanja svijesti samih građana koji u većem broju odlažu otpad u reciklažna dvorišta. Nažalost, još uvijek ima divljih odlagališta, više je tu riječ o građevinskom otpadu kojeg nesavjesni poduzetnici odlažu u prirodu na našem području. No, u odnosu na količine i broj prijavljenih divljih deponija i ta se brojka smanjuje. Iz gradskog proračuna nam je za tu namjenu osigurano i 200 tisuća eura, od čega na čišćenje divljih deponija ide 150 tisuća, a za nabavku novih lovačkih kamera 50 tisuća eura što će omogućiti komunalnim redarima bolju kontrolu i pokretanje postupka sankcioniranja prekršitelja – ističe Rak.

Posebno su problematične lokacije na graničnom dijelu sa Zagrebom, oko Kosnice i Mičevca.

Znamo da nam svoj građevinski ili glomazni otpad dovoze poduzetnici iz Grada Zagreba, to su te lokacije koje najčešće čistimo. Dolaze bez obzira na video nadzor, znaju prekrivati registarske tablice i skrivati se na sve načine. U centru grada nema problematičnih točaka, osim par manjih lokacija, no vjerujem kako će se to u suradnji s Gradom i nadležnim upravnim odjelom svesti na minimum – dodaje.

Pohvalio je direktor gradske Čistoće i sugrađane po pitanju čišćenja za kućnim ljubimcima kojih je u našem gradu doista veliki broj.

– Situacija s vlasnicima pasa je prije bila puno problematičnija po pitanju sakupljanja otpada koje su njihovi ljubimci ostavljali na javnim zelenim površinama. Veliki posao su tu odradili i komunalni redari koji su u svakodnevnom susretu s vlasnicima pasa razgovorom i edukacijom rješavali takve situacije i doista sada većina vlasnika pasa itekako brine i o tome, što je svakako pozitivno – kaže direktor VG Čistoće.

Foto: VG Čistoća

Foto: 80 posto zaposlenika VG Čistoće radi na terenu/G.Kiš, Cityportal.hr

Uložila je Uprava i u povećanje plaća svojih zaposlenika, od kojih njih čak 80 posto radi na terenu, jer svjesni su otežanih okolnosti u kojima se svakodnevno nalaze. I nedavna stradavanja njihovih kolega iz zagrebačke Čistoće još su jednom pokazala i koliko je posao komunalaca ponekad i opasan.

– Hvala Bogu u zadnjih šest godina nismo imali većih nesreća, no na terenu smo imali kritičnih situacija. Najopasnije je raditi na samim kamionima za odvoz otpada, ljudi su nam čitavo vrijeme na ili uz te prometnice, te je dovoljan trenutak nečije nepažnje da dođe do nezgode – ističe.

Foto: Odvoz otpada/ G.Kiš,Cityportal.hr

Na kraju razgovora ima još jednu poruku za građane.

– Zahvalio bih se svim sugrađanima na suradnji, na pozitivnim i negativnih sugestijama, jer sve te informacije su nam dobrodošle u poboljšanju usluga. Uspjeli smo dovesti našu Veliku Goricu među najusupješnije u Hrvatskoj po pitanju razvrstavanja otpada, pa vjerujem kako zajedno možemo doći i do titule Zero Waste grada. A sve to ne bi bilo moguće bez odlične suradnje s našim sugrađanima i pomoći koju Trgovačko društvo VG Čistoća dobiva od Grada Velike Gorice u svim segmentima – završno poručuje Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

 

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

 

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NAJAVA – 3. Memorijalni turnir Stjepan Kovačić – Pero za mlađe pionire

Objavljeno

na

Objavio/la

Na buševskom Zvrniku ove subote, 21. lipnja s početkom u 10:00 sati, održat će se 3. Memorijalni turnir za mlađe pionire (U-13) u čast Stjepana Kovačića – Pere, čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u velikogoričkom nogometu, osobito kroz svoj dugogodišnji rad u Radniku i buševskom Poletu. Turnir je više od sportskog natjecanja – to je dan sjećanja na trenera i sportskog entuzijasta koji je posvetio život radu s mladim nogometašima i razvoju lokalnog nogometa.
Na turniru će nastupiti 11 momčadi raspoređenih u dvije skupine:
Grupa A: Sesvete, Pušća, Kralj Tomislav, Concordia, HNK Gorica i Stupnik,
Grupa B: Ban Jelačić, Sesvete II, Dugo Selo, Croatia Stuttgart i domaćin Polet.
Nakon razigravanja po skupinama, u polufinalu će se sastati prvoplasirani i drugoplasirani iz svake grupe. Slijedi utakmica za 3. mjesto, a veliko finale zakazano je za 19:00 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Kroz Buševsku štruklijadu prošlo 4 tisuće štrukli! Traži se tanjur više, pomama i za gibanicama

Domaćice danas odlučile reći NE kuhanju ručka, veliki šator “dupkom” je pun, a štrukle degustirao i gradonačelnik Ačkar

Objavljeno

na

Objavio/la

Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice. 

Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

  Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan – poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec. 

Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator “dupkom” je pun! 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili sirom – sasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom – najfinija. 

Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postali – štrukli!  

–  Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane – rekao je gradonačelnik. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić. 

Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

–  Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo  ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome – istaknula je Alilović.

Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura.  Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

SKUPŠTINA Čičak i dalje predsjednik, zamjenik iz redova Sve se može

Čičku je ovo treći mandat na čelu najrazvijenije hrvatske županije

Objavljeno

na

HDZ-ov Mato Čičak i dalje ostaje predsjednikom Županijske skupštine Zagrebačke županije – odlučeno je na današnjoj konstituirajućoj sjednici.

Tijekom četverogodišnjeg mandata na čelu Skupštine njegov zamjenik će biti Goran Navoj iz stranke Sve se može, dok za drugog potpredsjednika nije bilo prijedloga.

– Zahvaljujem se prije svega svim članicama i članovima županijske Skupštine koji su mi po treći put dali povjerenje da obnašam dužnost predsjednika. Ujedno ih pozivam sve na suradnju, da radimo zajednički za dobrobit svih stanovnika Zagrebačke županije uz župana Stjepana Kožić i njegove zamjenike. Očekujem od svih konstruktivne i kvalitetne prijedloge budući da je pred nama radna sjednica početkom srpnja i svečana sjednica Skupštine kojom obilježavamo Dan Zagrebačke županije 17. srpnja, što znači da je pred nama puno posla – istaknuo je Čičak.

Većina u Skupštini je stabilna, dodao je predsjednik, što će biti važno prilikom donošenja županijskog Proračuna u prosincu.

Foto: Zagrebačka županija

  • U novom sazivu Skupština Zagrebačke županije ima 41 člana i to 12 iz koalicije HDZ-HSU-DP, zatim 11 iz koalicije SDP-Možemo!, 7 iz koalicije Dario Zurovec NL, dr. Nenad Panian NL, Marija Selak Raspudić NL, Marko Magdić NL, Matija Teur NL, NL Ivanić-Grad i Sve se može, 5 iz SKNL, 2 iz koalicije Fokus-HPSS, 2 iz koalicije HSS-SU-BUZ-GLAS-Umirovljenici zajedno i 2 iz koalicije MOST-DOMINO-Hrvatski suverenisti-HSP-Projekt Domovina-HSS-SR.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić pozvao je na suradnju svih klubova u Skupštini.

– Čestitke svim članovima Skupštine i nadam se da ćemo nastaviti stvarati prosperitet za naše stanovnike. Pred nama je nastavak realizacije projekata, prije svega vezane uz dogradnju školskih zgrada i dvorana, za što skorije postizanje jednosmjenske nastave u svim školama kojima je Županija osnivač – najavio je župan.

Podsjetimo kako je pred Zagrebačkom županijom najveći investicijski ciklus u školstvo. Do sada je iz NPOO-a osigurano već 55 milijuna eura, a uskoro se očekuju i nove odluke.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno