Povežite se s nama

Vijesti

IVAN BEKAVAC Promijenit ćemo način naplate prikupljanja i odvoza otpada, prestat će se naplaćivati odvoz polupraznih kanti

Kao gradonačelnik najavljuje poduzimanje mjera kako bi se instalirao video nadzor na divljim odlagalištima, da bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.

Objavljeno

na

Jučer smo obilježili Međunarodni dan voda, a na značaj očuvanja vodnog potencijala Turopolja osvrnuo se gostujući u programu City radija kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac (MOST). Također bilo je riječi o gospodarenju otpadom, te o svakim danom sve većem broju divljih odlagališta.

Obzirom na jučerašnje obilježavanja Međunarodnog dana voda  prigodno je istaknuti značaj očuvanja vodnog potencijala našeg zavičaja, te uloge održivog gospodarenja otpadom u očuvanju voda.

-Naime već mjesecima Hrvatska plaća kaznu nadležnom tijelu EU zbog neispunjavanja obveze odvajanja najmanje 50 posto korisnog otpada, npr. papira, plastike, metala, stakla i biootpada od ostalog neiskoristivog komunalnog otpada. Hrvatska, prema podatcima, odvaja tek nešto više od 30 posto otpada. Dakle, vrlo smo daleko od cilja koji je već trebao biti ispunjen, iako smo se na njega obvezali još 2013. godine. Uzrok tome treba tražiti u nedostatku interesa Vlade RH ili možda u klijentelizmu i pogodovanju lobistima izgradnje pogona za obradu otpada koji nisu usklađeni s Direktivom EU. – rekao je Bekavac, te za potrebe boljeg razumijevanja kronološki pojasnio okolnosti donošenja akata koji su uređivali i uređuju gospodarenje otpadom na području RH.

-Tek 2017. donesena je Uredba Vlade RH o gospodarenju komunalnim otpadom, a na temelju iste uredbe započete su aktivnosti pripreme i konačno u svibnju 2018. donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Međutim ova Odluka nije zaživjela voljom Gradskog vijeća jer nisu stečeni prethodni uvjeti, odnosno nisu svi građani Velike Gorice, korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, dobili primjerene posude za odlaganje i prikupljanje otpada. 2019. i 2020. Ustavni sud Uredbe Vlade RH iz 2017. i 2019. ocijenio neustavnom, baš kao i sve akte tijela lokalne uprave donesene na temelju te Uredbe, te je tako u konačnici voljom gradske uprave, a protivno Odluci Ustavnog suda,  na snazi Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. Iste 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice koji obvezuje Grad na pripremu i slanje godišnjih izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice do konca ožujka svake godine.

-Zakon o održivom gospodarenju otpadom jasno je prepoznao značaj smanjenja količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji i to je ključni lajtmotiv gospodarenja otpadom. Tri brda odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, trostruko povećanje cijena javne usluge prikupljanja otpada i trostruko više odvojenog otpada na Krku u odnosu na Veliku Goricu znak su da gradska uprava Grada Velika Gorica ne radi u korist građana i zelene komunalne ideologije.

Postavlja se pitanje, gdje se u svemu izgubilo važno načelo gospodarenja otpadom „Onečišćivač plaća“?

-Važno je iz svega shvatiti kako je ovim birokratskim zavrzlamama onemogućena primjena načela „onečišćivač plaća“ iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. Naime tim načelom osiguravaju se uvjeti za financijsku stimulaciju odvajanja otpada na kućnom pragu jer se oni korisnici koji odvajaju otpad doma „nagrađuju“ manjim računima za odvoz smeća. Dakle onima koji proizvode manje neiskoristivog otpada, jer recikliranjem i odlaganjem ponovno iskoristivog otpada u kante raznih boja na kućnom pragu, znatno smanjuju količinu neiskoristivog otpada namijenjenog za odvoz na odlagalište otpada trebaju biti isporučeni i znatno manji računi, što se nažalost ne događa, a uporište za ovakav propust gradska uprava nalazi u ranije spomenutoj pravnoj zavrzlami. – ističe Bekavac, te dodaje da naši sugrađani moraju znati kako ta ista zavrzlama nije spriječila gradske uprave Krka ili Preloga, te drugih naših gradova u primjeni stimulativnih modela naplate javne usluge postupanja s komunalnim otpadom.

-Jasno je iz izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz 2020. godine kako je u primjeni Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. dakle potrebno je žurno donijeti novi cjenik usluga te ga uskladiti s načelom „onečišćivač plaća“.

Gdje je danas Gorica po pitanju odvajanja otpada?

-Prije dvadesetak godina građani Velike Gorice i Krka izdvajali su otprilike slične udjele iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, svega nekoliko postotaka, danas je Krk na 60-ak posto odvojenog iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, a Velika Gorica zapela je na 17,6 posto, dok je prosjek RH 31 posto. Razlog ovom uspjehu drugih sredina, a neuspjehu naše lokalne gradske uprave vidim prije svega u načinu organiziranja prikupljanja otpada, kao i načinu naplate javne usluge prikupljanja otpada koji nisu usklađeni s europskim standardima. Zato ću u obnašanju dužnosti gradonačelnika već tijekom ovog ljeta započeti aktivnosti promjene načina naplate prikupljanja otpada gdje će se naplaćivati stvarno odvezeni komunalni otpad, iz prevelikih polupraznih posuda razmjerno odvezenoj količini i broju odvoza. – poručuje Bekavac.

-Baš zato s nestrpljenjem očekujem Izvješće za 2020. godinu jer je iz zadnjeg izvješća za 2019. postalo jasno kako je značajno porasla količina odloženog otpada na odlagalištu otpada u Mraclinskoj Dubravi, pa je tako s cca 18 000 tona koliko se u prosjeku odlaže godišnje zadnjih dvadesetak godina, upravo 2019. odloženo približno 21 000 tona, te prikupljeno još oko 4500 tona iskoristivog otpada namijenjenog daljnjoj oporabi.

A kako tumačite ovaj porast odložene količine otpada?

Ovaj drastičan porast količine odloženog otpada govori nažalost u prilog činjenici kako ne samo da naša gradska uprava nije u stanju provesti jedan od osnovnih zadataka Plana gospodarenja otpadom, a to je smanjenje nastanka i odlaganja komunalnog otpada, nego sad nakon dvadesetak godina stabilno lošeg upravljanja i gospodarenja otpadom bilježi još i porast odložene količine otpada. Ovo povećanje količine otpada naravno može biti povezano i s velikim porastom broja Velikogoričana u 2019.godini, ali o tome ćemo više znati nakon skorog popisa stanovništva.- pojašnjava Bekavac, te ističe da ovaj podatak nije  zabrinjavajući samo zbog toga što umjesto smanjenja količine odloženog otpada mi u Velikoj Gorici imamo znatno povećanje za otprilike 25 posto, nego i zbog toga što su kapaciteti odlaganja otpada na odlagalištu Mraclinska Dubrava ograničeni i nude još desetak godina odlaganja komunalnog otpada, a iznenadni porast količine odloženog otpada u 2019. godini govori u prilog tome kako ćemo i ranije doći u probleme s odlaganjem otpada, ne budemo li učinili značajan preokret u organiziranju, provedbi i naplati prikupljanja komunalnog otpada.

-Valja istaknuti kako Plan gospodarenja otpadom iz 2018. predviđa izgradnju dva nova reciklažna dvorišta na području naselja Velika Gorica, kao i izmještanje postojećeg s privatnog zemljišta gdje Grad Velika Gorica već godinama plaća najam, međutim zauzvrat ima uslugu neusklađenu sa zakonom i propisima, na štetu građana, a o gradnji novih dvaju reciklažnih dvorišta tek se stidljivo govori, daleko od realizacije. Nedovoljan značaj pridaje se organiziranom kompostiranju biootpada, znamo li kako je 30-ak posto komunalnog otpada biorazgradivi kućni otpad, onda moramo zaključiti kako bi se znatno smanjila količina odloženog komunalnog otpada kad bi se provelo organizirano prikupljanje i kompostiranje biootpada i zato ću se u mandatu gradonačelnika žurno zauzeti za pripremu i provedbu organiziranja prikupljanja i kompostiranja biootpada na pragu domaćinstava, te izgradnju kompostane jer je upravo to najbrži put ka smanjenju količine odloženog komunalnog otpada.

Problem divljih odlagališta sve je češći, čini se da se nalaze na svakom koraku.

-Iz istog lanjskog izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom vidljivo je kako ima 50-ak divljih deponija otpada diljem našeg grada. Nažalost čini se kako će i ovogodišnje izvješće potvrditi moju bojazan o povećanju broja divljih ilegalnih odlagališta otpada. Rješenje vidim u žurnoj izgradnji pogona za obradu građevnog otpada te dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i novih reciklažnih dvorišta o kojima sam već govorio i koja su već godinama u planu izgradnje.

-Kao gradonačelnik odmah ću poduzeti mjere kako bi se instalirao video nadzor na tim odlagalištima te kako bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.

Iz izvješća je vidljivo kako su proračunska sredstva terećena u iznosu većem od 12.000.000,00 kuna, a rezultati nedovoljni. Stoga naglašavam značaj izgradnje suvremene Sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada gdje bi se selektiranjem, baliranjem i skladištenjem sa svrhom prodaje prihodovao nemali iznos te tako konačno iz štete i balasta stvorila dodana vrijednost, a prihodovani iznos uložio u programe i projekte zacrtane Planom gospodarenja otpadom, a neprovedene zbog nedostatka sredstava. – zaključio je Bekavac.

Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Najave

Makrame radionica za Majčin dan – mame i djeca pozvani na zajedničko kreativno druženje

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Majčinog dana, Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica u ponedjeljak, 12. svibnja 2026. godine, organizira makrame radionicu namijenjenu mamama i djeci, s početkom u 18 sati.

Radionicu će voditi Mateja Fanuko, a sav materijal potreban za rad je osiguran što znači da polaznici ne trebaju donositi ništa osim dobre volje.

Prijave su obavezne, a zainteresirani se mogu prijaviti putem telefona na broj 6260689.

Nastavite čitati

Najave

“Dajte stvarima drugu priliku” – proljetni buvljak stiže u Kuče

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Udruga žena Kuče organizira proljetni buvljak koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, iza Društvenog doma u Kučama, od 14 do 18 sati.

Posjetitelji će moći razgledati ponudu, kupiti razne predmete po simboličnim cijenama ili jednostavno donijeti stvari koje im više ne trebaju i dati im novu priliku kroz razmjenu.

Organizatorice pozivaju sve zainteresirane da iskoriste proljetno poslijepodne za druženje i ugodnu šetnju među štandovima. Informacije i prijave dostupne su na broj 091 799 7074 (Zora).

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Nastavite čitati

Najave

Patronažna služba Velika Gorica organizira nove trudničke tečaje i grupe za potporu u dojenju – poznati termini za svibanj

Prijave nisu potrebne.

Objavljeno

na

Objavio/la

Patronažna služba Velika Gorica nastavlja sa svojim redovnim trudničkim tečajevima i grupama za potporu u dojenju koji će se održati u svibnju u predavaonici Doma zdravlja Velika Gorica.

Prvi susret, grupa za potporu u dojenju, namijenjen roditeljima koji žele dobiti informacije i podršku vezanu uz dojenje te razmijeniti iskustva u sigurnom i stručnom okruženju, doržat će se 2. svibnja u 11 sati.

Dva dana kasnije, 14. svibnja u 15 sati održava se i trudnički tečaj, koji je namijenjen trudnicama i budućim roditeljima koji se žele pripremiti za dolazak djeteta te dobiti osnovne smjernice i savjete.

Oba događanja vodi Marica Čardžić, mag. med. tech., IBCLC savjetnica i patronažna sestra.

Iz Patronažne službe poručuju kako prijave nisu potrebne, a dodatne informacije građani mogu dobiti na brojeve 01/6379-703, 01/6379-704 i 01/6379-755 ili putem e-maila [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno