Povežite se s nama

Vijesti

IVAN BEKAVAC Promijenit ćemo način naplate prikupljanja i odvoza otpada, prestat će se naplaćivati odvoz polupraznih kanti

Kao gradonačelnik najavljuje poduzimanje mjera kako bi se instalirao video nadzor na divljim odlagalištima, da bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.

Objavljeno

na

Jučer smo obilježili Međunarodni dan voda, a na značaj očuvanja vodnog potencijala Turopolja osvrnuo se gostujući u programu City radija kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac (MOST). Također bilo je riječi o gospodarenju otpadom, te o svakim danom sve većem broju divljih odlagališta.

Obzirom na jučerašnje obilježavanja Međunarodnog dana voda  prigodno je istaknuti značaj očuvanja vodnog potencijala našeg zavičaja, te uloge održivog gospodarenja otpadom u očuvanju voda.

-Naime već mjesecima Hrvatska plaća kaznu nadležnom tijelu EU zbog neispunjavanja obveze odvajanja najmanje 50 posto korisnog otpada, npr. papira, plastike, metala, stakla i biootpada od ostalog neiskoristivog komunalnog otpada. Hrvatska, prema podatcima, odvaja tek nešto više od 30 posto otpada. Dakle, vrlo smo daleko od cilja koji je već trebao biti ispunjen, iako smo se na njega obvezali još 2013. godine. Uzrok tome treba tražiti u nedostatku interesa Vlade RH ili možda u klijentelizmu i pogodovanju lobistima izgradnje pogona za obradu otpada koji nisu usklađeni s Direktivom EU. – rekao je Bekavac, te za potrebe boljeg razumijevanja kronološki pojasnio okolnosti donošenja akata koji su uređivali i uređuju gospodarenje otpadom na području RH.

-Tek 2017. donesena je Uredba Vlade RH o gospodarenju komunalnim otpadom, a na temelju iste uredbe započete su aktivnosti pripreme i konačno u svibnju 2018. donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Međutim ova Odluka nije zaživjela voljom Gradskog vijeća jer nisu stečeni prethodni uvjeti, odnosno nisu svi građani Velike Gorice, korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, dobili primjerene posude za odlaganje i prikupljanje otpada. 2019. i 2020. Ustavni sud Uredbe Vlade RH iz 2017. i 2019. ocijenio neustavnom, baš kao i sve akte tijela lokalne uprave donesene na temelju te Uredbe, te je tako u konačnici voljom gradske uprave, a protivno Odluci Ustavnog suda,  na snazi Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. Iste 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice koji obvezuje Grad na pripremu i slanje godišnjih izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice do konca ožujka svake godine.

-Zakon o održivom gospodarenju otpadom jasno je prepoznao značaj smanjenja količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji i to je ključni lajtmotiv gospodarenja otpadom. Tri brda odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, trostruko povećanje cijena javne usluge prikupljanja otpada i trostruko više odvojenog otpada na Krku u odnosu na Veliku Goricu znak su da gradska uprava Grada Velika Gorica ne radi u korist građana i zelene komunalne ideologije.

Postavlja se pitanje, gdje se u svemu izgubilo važno načelo gospodarenja otpadom „Onečišćivač plaća“?

-Važno je iz svega shvatiti kako je ovim birokratskim zavrzlamama onemogućena primjena načela „onečišćivač plaća“ iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. Naime tim načelom osiguravaju se uvjeti za financijsku stimulaciju odvajanja otpada na kućnom pragu jer se oni korisnici koji odvajaju otpad doma „nagrađuju“ manjim računima za odvoz smeća. Dakle onima koji proizvode manje neiskoristivog otpada, jer recikliranjem i odlaganjem ponovno iskoristivog otpada u kante raznih boja na kućnom pragu, znatno smanjuju količinu neiskoristivog otpada namijenjenog za odvoz na odlagalište otpada trebaju biti isporučeni i znatno manji računi, što se nažalost ne događa, a uporište za ovakav propust gradska uprava nalazi u ranije spomenutoj pravnoj zavrzlami. – ističe Bekavac, te dodaje da naši sugrađani moraju znati kako ta ista zavrzlama nije spriječila gradske uprave Krka ili Preloga, te drugih naših gradova u primjeni stimulativnih modela naplate javne usluge postupanja s komunalnim otpadom.

-Jasno je iz izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz 2020. godine kako je u primjeni Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. dakle potrebno je žurno donijeti novi cjenik usluga te ga uskladiti s načelom „onečišćivač plaća“.

Gdje je danas Gorica po pitanju odvajanja otpada?

-Prije dvadesetak godina građani Velike Gorice i Krka izdvajali su otprilike slične udjele iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, svega nekoliko postotaka, danas je Krk na 60-ak posto odvojenog iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, a Velika Gorica zapela je na 17,6 posto, dok je prosjek RH 31 posto. Razlog ovom uspjehu drugih sredina, a neuspjehu naše lokalne gradske uprave vidim prije svega u načinu organiziranja prikupljanja otpada, kao i načinu naplate javne usluge prikupljanja otpada koji nisu usklađeni s europskim standardima. Zato ću u obnašanju dužnosti gradonačelnika već tijekom ovog ljeta započeti aktivnosti promjene načina naplate prikupljanja otpada gdje će se naplaćivati stvarno odvezeni komunalni otpad, iz prevelikih polupraznih posuda razmjerno odvezenoj količini i broju odvoza. – poručuje Bekavac.

-Baš zato s nestrpljenjem očekujem Izvješće za 2020. godinu jer je iz zadnjeg izvješća za 2019. postalo jasno kako je značajno porasla količina odloženog otpada na odlagalištu otpada u Mraclinskoj Dubravi, pa je tako s cca 18 000 tona koliko se u prosjeku odlaže godišnje zadnjih dvadesetak godina, upravo 2019. odloženo približno 21 000 tona, te prikupljeno još oko 4500 tona iskoristivog otpada namijenjenog daljnjoj oporabi.

A kako tumačite ovaj porast odložene količine otpada?

Ovaj drastičan porast količine odloženog otpada govori nažalost u prilog činjenici kako ne samo da naša gradska uprava nije u stanju provesti jedan od osnovnih zadataka Plana gospodarenja otpadom, a to je smanjenje nastanka i odlaganja komunalnog otpada, nego sad nakon dvadesetak godina stabilno lošeg upravljanja i gospodarenja otpadom bilježi još i porast odložene količine otpada. Ovo povećanje količine otpada naravno može biti povezano i s velikim porastom broja Velikogoričana u 2019.godini, ali o tome ćemo više znati nakon skorog popisa stanovništva.- pojašnjava Bekavac, te ističe da ovaj podatak nije  zabrinjavajući samo zbog toga što umjesto smanjenja količine odloženog otpada mi u Velikoj Gorici imamo znatno povećanje za otprilike 25 posto, nego i zbog toga što su kapaciteti odlaganja otpada na odlagalištu Mraclinska Dubrava ograničeni i nude još desetak godina odlaganja komunalnog otpada, a iznenadni porast količine odloženog otpada u 2019. godini govori u prilog tome kako ćemo i ranije doći u probleme s odlaganjem otpada, ne budemo li učinili značajan preokret u organiziranju, provedbi i naplati prikupljanja komunalnog otpada.

-Valja istaknuti kako Plan gospodarenja otpadom iz 2018. predviđa izgradnju dva nova reciklažna dvorišta na području naselja Velika Gorica, kao i izmještanje postojećeg s privatnog zemljišta gdje Grad Velika Gorica već godinama plaća najam, međutim zauzvrat ima uslugu neusklađenu sa zakonom i propisima, na štetu građana, a o gradnji novih dvaju reciklažnih dvorišta tek se stidljivo govori, daleko od realizacije. Nedovoljan značaj pridaje se organiziranom kompostiranju biootpada, znamo li kako je 30-ak posto komunalnog otpada biorazgradivi kućni otpad, onda moramo zaključiti kako bi se znatno smanjila količina odloženog komunalnog otpada kad bi se provelo organizirano prikupljanje i kompostiranje biootpada i zato ću se u mandatu gradonačelnika žurno zauzeti za pripremu i provedbu organiziranja prikupljanja i kompostiranja biootpada na pragu domaćinstava, te izgradnju kompostane jer je upravo to najbrži put ka smanjenju količine odloženog komunalnog otpada.

Problem divljih odlagališta sve je češći, čini se da se nalaze na svakom koraku.

-Iz istog lanjskog izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom vidljivo je kako ima 50-ak divljih deponija otpada diljem našeg grada. Nažalost čini se kako će i ovogodišnje izvješće potvrditi moju bojazan o povećanju broja divljih ilegalnih odlagališta otpada. Rješenje vidim u žurnoj izgradnji pogona za obradu građevnog otpada te dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i novih reciklažnih dvorišta o kojima sam već govorio i koja su već godinama u planu izgradnje.

-Kao gradonačelnik odmah ću poduzeti mjere kako bi se instalirao video nadzor na tim odlagalištima te kako bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.

Iz izvješća je vidljivo kako su proračunska sredstva terećena u iznosu većem od 12.000.000,00 kuna, a rezultati nedovoljni. Stoga naglašavam značaj izgradnje suvremene Sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada gdje bi se selektiranjem, baliranjem i skladištenjem sa svrhom prodaje prihodovao nemali iznos te tako konačno iz štete i balasta stvorila dodana vrijednost, a prihodovani iznos uložio u programe i projekte zacrtane Planom gospodarenja otpadom, a neprovedene zbog nedostatka sredstava. – zaključio je Bekavac.

Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.

CityLIGHTS

“Prvo hidratacija, pa sve ostalo”: tri savjeta Mirele Ilenić za zdraviju njegu kože

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva.

Objavljeno

na

Objavio/la

mirela

Iza jedne male bočice seruma često stoje mjeseci razvoja, laboratorijska testiranja i tim ljudi koje kupci nikada ne vide. A upravo u tom svijetu danas radi Mirela Ilenić iz Šćitarjeva – žena koja stoji iza razvoja brojnih domaćih beauty proizvoda i koja tvrdi da koži često najviše šteti upravo ono što joj pokušavamo “pomoći”.

Mirela Ilenić: žena koja formulira priče kroz kozmetiku

Kozmetička formulatorica i farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić, rodom iz Šćitarjeva, danas stoji iza brenda Mireille Lab te razvoja kozmetičkih proizvoda unutar Lively Pharma – tvrtke koja djeluje u sklopu Lively Roastersa. Iako je Lively Roasters javnosti poznat prvenstveno po specialty kavi, iz te je priče s vremenom nastao i kozmetički segment koji spaja znanost, prirodne sastojke i razvoj domaćih beauty proizvoda. Tako je nastao Lively Pharm – laboratorij i proizvodni pogon specijaliziran za razvoj kozmetike, formulacije i edukacije, dok je Mireille Lab njezin osobni profesionalni pečat i brend kroz koji prenosi vlastitu filozofiju njege kože.

„Ne postoji škola, fakultet, tečaj ni ustanova gdje vi možete dobiti stečeno znanje i reći: “E, ovo je proizvod koji može ići na nečiju kožu.” Iskustvo je ono koje mene može navesti na odluku o tome“, govori Mirela.

Njezin profesionalni put počeo je nakon srednje škole, kada je stažirala u ljekarni. Nedugo zatim otvorila joj se prilika za zaposlenje u jednom poduzeću u kojoj je ostala sljedećih 15 godina. Upravo ondje, kaže, stekla je temelje svega što danas radi. „To je bio moj poslovni odgoj, profesionalna škola i temelj za apsolutno sve. Smatram da nisam tamo radila da danas ne bih bila ovdje gdje jesam“, ističe.

No prvi susret s kozmetikom dogodio se puno ranije – još s 13 godina, upravo u jednoj velikogoričkoj ljekarni. Zbog problema s prištićima otišla je tamo s majkom, a iskustvo koje je tada doživjela i danas joj je ostalo urezano u pamćenje. „Sjećam se žene koja je tamo radila. Dala mi je tri proizvoda – tonik, kremu i gel za pranje lica. Kad smo izašle, mama mi je rekla: „Vidi kak su ove žene lijepe i uredne, sve sređene i u lijepim kutama… Baš bi i ti jednog dana mogla tak raditi.“ Mislim da se tada prvi put javila ta ideja“, prisjeća se kroz smijeh.

Iako je, kaže, kao djevojčica voljela glumiti doktoricu i učiteljicu, danas smatra da od toga zapravo nije ni otišla daleko. „Ne liječim kožu, ali promatram ono što ide na kožu. A s druge strane provodim edukacije pa sam u jednu ruku i učiteljica. Ako danas dobro educiramo mame, mlade djevojke i žene o njezi kože, pa čak i njezi bebe od prvog dana života, možemo prevenirati jako puno toga“, poručuje.

Više nije uvijek i bolje: Tri stvari koje koža zaista treba

Njega kože i lica danas je postala gotovo svakodnevna tema društvenih mreža. Od “skincare rutina” s deset koraka do neprestanog isprobavanja novih proizvoda, tržište kozmetike nikad nije bilo bogatije. No upravo u toj količini savjeta, trendova i proizvoda mnogi, smatra Mirela Ilenić, zapravo rade više štete nego koristi.

Na pitanje što je zaista najvažnije u njezi kože, odgovor daje vrlo jednostavno.

„Postoje tri stvari koje ne smijemo zaboraviti kod kože: optimalno pranje i čišćenje, ali optimalno, ne pretjerano. Pretjeranim čišćenjem skidamo naše prirodne masnoće i tada zapravo radimo problem. Nakon toga važna je hidratacija, dati koži dovoljno vlage jer je tijekom dana gubimo na razne načine. Zato je i unos dovoljno tekućine jako važan. Treća stvar je zaštita, odnosno obnova i regeneracija kože.“, objašnjava.

Dodaje kako su mnoge današnje “komplicirane rutine” rezultat marketinga i prodajnih trikova, a ne stvarnih potreba kože. I sama se, kaže, u svakodnevnoj njezi drži jednostavnosti. Dva proizvoda bez kojih ne može su čistač za lice i krema za lice.

Zanimljivo je i da o SPF-u ima podijeljeno mišljenje. Iako ne osporava važnost zaštite od sunca, smatra da se često zanemaruje šira slika. „Nisam za cjelodnevno i konstantno nošenje SPF-a u svakoj situaciji. Puno veću štetu koži često naprave neki drugi sastojci u kozmetičkim proizvodima nego samo sunce“, govori.

A kada bi morala dati samo jedan savjet za njegu kože, odgovor joj dolazi bez razmišljanja. „Hidratizirajte se! To je najbitniji “sastojak” njege kože.“, poručuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal  

Od ideje do police: iza jedne kreme kriju se mjeseci rada

Iako mnogi kozmetički proizvod vide tek kao lijepo pakiranje na polici drogerije ili društvenim mrežama, iza njegovog nastanka krije se dug i izrazito zahtjevan proces. Mirela Ilenić objašnjava kako razvoj jednog proizvoda traje od šest mjeseci pa sve do godinu dana, a ključ uspjeha leži u razumijevanju tržišta i potrebama potrošača.

„Tajna uspješnog proizvoda je slušati tržište, pratiti trendove i pokušati ispričati svoju priču kroz proizvod. Hoćemo li raditi egzosome, faktore rasta ili hijaluronsku kiselinu – to su trendovi, ali jako je važno da proizvod ima svoju priču i svrhu“, govori.

Kako bi nam približila proces stvaranja proizvoda, ispričala nam je proces kroz jedan primjer. „Primjerice, klijent kaže da želi kremu s guščjom masti i peptidima. Prvi korak je pronaći kvalitetnu sirovinu, provjeriti svu dokumentaciju i tek tada krenuti u razvoj proizvoda. Nakon toga odlučujemo hoće li to biti krema, serum, mlijeko, maslac ili neki drugi oblik proizvoda. Nakon razvoja slijedi testiranje koje prolazi kroz nekoliko faza. U prvoj fazi proizvod isprobavaju sami klijenti te daju mišljenje o teksturi, mirisu, načinu upijanja i osjećaju na koži. Potom proizvod odlazi na laboratorijska testiranja koja traju i po tri mjeseca. Tada se ispituje je li proizvod stabilan, razdvaja li se, topi li se, mijenja li teksturu i slično. Tek nakon toga kreće priprema dokumentacije“, kaže Mirela.

Dodaje kako je upravo dokumentacija jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog procesa. „Dokumentacija za kozmetički proizvod jedna je od najopsežnijih koja postoji. Često je ima više nego za neke vitamine ili minerale. Tek nakon svega toga kreće proizvodnja“, ističe.

Naglašava kako javnost često nije svjesna koliko ljudi i znanja stoji iza jednog domaćeg kozmetičkog proizvoda.

„Ljudi moraju znati da hrvatski brend koji vide na polici ili internetu nije nastao pucketanjem prstiju. U cijelom procesu sudjeluju različiti timovi – od razvoja i analitike do dokumentacije i proizvodnje. Zato je važno kroz medije i različite kanale pokazati koliko je ovo zahtjevan posao i koliko ljudi sudjeluje da bi kvalitetan proizvod došao do potrošača koji će mu vjerovati“, zaključuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Lively Pharm u dvije godine sudjelovao u lansiranju 18 brendova

U Lively Pharmu danas razvijaju proizvode kroz dva modela proizvodnje – private label i white label. Iako se ti pojmovi često spominju u beauty industriji, Mirela objašnjava kako iza njih stoji potpuno drugačiji pristup radu s klijentima.

„Private label je kada nam klijent dođe sa svojom idejom, a mi tu ideju pretvaramo u gotov proizvod. White label je nešto što razvijamo sami unutar našeg razvojnog kapaciteta – po trendovima, potrebama tržišta, ali ponekad i po nekim mojim osobnim željama. Kada dođe klijent, takav proizvod može odmah koristiti i prilagoditi svom brendu“, objašnjava.

Dodaje kako su njihova najveća snaga skincare proizvodi i funkcionalna kozmetika, odnosno proizvodi koji imaju konkretnu svrhu i djelovanje, a ne samo estetsku vrijednost.

„Mi se ne bavimo robnim markama i masovnom proizvodnjom jer nas to jednostavno ne zanima. To su vam oni proizvodi gdje imate isti šampon u pet različitih mirisa ili gel za ruke u deset varijanti. Praktički imate jednu formulaciju i samo mijenjate miris“, govori.

Umjesto toga, fokusirali su se na male, nišne brendove i individualan pristup klijentima. Upravo im je ta strategija, kaže, donijela rezultate. „Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednje dvije godine neposredno smo sudjelovali u lansiranju 18 novih brendova. Za Hrvatsku, ovako malu zemlju, to je zaista puno“, ističe.

Nije sve uvozni skincare; Kad biramo domaće, podržavamo puno više od samog proizvoda

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva. Od djevojčice koja je u velikogoričkoj ljekarni prvi put poželjela nositi bijelu kutu, do žene koja danas stoji iza razvoja brojnih domaćih kozmetičkih proizvoda, njezina priča potvrđuje da uspjeh u ovoj industriji ne dolazi preko noći, nego godinama rada, edukacije i razumijevanja onoga što koža zaista treba.

A možda je upravo najveća vrijednost ovakvih priča podsjetnik da iza domaćih kozmetičkih proizvoda ne stoje samo “lijepa pakiranja”, nego ljudi, znanje, laboratoriji i godine rada. Zbog toga bi podrška hrvatskim proizvođačima i malim poduzetnicima trebala biti puno više od prolaznog trenda.

Foto: Lively Pharm

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Subotnji shopping s nagradama: KTC dijeli poklone i pogodnosti

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Objavljeno

na

Ove subote  KTC Velika Gorica donosi kombinaciju sezonskih popusta, nagrada za kupce i dodatnih pogodnosti za članove programa vjernosti.

Poseban naglasak stavljen je na proljetnu kupnju i uređenje vrta. U poljoljekarni su tako osigurani popusti na odabrane proizvode poput zemlje za cvijeće koja je dostupna uz 20 posto nižu cijenu, dok se presadnice povrća i tekuća gnojiva za cvijeće nude uz 10 posto popusta.

Uz to, članovi KTC Kluba vjernosti ostvaruju dodatnu pogodnost kroz duplo prikupljanje bodova prilikom kupnje u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji.

Za sve kupce pripremljeno je i darivanje – oni koji u jednoj kupnji potroše više od 70 eura u bilo kojem od navedenih odjela dobivaju gratis kišobran.

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Nastavite čitati

Moja županija

Institut i Turistička zajednica Zagrebačke županije sklopili sporazum o suradnji

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Suradnja između znanstvenog i turističkog sektora dodatno je osnažena potpisivanjem Sporazuma između Instituta za istraživanje migracija i Turističke zajednice Zagrebačke županije, čime je postavljen temelj za dugoročnu partnersku suradnju u područjima od zajedničkog interesa.

U središtu Sporazuma nalaze se teme migracija i dijaspore te njihov potencijalni doprinos razvoju turizma, a dokument ujedno definira i konkretne mehanizme suradnje. Među njima su zajedničke prijave i provedba znanstvenih i stručnih projekata, kao i organizacija različitih događanja – od konferencija i radionica do panela, tribina i javnih predstavljanja. Predviđeno je i zajedničko izdavaštvo, uključujući publikacije, knjige, monografije i časopise.

Sporazum su potpisale ravnateljica Instituta dr. sc. Marina Perić Kaselj i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, čime je formalno uspostavljen institucionalni okvir buduće suradnje.

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pojačala kontrolu – jedan prekršaj posebno pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u utorak, 5. svibnja, na području Policijske postaje Velika Gorica provela akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila.

Kontrola se provodila od 8 do 16 sati, a tijekom akcije zabilježeno je 25 prekršaja zbog prebrze vožnje.

Iz policije poručuju kako je cilj ovakvih akcija povećati sigurnost na cestama i potaknuti vozače da poštuju prometna pravila, posebno jer su alkohol i neprilagođena brzina česti uzroci najtežih prometnih nesreća, stoga apeliraju na vozače da voze odgovorno i po propisima.

Nastavite čitati

Sport

Novih 7 medalja iz Rijeke za goričke karataše – novi izazovi slijede

Dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica iza sebe ima iznimno aktivan natjecateljski vikend. U subotu, 2. svibnja, gorički karataši nastupili su na međunarodnom turniru Champions Trophy u Rijeci, gdje su osvojili ukupno sedam medalja, dok su dan kasnije, u nedjelju 3. svibnja, nastupili na Zagrebačkoj karate ligi s čak 26 natjecatelja, većinom iz mlađih dobnih skupina.

Na turniru u Rijeci nastupilo je 457 natjecatelja iz 39 klubova iz Hrvatske, Srbije, BiH, Italije i Crne Gore, a KK Velika Gorica je, u konkurenciji kadeta, juniora i mlađih seniora, osvojila medalju u svakoj od spomenutih kategorija, dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Najviše su se istaknuli Ema Jukić (-50 kg) i Luka Lukačić (-75 kg), koji su osvojili zlatne medalje u kategoriji mlađih seniora. Jukić je pritom osvojila i srebro u juniorskoj konkurenciji, dok je Lukačić juniorski nastup završio s broncom.

Do medalja su stigli i Mia Čunčić, koja je osvojila srebro u juniorkama -53 kg te broncu u kadetkinjama, kao i Antonio Brletić, brončani u juniorima -61 kg.

Natjecateljski vikend zaključen je u Zagrebu, gdje su gorički karataši nastupili na drugom kolu Zagrebačke karate lige. Liga se održava kroz tri kola, a završnica je planirana u listopadu. Iz kluba poručuju kako su rezultati nakon dva kola ohrabrujući te očekuju da će do kraja natjecanja imati još veći broj osvajača medalja.

Gorički borci već ovog vikenda ponovno putuju u Zagreb, gdje ih čeka dvodnevno natjecanje za uzraste kadeta U16, juniora U18 i mlađih seniora U21.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno