Povežite se s nama

HOTNEWS

Ivan Rak, direktor Čistoće: ‘Stiže 7 tisuća malih smeđih kanti za stanove, a stat ćemo na kraj i zagrebačkim poduzetnicima koji nam zagađuju prirodu!’

Rezultati nakon prve dvije godine novog pristupa zbrinjavaju otpada su odlični, a doznajemo i što se sve poduzima kako bi naša Gorica došla do titule Zero Waste grada i zašto je za to nužna akcija svih stanovnika.

Objavljeno

na

Zadnja božićna drvca koja su završila u ‘šrederu’, pa naposlijetku u humusu, kamioni VG Čistoće odvažali su sve do prošlog tjedna, a ovog mjeseca ćemo obilježiti i dvije godine od početka uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom na području našeg grada. Dobra prilika za razgovor s prvim čovjekom ove gradske tvrtke, Ivanom Rakom, a svakako i za pitanja o novim projektima, te nekim starim problemima. Tako doznajemo kako će već idućeg mjeseca stanari stambenih zgrada dobiti nove alate za još bolji pristup recikliranju biorazgradivog otpada, a znatna sredstva će se uložiti i u sanaciju, te nadzor, pa posljedično i kažnjavanje krivaca za divlje deponije. Krenimo s dobrim vijestima.

Rezultati novog pristupa zbrinjavanju otpada ove prve dvije godine su odlični! Kad smo krenuli, dotadašnji godišnji postotak razvrstavanja je bio između 15 i 17 posto, već te prve, 2022.godine, smo došli na oko 35 posto, a prema podacima za 2023. godinu rezultati su nam sad oko 40 posto, što je pokazatelj kako se taj postotak razdvajanja otpada povećava i vjerojatno bismo kroz par godina mogli doseći ciljeve koje je pred nas stavila Europska unija. Vjerujem kako ćemo u tom periodu stići i do cilja da Grad Velika Gorica bude Zero Waste grad – ističe na početku razgovora šef Uprave VG Čistoće.

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

Podsjećamo, cilj kojeg je EU propisala za Hrvatsku do 2035.godine je 65,23 posto odvojeno prikupljenog otpada. Direktor Rak ovdje napominje i još jedan zanačaj pokazatelj tih pozitivnih ekoloških trendova u našem gradu.

– U odnosu na stari sustav sada imamo čak 4 tisuće tona miješanog komunalnog otpada manje na odlagalištu nego prijašnjih godina, što predstavlja smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Mraclin gotovo 25 posto. Kad se taj podatak još pogleda i u kontekstu stalnog dolaska novog stanovništva, što znači i novih korisnika, to su zbilja dobri rezultati, jer smanjenjem otpada na odlagalištu produžujemo i njegov vijek trajanja. Vidimo kako je to aktualna tema, jer  ni u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nema Centra za gospodarenje otpadom, pitanje je kad će i biti realiziranom, te iz tog razloga moramo čuvati kapacitete na našem odlagalištu – ističe Rak.

Foto: Krajem veljače stanari u zgradama dobit će 10-litarske kantice za biootpad u kućanstvu/VG Čistoća

I ove se godine nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, ali i dodatnu edukaciju građana kroz novi projekt.

– Završava se novo, moderno opremljeno, reciklažno dvorište u Kurilovcu, gdje bi se trebalo preseliti ovo postojeće kraj Sajmišta. Prošle godine smo u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša nabavili sortirnicu, te sad zatvaramo samo postrojenje i ishodujemo dozvolu, pa bi s radom krenuli krajem ove ili početkom iduće godine. Tamo ćemo sortirati plastiku, koja predstavlja jedan od najvećih troškova, ne samo nama, nego i svim komunalcima u Hrvatskoj. To je u biti jedan od najvećih problema za daljnje zbrinjavanje nakon prikupljanja od naših sugrađana – kaže naš sugovornik.

Ujedno najavljuje novi projekt kojim će, vjeruje, u dobroj suradnji sa stanarima stambenih zgrada poboljšati odvajanje biorazgradivog otpada.

Nabavili smo 7 tisuća manjih smeđih kanti, zapremnine 10 litara, koje su namijenjene našim korisnicima u zgradama, jer oni i najviše koriste odvoz biorazgradivog otpada. Malo ljudi iz obiteljskih kuća je uzelo smeđe kante, jer su najvećim dijelom nabavili kompostere koje im je podijelila VG Čistoća. Trenutno imamo dosta problema po zgradama po pitanju kvalitete biootpada, pa bismo podjelom tih manjih kanti, koje su namijenjene da ih ljudi mogu držati u stanu, pokušali naše korisnike dodatno educirati i potaknuti da taj biootpad bude što čišći, jer ga je u sadašnjem stanju sa više od 40 posto drugih vrsta otpada, teško ili nemoguće kasnije iskoristiti u bio-postrojenju. Uz te kantice, svaki će korisnik dobiti i 52 biorazgradive vrećice, godišnju zalihu – otkriva nam direktor VG Čistoće.

Foto: Uvest će se dodatni nadzor na poznatim divljim deponijima oko Mičevca i Kosnice /VG Čistoća

Zanimalo nas je u čemu najviše griješimo prilikom odlaganja biootpada?

– Ima baš svega, od miješanog komunalnog, plastike, papira, stoga i ovom prilikom apeliram na sve naše sugrađane da pokušaju što više i što bolje razvrstavati biootpad. To su neke sitnice koje moramo poboljšati i dodatno educirati, no korisnici su inače doista odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom na području grada i vidi se veliki pomak u ekološkoj osviještenosti naših sugrađana u odnosu na prethodni period. Sada su u tijeku dogovori s predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada oko operativnog dijela podjele koja će krenuti krajem veljače – kaže.

Posebnu pozornost će i ove godine posvetiti zagađivačima naše prelijepe prirode.

– Na godišnjoj razini očistimo između 700 i tisuću tona otpada i smeća s divljih deponija. Situacija se u odnosu na razdoblje od prije 5,6 godina ipak znatno poboljšala, ali u smislu podizanja svijesti samih građana koji u većem broju odlažu otpad u reciklažna dvorišta. Nažalost, još uvijek ima divljih odlagališta, više je tu riječ o građevinskom otpadu kojeg nesavjesni poduzetnici odlažu u prirodu na našem području. No, u odnosu na količine i broj prijavljenih divljih deponija i ta se brojka smanjuje. Iz gradskog proračuna nam je za tu namjenu osigurano i 200 tisuća eura, od čega na čišćenje divljih deponija ide 150 tisuća, a za nabavku novih lovačkih kamera 50 tisuća eura što će omogućiti komunalnim redarima bolju kontrolu i pokretanje postupka sankcioniranja prekršitelja – ističe Rak.

Posebno su problematične lokacije na graničnom dijelu sa Zagrebom, oko Kosnice i Mičevca.

Znamo da nam svoj građevinski ili glomazni otpad dovoze poduzetnici iz Grada Zagreba, to su te lokacije koje najčešće čistimo. Dolaze bez obzira na video nadzor, znaju prekrivati registarske tablice i skrivati se na sve načine. U centru grada nema problematičnih točaka, osim par manjih lokacija, no vjerujem kako će se to u suradnji s Gradom i nadležnim upravnim odjelom svesti na minimum – dodaje.

Pohvalio je direktor gradske Čistoće i sugrađane po pitanju čišćenja za kućnim ljubimcima kojih je u našem gradu doista veliki broj.

– Situacija s vlasnicima pasa je prije bila puno problematičnija po pitanju sakupljanja otpada koje su njihovi ljubimci ostavljali na javnim zelenim površinama. Veliki posao su tu odradili i komunalni redari koji su u svakodnevnom susretu s vlasnicima pasa razgovorom i edukacijom rješavali takve situacije i doista sada većina vlasnika pasa itekako brine i o tome, što je svakako pozitivno – kaže direktor VG Čistoće.

Foto: VG Čistoća

Foto: 80 posto zaposlenika VG Čistoće radi na terenu/G.Kiš, Cityportal.hr

Uložila je Uprava i u povećanje plaća svojih zaposlenika, od kojih njih čak 80 posto radi na terenu, jer svjesni su otežanih okolnosti u kojima se svakodnevno nalaze. I nedavna stradavanja njihovih kolega iz zagrebačke Čistoće još su jednom pokazala i koliko je posao komunalaca ponekad i opasan.

– Hvala Bogu u zadnjih šest godina nismo imali većih nesreća, no na terenu smo imali kritičnih situacija. Najopasnije je raditi na samim kamionima za odvoz otpada, ljudi su nam čitavo vrijeme na ili uz te prometnice, te je dovoljan trenutak nečije nepažnje da dođe do nezgode – ističe.

Foto: Odvoz otpada/ G.Kiš,Cityportal.hr

Na kraju razgovora ima još jednu poruku za građane.

– Zahvalio bih se svim sugrađanima na suradnji, na pozitivnim i negativnih sugestijama, jer sve te informacije su nam dobrodošle u poboljšanju usluga. Uspjeli smo dovesti našu Veliku Goricu među najusupješnije u Hrvatskoj po pitanju razvrstavanja otpada, pa vjerujem kako zajedno možemo doći i do titule Zero Waste grada. A sve to ne bi bilo moguće bez odlične suradnje s našim sugrađanima i pomoći koju Trgovačko društvo VG Čistoća dobiva od Grada Velike Gorice u svim segmentima – završno poručuje Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

 

Foto: Ivan Rak, šef Uprave VG Čistoće/G. Kiš, Cityportal.hr

 

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren

Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!

Objavljeno

na

Objavio/la

Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje. 

 -Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković. 

 -Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura. 

 -U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu,  a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka. 

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dodijeljena javna priznanja – Povelju za životno djelo dobili Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić

Svojim doprinosom ostavili su značajan trag u razvoju Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada dodijeljena su javna priznanja ovogodišnjim laureatima koji su svojim doprinosom ostavili značajan trag u razvoju grada. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek. 

Nagradu Krčka vrata dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab. 

Dodijeljene su i tri Nagrade Turopoljsko srce i to: Miroslavu Grahovcu, Josipi Nuić i Slobodanu Mišćeviću Mići. 

Poveljom grada za životno djelo nagrađeni su Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić. 

– Kada se dobiva ovako visoko priznanje čovjek si nehotice postavlja pitanje je li on baš ta osoba i čime je on baš to zaslužio. Iskreno govoreći, sve što sam u svojem poslovnom životu radio sam po vlastitom izboru i zadovoljstvu. Ako je rezultat moga rada zaslužio ovako visoko priznanje onda me to ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je da se ovo priznanje dodjeljuje u godini kada slavimo 800. obljetnicu Plemenite općine turopoljske čijoj sam afirmaciji posljednjih godina posvetio najviše vremena – rekao je Rožić, koji je cijeli život posvetio je društvenom, kulturnom i prosvjetnom radu te očuvanju tradicijskih vrijednosti Turopolja.    

 FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno