Vijesti
IVAN BEKAVAC Promijenit ćemo način naplate prikupljanja i odvoza otpada, prestat će se naplaćivati odvoz polupraznih kanti
Kao gradonačelnik najavljuje poduzimanje mjera kako bi se instalirao video nadzor na divljim odlagalištima, da bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Jučer smo obilježili Međunarodni dan voda, a na značaj očuvanja vodnog potencijala Turopolja osvrnuo se gostujući u programu City radija kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac (MOST). Također bilo je riječi o gospodarenju otpadom, te o svakim danom sve većem broju divljih odlagališta.
Obzirom na jučerašnje obilježavanja Međunarodnog dana voda prigodno je istaknuti značaj očuvanja vodnog potencijala našeg zavičaja, te uloge održivog gospodarenja otpadom u očuvanju voda.
-Naime već mjesecima Hrvatska plaća kaznu nadležnom tijelu EU zbog neispunjavanja obveze odvajanja najmanje 50 posto korisnog otpada, npr. papira, plastike, metala, stakla i biootpada od ostalog neiskoristivog komunalnog otpada. Hrvatska, prema podatcima, odvaja tek nešto više od 30 posto otpada. Dakle, vrlo smo daleko od cilja koji je već trebao biti ispunjen, iako smo se na njega obvezali još 2013. godine. Uzrok tome treba tražiti u nedostatku interesa Vlade RH ili možda u klijentelizmu i pogodovanju lobistima izgradnje pogona za obradu otpada koji nisu usklađeni s Direktivom EU. – rekao je Bekavac, te za potrebe boljeg razumijevanja kronološki pojasnio okolnosti donošenja akata koji su uređivali i uređuju gospodarenje otpadom na području RH.
-Tek 2017. donesena je Uredba Vlade RH o gospodarenju komunalnim otpadom, a na temelju iste uredbe započete su aktivnosti pripreme i konačno u svibnju 2018. donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Međutim ova Odluka nije zaživjela voljom Gradskog vijeća jer nisu stečeni prethodni uvjeti, odnosno nisu svi građani Velike Gorice, korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, dobili primjerene posude za odlaganje i prikupljanje otpada. 2019. i 2020. Ustavni sud Uredbe Vlade RH iz 2017. i 2019. ocijenio neustavnom, baš kao i sve akte tijela lokalne uprave donesene na temelju te Uredbe, te je tako u konačnici voljom gradske uprave, a protivno Odluci Ustavnog suda, na snazi Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. Iste 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice koji obvezuje Grad na pripremu i slanje godišnjih izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice do konca ožujka svake godine.
-Zakon o održivom gospodarenju otpadom jasno je prepoznao značaj smanjenja količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji i to je ključni lajtmotiv gospodarenja otpadom. Tri brda odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, trostruko povećanje cijena javne usluge prikupljanja otpada i trostruko više odvojenog otpada na Krku u odnosu na Veliku Goricu znak su da gradska uprava Grada Velika Gorica ne radi u korist građana i zelene komunalne ideologije.
Postavlja se pitanje, gdje se u svemu izgubilo važno načelo gospodarenja otpadom „Onečišćivač plaća“?
-Važno je iz svega shvatiti kako je ovim birokratskim zavrzlamama onemogućena primjena načela „onečišćivač plaća“ iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. Naime tim načelom osiguravaju se uvjeti za financijsku stimulaciju odvajanja otpada na kućnom pragu jer se oni korisnici koji odvajaju otpad doma „nagrađuju“ manjim računima za odvoz smeća. Dakle onima koji proizvode manje neiskoristivog otpada, jer recikliranjem i odlaganjem ponovno iskoristivog otpada u kante raznih boja na kućnom pragu, znatno smanjuju količinu neiskoristivog otpada namijenjenog za odvoz na odlagalište otpada trebaju biti isporučeni i znatno manji računi, što se nažalost ne događa, a uporište za ovakav propust gradska uprava nalazi u ranije spomenutoj pravnoj zavrzlami. – ističe Bekavac, te dodaje da naši sugrađani moraju znati kako ta ista zavrzlama nije spriječila gradske uprave Krka ili Preloga, te drugih naših gradova u primjeni stimulativnih modela naplate javne usluge postupanja s komunalnim otpadom.
-Jasno je iz izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz 2020. godine kako je u primjeni Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. dakle potrebno je žurno donijeti novi cjenik usluga te ga uskladiti s načelom „onečišćivač plaća“.
Gdje je danas Gorica po pitanju odvajanja otpada?
-Prije dvadesetak godina građani Velike Gorice i Krka izdvajali su otprilike slične udjele iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, svega nekoliko postotaka, danas je Krk na 60-ak posto odvojenog iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, a Velika Gorica zapela je na 17,6 posto, dok je prosjek RH 31 posto. Razlog ovom uspjehu drugih sredina, a neuspjehu naše lokalne gradske uprave vidim prije svega u načinu organiziranja prikupljanja otpada, kao i načinu naplate javne usluge prikupljanja otpada koji nisu usklađeni s europskim standardima. Zato ću u obnašanju dužnosti gradonačelnika već tijekom ovog ljeta započeti aktivnosti promjene načina naplate prikupljanja otpada gdje će se naplaćivati stvarno odvezeni komunalni otpad, iz prevelikih polupraznih posuda razmjerno odvezenoj količini i broju odvoza. – poručuje Bekavac.
-Baš zato s nestrpljenjem očekujem Izvješće za 2020. godinu jer je iz zadnjeg izvješća za 2019. postalo jasno kako je značajno porasla količina odloženog otpada na odlagalištu otpada u Mraclinskoj Dubravi, pa je tako s cca 18 000 tona koliko se u prosjeku odlaže godišnje zadnjih dvadesetak godina, upravo 2019. odloženo približno 21 000 tona, te prikupljeno još oko 4500 tona iskoristivog otpada namijenjenog daljnjoj oporabi.
A kako tumačite ovaj porast odložene količine otpada?
Ovaj drastičan porast količine odloženog otpada govori nažalost u prilog činjenici kako ne samo da naša gradska uprava nije u stanju provesti jedan od osnovnih zadataka Plana gospodarenja otpadom, a to je smanjenje nastanka i odlaganja komunalnog otpada, nego sad nakon dvadesetak godina stabilno lošeg upravljanja i gospodarenja otpadom bilježi još i porast odložene količine otpada. Ovo povećanje količine otpada naravno može biti povezano i s velikim porastom broja Velikogoričana u 2019.godini, ali o tome ćemo više znati nakon skorog popisa stanovništva.- pojašnjava Bekavac, te ističe da ovaj podatak nije zabrinjavajući samo zbog toga što umjesto smanjenja količine odloženog otpada mi u Velikoj Gorici imamo znatno povećanje za otprilike 25 posto, nego i zbog toga što su kapaciteti odlaganja otpada na odlagalištu Mraclinska Dubrava ograničeni i nude još desetak godina odlaganja komunalnog otpada, a iznenadni porast količine odloženog otpada u 2019. godini govori u prilog tome kako ćemo i ranije doći u probleme s odlaganjem otpada, ne budemo li učinili značajan preokret u organiziranju, provedbi i naplati prikupljanja komunalnog otpada.
-Valja istaknuti kako Plan gospodarenja otpadom iz 2018. predviđa izgradnju dva nova reciklažna dvorišta na području naselja Velika Gorica, kao i izmještanje postojećeg s privatnog zemljišta gdje Grad Velika Gorica već godinama plaća najam, međutim zauzvrat ima uslugu neusklađenu sa zakonom i propisima, na štetu građana, a o gradnji novih dvaju reciklažnih dvorišta tek se stidljivo govori, daleko od realizacije. Nedovoljan značaj pridaje se organiziranom kompostiranju biootpada, znamo li kako je 30-ak posto komunalnog otpada biorazgradivi kućni otpad, onda moramo zaključiti kako bi se znatno smanjila količina odloženog komunalnog otpada kad bi se provelo organizirano prikupljanje i kompostiranje biootpada i zato ću se u mandatu gradonačelnika žurno zauzeti za pripremu i provedbu organiziranja prikupljanja i kompostiranja biootpada na pragu domaćinstava, te izgradnju kompostane jer je upravo to najbrži put ka smanjenju količine odloženog komunalnog otpada.
Problem divljih odlagališta sve je češći, čini se da se nalaze na svakom koraku.
-Iz istog lanjskog izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom vidljivo je kako ima 50-ak divljih deponija otpada diljem našeg grada. Nažalost čini se kako će i ovogodišnje izvješće potvrditi moju bojazan o povećanju broja divljih ilegalnih odlagališta otpada. Rješenje vidim u žurnoj izgradnji pogona za obradu građevnog otpada te dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i novih reciklažnih dvorišta o kojima sam već govorio i koja su već godinama u planu izgradnje.
-Kao gradonačelnik odmah ću poduzeti mjere kako bi se instalirao video nadzor na tim odlagalištima te kako bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Iz izvješća je vidljivo kako su proračunska sredstva terećena u iznosu većem od 12.000.000,00 kuna, a rezultati nedovoljni. Stoga naglašavam značaj izgradnje suvremene Sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada gdje bi se selektiranjem, baliranjem i skladištenjem sa svrhom prodaje prihodovao nemali iznos te tako konačno iz štete i balasta stvorila dodana vrijednost, a prihodovani iznos uložio u programe i projekte zacrtane Planom gospodarenja otpadom, a neprovedene zbog nedostatka sredstava. – zaključio je Bekavac.
Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.
Redovna izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice održana je danas (ponedjeljak, 29.12.2025.) u prostoru Hotela Garden Hill u Velikoj Gorici. Na sjednici je bilo 16 nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih škola te predstavnik Grada Neven Topolnjak.
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sjednicu s dnevnim redom od 12 točaka vodio je Boris Konjević, predsjednik ŠSSVG-a. Sva izvješća za 2025. godinu kao i planovi za 2026. godinu usvojeni su jednoglasno. Za predsjednika Saveza, osnovanog 2017. godine, ponovo je, treći put, na mandat od 4 godine izabran Boris Konjević, prof., a za tajnika Zlatko Palčić.
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon završenog službenog dijela sjednice, ugodno druženje nastavljeno je uz prigodni domjenak.
Galerija fotografija
Strašna scena u ranim poslijepodnevnim satima na križanju Avenije pape Ivana Pavla II i državne ceste, gdje se gradi HNS-ov kamp u Velikoj Gorici!
Oko 13 sati zbog neprilagođene brzine vozač osobnog vozila sletio je s kolnika i zabio se u semaforski stup. Očevici tvrde da je vozilo jurilo 200 km/h!
Prema dostupnim informacijama, unatoč smrskanom vozilu, vozač je preživio nesreću i prebačen je u KBC Zagreb.
Ostali vozači pozivaju se na oprez zbog krhotina i dijelova vozila koji su prosuti po kolniku.
Priča iz kvarta
Kako se rađao Grad: ‘Znali smo odmah da ovo ne može biti neuspješna priča…’
Velika Gorica proslavila je svoj 30. rođendan u godini na izmaku, pa se za kraj godine vraćamo tri desetljeća unatrag. Uz pomoć svjedoka vremena Nevena Karasa i Vlade Horine prisjećamo se kako se rađao naš grad…
Kad je Hrvatska početkom devedesetih stekla svoju samostalnost, u čemu su najveći doprinos dali mali, obični ljudi iz svih dijelova naše države, pa tako i oni s velikogoričkog područja, potkrao se tu jedan paradoks. Mnoge su sredine, posebno u okolici Zagreba, u novoj ustroju izgubili svoju, lokalnu “samostalnost”, tu su opet važnu ulogu, gotovo krucijalnu, odigrali upravo – Velikogoričani! Veliki finale cijele te akcije dogodio se 29. studenog 1995. godine, kad je oformljeno prvo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice, a na “gorički vlak” tom su se prilikom ukrcale i neke druge sredine s istim željama…
Ideja o Velikoj Gorici kao izdvojenom gradu, a ne dijelu grada Zagreba, rodila se već 1990. godine, kad su Velikogoričani i Turopoljci shvatili da je lokalna vlast svedena na – područni ured. Goričkoj inteligenciji to nije bilo dovoljno. Kraj koji je prethodnih gotovo osam stoljeća, kroz Plemenitu općinu turopoljsku, imao neku vrstu samouprave, pretvoren je u periferiju metropole, što nije bilo opcija za naše ljude.
– Do uspostave samostalne Republike Hrvatske Velika Gorica je imala status općine. Budući da su 1990. godine sve općine ukinute, stvorene su četiri gradske općine, uslijed čega je Velika Gorica dobila samo taj Područni ured. A to je bilo daleko od onoga što je nekad imala kroz svoju općinsku Skupštinu. U Turopolju postoji tradicija lokalne vlasti, odnosno samouprave, a i svi drugi imali su svoje gradove i općine. Velika Gorica je kao ovako velika sredina nekako ostala izvan toga, zbog čega su se vrlo brzo počeli ujedinjavati i politički i svi drugi faktori u našem gradu – prisjeća se svjedok vremena Vlado Horina.
Upravo je Horina bio među osnivačima Odbora za povratak lokalne samouprave, osnovanog na inicijativu uglednih Velikogoričana. Predsjednikom tog Odbora imenovan je odvjetnik Antun Šagovac, a Horina je bio tajnik.
– U Odboru su bili predstavnici političkih stranaka, ali i nestranački ljudi. Sve skupa je i zamišljeno kao izvanstranačka akcija, što je ona i bila, s obzirom na sve aktivnosti koje su slijedile – priča Horina.
Otpor je, zapravo, počeo već u raspravi zakonskog prijedloga o ovakvoj administrativnoj podjeli našeg područja, jer Velika Gorica prestala je biti općina na sjednici zagrebačke Skupštine 14. studenog 1990., a već krajem rujna u našem je gradu održana tribina o metropolizaciji Zagreba, na kojoj se vodila žestoka diskusija i izražavale brojne sumnje i negodovanja na brojne točke prijedloga, o čemu je detaljno pisao prof. dr. sc. Branko Dubravica u knjizi “Teritorijalni ustroj Velike Gorice od kotara i općine do grada 1871. – 1995.”
Doznajemo tako iz istog izvora da su odlukom o ukidanju općina sve pravne kompetencije prebačene na zagrebačke gradske institucije. Područni ured Velika Gorica dobio je svoju tajnicu u Željki Klemenčić, koju je naslijedio Vlado Grbavac, a kasnije i Zvonko Kunić.
Već u ožujku 1992. godine u Saboru je otvorena rasprava o novom ustroju Republike Hrvatske, što je uključivalo diobu za županije, ali i promjenu statusa nekih gradova. U zadnjim danima ožujka gorički ogranak HSLS-a proveo je anketu pod geslom “Hoćemo svoju općinu Velika Gorica”, a o nacrtu zakona o lokalnoj samoupravi raspravljalo se i na tribini gradskog SDP-a.
Pojavila se u svemu tome i mogućnost da Velika Gorica ostane dio Zagreba, a okolna mjesta i općine završe u Zagrebačkoj županiji. Nešto slično dogodilo se Zaprešiću, a tu se negdje rodila i krilatica “Ne dijelite Turopolje”, proizašla iz potpisivanja peticije kojom su se ljudi pobunili protiv podjele Turopolja u dvije županije. Budući da peticija da Velika Gorica postane grad, održana u prosincu 1992. u organizaciji lokalnog HSLS-a, nije prerasla u širi pokret, definirana je odluka po kojoj Velika Gorica ostaje dio Zagreba.
U novoj podjeli Grad Zagreb je definirao 182 naselja, od čega ih je čak 93 bilo iz bivše velikogoričke općine! Dakle, više od polovice… S druge strane, Zagrebačku županiju u tom su trenutku činili Samobor, Dugo Selo i općine oko Zaprešića, dok su sam Zaprešić i Velika Gorica ostali dio Zagreba. Upravo su iz Županije u jesen 1993. stigli snažni signali o podršci u pokušaju odvajanja tih dvaju gradova/naselja.
Grupa entuzijasta, predvođena mr. sc. Zdravkom Lučićem, 30. studenog 1993. je organizirala tribinu u tadašnjem Narodnom sveučilištu pod naslovom “Velika Gorica u sustavu lokalne samouprave”. Uz župana Ivicu Gažija, uvodničar je bio i dr. sc. Josip Kregar, docent s Pravnog fakulteta, a nakon rasprave ovaj se skup suglasio da treba nastaviti inzistirati na izdvajanju Velike Gorice iz Zagreba i dobivanju statusa grada.
Stajališta s tribine poslužila su kao osnova za okupljanje na kojem se 14. prosinca 1993. formirao, punim nazivom, Privremeni inicijativni odbor za povratak lokalne samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vukomeričke gorice. Na sjednici su bili predstavnici svih velikogoričkih političkih stranaka, predstavnici Udruženja obrtnika, ali i brojne nestranačke osobe. Predsjednik Odbora Šagovac i tajnik Horina najuže su surađivali s Josipom Bobesićem, predsjednikom Udruženja obrtnika, a akcija je krenula odmah.
Sljedeća tri tjedna na terenu su osnivani odbori po mjesnim zajednicama, koje su se i međusobno krenule povezivati, a uslijedio je i drugi sastanak inicijativnog odbora, s kojeg je u javnost poslana nedvosmislena poruka:
“Vraćanje lokalne samouprave koja je ovom području nepravedno oduzeta (a prema tradiciji postoji od 1225.) temeljna je zadaća Odbora za povratak lokalne samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vukomeričke gorice.”
Prefiks “privremeni” nestao je 7. siječnja 1994. godine, a Inicijativni odbor krenuo je s organizacijom prikupljanja potpisa za peticiju. Za velikogoričkim primjerom poveli su se i u Zaprešiću, gdje je krajem siječnja osnovan njihov Inicijativni odbor, a ta dva tima uskoro su se i blisko povezala te zajedno nastupala.
– Bilo je i drukčijih razmišljanja među Velikogoričanima, ali rekao bih da nije bilo toliko protivnika ideje koliko je bilo skeptika, onih koji su se bojali kako će Velika Gorica funkcionirati sama. Otpora je, naravno, bilo i s druge strane, iz Grada Zagreba. Vodili smo tu velike borbe na sve strane, znalo je biti i žestoko, a puno nam je značilo to što smo prikupili više od 20.000 potpisa Velikogoričana – kaže Vlado Horina.
Cijeli procesno trajao je otprilike dvije godine. U međuvremenu se priključilo i Pokupsko, ideja je bila da Orle i Pokupsko budu zasebne općine, puno je toga dvojbenoga bilo i u “razgraničenju” Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a pojavila se i mogućnost da pet velikogoričkih naselja, uključujući Veliku Mlaku i Mičevec, pripadnu Zagrebu. To posljednje bilo je možda i najvažniji razlog što se cijela priča protegnula toliko dugo, jer Grad Zagreb nije se želio odreći Zračne luke i vodocrpilišta!
Raspravljalo se o podjeli na četiri zagrebačka kotara, što Goričanima opet nije bilo prihvatljivo, a dodatni udarac bilo je ukidanje mjesnih odbora.
“Ovime su naši građani ostali bez ikakvih imovinskih prava, a ispod je našeg ljudskog dostojanstva da i najmanji novac za lokalne potrebe moramo prositi u Skupštini Grada. Nužno je da se što prije oslobodimo od ovog maloljetničkog statusa i postane subjekti svih društvenih procesa u našem gradu i općinama, jer nema tih novčanih obećanja zbog kojih bi se odrekli stoljetne tradicije da budemo svoji na svom, istinski kreatori izgradnje svoga područja. Nitko ne može dati Velikoj Gorici i budućim općinama dušu i prepoznatljivost, osim njihovih žitelja”, oglasili su se iz Odbora nakon takve odluke.
Važan korak u pravom smjeru napravljen je u listopadu 1994., nakon sastanka predstavnika Odbora s predsjednikom zagrebačke Skupštine Stjepanom Brolichom.
– Prema svemu što sam čuo, vjerujem da bi se naši zahtjevi mogli ostvariti najkasnije do jeseni 1995. godine – rekao je predsjednik Odbora Antun Šagovac nakon sastanka.
Pokazala se ta prognoza točnom, a pomoglo je i to što se lokalni HDZ aktivnije uključio u akciju. Dugo je gradski ogranak pratio ono što je dolazilo iz vrha stranke, bio u najmanju ruku distanciran od borbe za gradsku samostalnost, ali predsjednik goričkog HDZ-a Milan Krilić u tim se trenucima definitivno aktivirao. Naravno, najvažnije je bilo to što je predsjednik Tuđman shvatio da neke stvari u teritorijalnoj podjeli nove države nemaju logiku, uključujući i ono za što se borila gorička Inicijativa.
Prvi važan datum je tu 20. rujna 1995., kad je Sabor donio Zakon o Zagrebačkoj županiji. Njime su ustanovljene današnje granice županije, ali i dodijeljen status grada Velikoj Gorici, a status općina za Pokupsko i Orle. Prvi lokalni izbori u Velikoj Gorici održani su 29. listopada 1995., a na njima je osam vijećnika dobio HSLS, sedam HSS, šest HDZ, po dva HSP i nezavisne liste, a jedan HNS.
I ostvareni su tako svi preduvjeti da se – rodi Grad! Na povijesnoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, 29. studenog 1995. godine za gradonačelnika je izabran Josip Bobesić iz HSS-a, a za njegova zamjenika Stjepan Rendulić iz HSLS-a. Prvi predsjednik Vijeća bio je Ivica Leder (HSLS), a već na drugoj sjednici drugim je zamjenikom gradonačelnika imenovan Vlado Horina iz HSS-a.
– Ničega tu glamuroznog nije bilo. Našli smo se, formirali Vijeće, odabrani vodeće ljude i razišli se. Nismo čak ni na pijaču otišli nakon te prve sjednice – smije se danas Horina, koji je ubrzo za ulogu prvog tajnika Gradskog vijeća angažirao Nevena Karasa.
– Negdje oko Božića 1995. godine, u mom sadašnjem uredu, prvi put razgovarali smo Vlado Horina i ja. Ideja je bila da postanem tajnik Gradskog vijeća, ali vladala je velika nesigurnost, bilo je puno nejasnoća. Imao sam siguran posao u Hrvatskim šumama i tražio sam tjedan dana da razmislim. Kad su me u firmi podržali, odlučio sam prihvatiti izazov. Na sjednici Gradskog vijeća 15. siječnja izabran sam za tajnika – pamti Karas, danas zamjenik gradonačelnika u drugome mandatu.
Što se lokalne samouprave tiče, uspostavljanja kompletnog sustava, bili su to počeci. I gradski, i njegovi.
– Ja sam u Hrvatskim šumama bio savjetnik za imovinsko-pravne odnose, a ovo je bilo sasvim nešto drugo. O lokalnoj samoupravi učio sam u hodu, a tu moram zahvaliti tajnici zagrebačke Skupštine Bernardi Jurčec, koja mi je puno pomogla. Na tjednoj razini me primala, davala mi savjete, odgovarala na sva moja pitanja… U tih prvih par mjeseci me usmjerila i uputila u sve detalje u formalno-pravnom smislu – kaže Karas i ističe:
– Prvih godinu dana bilo je stvarno jako teško, pamtim da smo prvi proračun napravili na dva lista papira, ali već nakon dvije godine došli smo do razine da su mene zvali iz cijele Hrvatske da pomognem njima. Toliko smo otišli naprijed da smo im i mogli pomoći, uspjeli smo se posložiti u popriličnoj mjeri, a danas smo došli do statusa na koji možemo svi biti ponosni.
U tim prvim danima Grada, tvrdi Horina, dalo se naslutiti u što se on može pretvoriti.
– Svi smo mi bili svjesni kakvu perspektivu ima Velika Gorica, u smislu Zračne luke, vode, izvorišta… I da su tu značajni potencijali. I da jedan takav grad, ako je dobro vođen, jednostavno ne može biti neuspješan – zaključio je Horina.
Sport
Zvučno pojačanje u Vukovini, Mraclin vraća svoje dijete kući?!
Još početkom prosinca krenule su objave o pojačanjima u našim niželigaškim klubovima, seriju je otvorilo društvo iz Vukovine, a nastavak se očekuje u danima pred nama, u prvom redu kroz vijesti iz Mraclina…
CityLIGHTS
Kamo za doček? Goričani će u Novu godinu ući doma – uz dobru “klopu”, a neki će i do Budimpešte ili Sarajeva!
“Malo kuhanog vinčeka, muzike, pa gdje nas Nova godina odnese!”
-
CityLIGHTSprije 4 danaGorička lovkinja Ana Bundalo: Obilazim čeke i hranilice u šumi, a pušku sam naslijedila od oca
-
CityLIGHTSprije 4 danaPolnoćka u župnoj crkvi Kravarsko
-
Vijestiprije 6 danaVažna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana
-
Obrazovanjeprije 6 danaFOTO Odigran Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne škole