Vijesti
IVAN BEKAVAC Promijenit ćemo način naplate prikupljanja i odvoza otpada, prestat će se naplaćivati odvoz polupraznih kanti
Kao gradonačelnik najavljuje poduzimanje mjera kako bi se instalirao video nadzor na divljim odlagalištima, da bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Jučer smo obilježili Međunarodni dan voda, a na značaj očuvanja vodnog potencijala Turopolja osvrnuo se gostujući u programu City radija kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac (MOST). Također bilo je riječi o gospodarenju otpadom, te o svakim danom sve većem broju divljih odlagališta.
Obzirom na jučerašnje obilježavanja Međunarodnog dana voda prigodno je istaknuti značaj očuvanja vodnog potencijala našeg zavičaja, te uloge održivog gospodarenja otpadom u očuvanju voda.
-Naime već mjesecima Hrvatska plaća kaznu nadležnom tijelu EU zbog neispunjavanja obveze odvajanja najmanje 50 posto korisnog otpada, npr. papira, plastike, metala, stakla i biootpada od ostalog neiskoristivog komunalnog otpada. Hrvatska, prema podatcima, odvaja tek nešto više od 30 posto otpada. Dakle, vrlo smo daleko od cilja koji je već trebao biti ispunjen, iako smo se na njega obvezali još 2013. godine. Uzrok tome treba tražiti u nedostatku interesa Vlade RH ili možda u klijentelizmu i pogodovanju lobistima izgradnje pogona za obradu otpada koji nisu usklađeni s Direktivom EU. – rekao je Bekavac, te za potrebe boljeg razumijevanja kronološki pojasnio okolnosti donošenja akata koji su uređivali i uređuju gospodarenje otpadom na području RH.
-Tek 2017. donesena je Uredba Vlade RH o gospodarenju komunalnim otpadom, a na temelju iste uredbe započete su aktivnosti pripreme i konačno u svibnju 2018. donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Međutim ova Odluka nije zaživjela voljom Gradskog vijeća jer nisu stečeni prethodni uvjeti, odnosno nisu svi građani Velike Gorice, korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, dobili primjerene posude za odlaganje i prikupljanje otpada. 2019. i 2020. Ustavni sud Uredbe Vlade RH iz 2017. i 2019. ocijenio neustavnom, baš kao i sve akte tijela lokalne uprave donesene na temelju te Uredbe, te je tako u konačnici voljom gradske uprave, a protivno Odluci Ustavnog suda, na snazi Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. Iste 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice koji obvezuje Grad na pripremu i slanje godišnjih izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice do konca ožujka svake godine.
-Zakon o održivom gospodarenju otpadom jasno je prepoznao značaj smanjenja količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji i to je ključni lajtmotiv gospodarenja otpadom. Tri brda odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, trostruko povećanje cijena javne usluge prikupljanja otpada i trostruko više odvojenog otpada na Krku u odnosu na Veliku Goricu znak su da gradska uprava Grada Velika Gorica ne radi u korist građana i zelene komunalne ideologije.
Postavlja se pitanje, gdje se u svemu izgubilo važno načelo gospodarenja otpadom „Onečišćivač plaća“?
-Važno je iz svega shvatiti kako je ovim birokratskim zavrzlamama onemogućena primjena načela „onečišćivač plaća“ iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. Naime tim načelom osiguravaju se uvjeti za financijsku stimulaciju odvajanja otpada na kućnom pragu jer se oni korisnici koji odvajaju otpad doma „nagrađuju“ manjim računima za odvoz smeća. Dakle onima koji proizvode manje neiskoristivog otpada, jer recikliranjem i odlaganjem ponovno iskoristivog otpada u kante raznih boja na kućnom pragu, znatno smanjuju količinu neiskoristivog otpada namijenjenog za odvoz na odlagalište otpada trebaju biti isporučeni i znatno manji računi, što se nažalost ne događa, a uporište za ovakav propust gradska uprava nalazi u ranije spomenutoj pravnoj zavrzlami. – ističe Bekavac, te dodaje da naši sugrađani moraju znati kako ta ista zavrzlama nije spriječila gradske uprave Krka ili Preloga, te drugih naših gradova u primjeni stimulativnih modela naplate javne usluge postupanja s komunalnim otpadom.
-Jasno je iz izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz 2020. godine kako je u primjeni Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. dakle potrebno je žurno donijeti novi cjenik usluga te ga uskladiti s načelom „onečišćivač plaća“.
Gdje je danas Gorica po pitanju odvajanja otpada?
-Prije dvadesetak godina građani Velike Gorice i Krka izdvajali su otprilike slične udjele iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, svega nekoliko postotaka, danas je Krk na 60-ak posto odvojenog iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, a Velika Gorica zapela je na 17,6 posto, dok je prosjek RH 31 posto. Razlog ovom uspjehu drugih sredina, a neuspjehu naše lokalne gradske uprave vidim prije svega u načinu organiziranja prikupljanja otpada, kao i načinu naplate javne usluge prikupljanja otpada koji nisu usklađeni s europskim standardima. Zato ću u obnašanju dužnosti gradonačelnika već tijekom ovog ljeta započeti aktivnosti promjene načina naplate prikupljanja otpada gdje će se naplaćivati stvarno odvezeni komunalni otpad, iz prevelikih polupraznih posuda razmjerno odvezenoj količini i broju odvoza. – poručuje Bekavac.
-Baš zato s nestrpljenjem očekujem Izvješće za 2020. godinu jer je iz zadnjeg izvješća za 2019. postalo jasno kako je značajno porasla količina odloženog otpada na odlagalištu otpada u Mraclinskoj Dubravi, pa je tako s cca 18 000 tona koliko se u prosjeku odlaže godišnje zadnjih dvadesetak godina, upravo 2019. odloženo približno 21 000 tona, te prikupljeno još oko 4500 tona iskoristivog otpada namijenjenog daljnjoj oporabi.
A kako tumačite ovaj porast odložene količine otpada?
Ovaj drastičan porast količine odloženog otpada govori nažalost u prilog činjenici kako ne samo da naša gradska uprava nije u stanju provesti jedan od osnovnih zadataka Plana gospodarenja otpadom, a to je smanjenje nastanka i odlaganja komunalnog otpada, nego sad nakon dvadesetak godina stabilno lošeg upravljanja i gospodarenja otpadom bilježi još i porast odložene količine otpada. Ovo povećanje količine otpada naravno može biti povezano i s velikim porastom broja Velikogoričana u 2019.godini, ali o tome ćemo više znati nakon skorog popisa stanovništva.- pojašnjava Bekavac, te ističe da ovaj podatak nije zabrinjavajući samo zbog toga što umjesto smanjenja količine odloženog otpada mi u Velikoj Gorici imamo znatno povećanje za otprilike 25 posto, nego i zbog toga što su kapaciteti odlaganja otpada na odlagalištu Mraclinska Dubrava ograničeni i nude još desetak godina odlaganja komunalnog otpada, a iznenadni porast količine odloženog otpada u 2019. godini govori u prilog tome kako ćemo i ranije doći u probleme s odlaganjem otpada, ne budemo li učinili značajan preokret u organiziranju, provedbi i naplati prikupljanja komunalnog otpada.
-Valja istaknuti kako Plan gospodarenja otpadom iz 2018. predviđa izgradnju dva nova reciklažna dvorišta na području naselja Velika Gorica, kao i izmještanje postojećeg s privatnog zemljišta gdje Grad Velika Gorica već godinama plaća najam, međutim zauzvrat ima uslugu neusklađenu sa zakonom i propisima, na štetu građana, a o gradnji novih dvaju reciklažnih dvorišta tek se stidljivo govori, daleko od realizacije. Nedovoljan značaj pridaje se organiziranom kompostiranju biootpada, znamo li kako je 30-ak posto komunalnog otpada biorazgradivi kućni otpad, onda moramo zaključiti kako bi se znatno smanjila količina odloženog komunalnog otpada kad bi se provelo organizirano prikupljanje i kompostiranje biootpada i zato ću se u mandatu gradonačelnika žurno zauzeti za pripremu i provedbu organiziranja prikupljanja i kompostiranja biootpada na pragu domaćinstava, te izgradnju kompostane jer je upravo to najbrži put ka smanjenju količine odloženog komunalnog otpada.
Problem divljih odlagališta sve je češći, čini se da se nalaze na svakom koraku.
-Iz istog lanjskog izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom vidljivo je kako ima 50-ak divljih deponija otpada diljem našeg grada. Nažalost čini se kako će i ovogodišnje izvješće potvrditi moju bojazan o povećanju broja divljih ilegalnih odlagališta otpada. Rješenje vidim u žurnoj izgradnji pogona za obradu građevnog otpada te dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i novih reciklažnih dvorišta o kojima sam već govorio i koja su već godinama u planu izgradnje.
-Kao gradonačelnik odmah ću poduzeti mjere kako bi se instalirao video nadzor na tim odlagalištima te kako bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Iz izvješća je vidljivo kako su proračunska sredstva terećena u iznosu većem od 12.000.000,00 kuna, a rezultati nedovoljni. Stoga naglašavam značaj izgradnje suvremene Sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada gdje bi se selektiranjem, baliranjem i skladištenjem sa svrhom prodaje prihodovao nemali iznos te tako konačno iz štete i balasta stvorila dodana vrijednost, a prihodovani iznos uložio u programe i projekte zacrtane Planom gospodarenja otpadom, a neprovedene zbog nedostatka sredstava. – zaključio je Bekavac.
Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.
HOTNEWS
Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.
Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.
Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu
„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“
Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“
Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje
Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“
Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.
„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“
Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
S(okolice) iz goričke okolice – umijeće lova sokolova
U Čičkoj Poljani žive vješte i nagrađivane ptice – vrhunski lovci koje trenira Marijan Žižanović, a pojavljivale su se i u poznatim filmovima i spotovima
Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.
Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.
Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva
Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.
Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.” U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na vrhu prirode i njegovog interesa
Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.
“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.
Lov kao precizno uigrana igra povjerenja
Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.
“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”
Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”
Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti
Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”
Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.
„Sokol ga je volio“
No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.
Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.
Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.
No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.
Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.
Foto: Marijan Žižanović
Moja županija
Megaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte
Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage.
HOTNEWS
Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava
Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.
Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.
Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.
Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.
O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.
-
CityLIGHTSprije 5 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaUčenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
-
CityLIGHTSprije 5 danaOtvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
-
Obrazovanjeprije 4 danaDojave o bombama ponovno u školama – ministar otkrio hoće li učenici morati nadoknađivati nastavu