Vijesti
IVAN BEKAVAC Promijenit ćemo način naplate prikupljanja i odvoza otpada, prestat će se naplaćivati odvoz polupraznih kanti
Kao gradonačelnik najavljuje poduzimanje mjera kako bi se instalirao video nadzor na divljim odlagalištima, da bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Jučer smo obilježili Međunarodni dan voda, a na značaj očuvanja vodnog potencijala Turopolja osvrnuo se gostujući u programu City radija kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac (MOST). Također bilo je riječi o gospodarenju otpadom, te o svakim danom sve većem broju divljih odlagališta.
Obzirom na jučerašnje obilježavanja Međunarodnog dana voda prigodno je istaknuti značaj očuvanja vodnog potencijala našeg zavičaja, te uloge održivog gospodarenja otpadom u očuvanju voda.
-Naime već mjesecima Hrvatska plaća kaznu nadležnom tijelu EU zbog neispunjavanja obveze odvajanja najmanje 50 posto korisnog otpada, npr. papira, plastike, metala, stakla i biootpada od ostalog neiskoristivog komunalnog otpada. Hrvatska, prema podatcima, odvaja tek nešto više od 30 posto otpada. Dakle, vrlo smo daleko od cilja koji je već trebao biti ispunjen, iako smo se na njega obvezali još 2013. godine. Uzrok tome treba tražiti u nedostatku interesa Vlade RH ili možda u klijentelizmu i pogodovanju lobistima izgradnje pogona za obradu otpada koji nisu usklađeni s Direktivom EU. – rekao je Bekavac, te za potrebe boljeg razumijevanja kronološki pojasnio okolnosti donošenja akata koji su uređivali i uređuju gospodarenje otpadom na području RH.
-Tek 2017. donesena je Uredba Vlade RH o gospodarenju komunalnim otpadom, a na temelju iste uredbe započete su aktivnosti pripreme i konačno u svibnju 2018. donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Međutim ova Odluka nije zaživjela voljom Gradskog vijeća jer nisu stečeni prethodni uvjeti, odnosno nisu svi građani Velike Gorice, korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, dobili primjerene posude za odlaganje i prikupljanje otpada. 2019. i 2020. Ustavni sud Uredbe Vlade RH iz 2017. i 2019. ocijenio neustavnom, baš kao i sve akte tijela lokalne uprave donesene na temelju te Uredbe, te je tako u konačnici voljom gradske uprave, a protivno Odluci Ustavnog suda, na snazi Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. Iste 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice koji obvezuje Grad na pripremu i slanje godišnjih izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice do konca ožujka svake godine.
-Zakon o održivom gospodarenju otpadom jasno je prepoznao značaj smanjenja količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji i to je ključni lajtmotiv gospodarenja otpadom. Tri brda odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi, trostruko povećanje cijena javne usluge prikupljanja otpada i trostruko više odvojenog otpada na Krku u odnosu na Veliku Goricu znak su da gradska uprava Grada Velika Gorica ne radi u korist građana i zelene komunalne ideologije.
Postavlja se pitanje, gdje se u svemu izgubilo važno načelo gospodarenja otpadom „Onečišćivač plaća“?
-Važno je iz svega shvatiti kako je ovim birokratskim zavrzlamama onemogućena primjena načela „onečišćivač plaća“ iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. Naime tim načelom osiguravaju se uvjeti za financijsku stimulaciju odvajanja otpada na kućnom pragu jer se oni korisnici koji odvajaju otpad doma „nagrađuju“ manjim računima za odvoz smeća. Dakle onima koji proizvode manje neiskoristivog otpada, jer recikliranjem i odlaganjem ponovno iskoristivog otpada u kante raznih boja na kućnom pragu, znatno smanjuju količinu neiskoristivog otpada namijenjenog za odvoz na odlagalište otpada trebaju biti isporučeni i znatno manji računi, što se nažalost ne događa, a uporište za ovakav propust gradska uprava nalazi u ranije spomenutoj pravnoj zavrzlami. – ističe Bekavac, te dodaje da naši sugrađani moraju znati kako ta ista zavrzlama nije spriječila gradske uprave Krka ili Preloga, te drugih naših gradova u primjeni stimulativnih modela naplate javne usluge postupanja s komunalnim otpadom.
-Jasno je iz izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz 2020. godine kako je u primjeni Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice iz 2018. dakle potrebno je žurno donijeti novi cjenik usluga te ga uskladiti s načelom „onečišćivač plaća“.
Gdje je danas Gorica po pitanju odvajanja otpada?
-Prije dvadesetak godina građani Velike Gorice i Krka izdvajali su otprilike slične udjele iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, svega nekoliko postotaka, danas je Krk na 60-ak posto odvojenog iskoristivog otpada u ukupnom otpadu, a Velika Gorica zapela je na 17,6 posto, dok je prosjek RH 31 posto. Razlog ovom uspjehu drugih sredina, a neuspjehu naše lokalne gradske uprave vidim prije svega u načinu organiziranja prikupljanja otpada, kao i načinu naplate javne usluge prikupljanja otpada koji nisu usklađeni s europskim standardima. Zato ću u obnašanju dužnosti gradonačelnika već tijekom ovog ljeta započeti aktivnosti promjene načina naplate prikupljanja otpada gdje će se naplaćivati stvarno odvezeni komunalni otpad, iz prevelikih polupraznih posuda razmjerno odvezenoj količini i broju odvoza. – poručuje Bekavac.
-Baš zato s nestrpljenjem očekujem Izvješće za 2020. godinu jer je iz zadnjeg izvješća za 2019. postalo jasno kako je značajno porasla količina odloženog otpada na odlagalištu otpada u Mraclinskoj Dubravi, pa je tako s cca 18 000 tona koliko se u prosjeku odlaže godišnje zadnjih dvadesetak godina, upravo 2019. odloženo približno 21 000 tona, te prikupljeno još oko 4500 tona iskoristivog otpada namijenjenog daljnjoj oporabi.
A kako tumačite ovaj porast odložene količine otpada?
Ovaj drastičan porast količine odloženog otpada govori nažalost u prilog činjenici kako ne samo da naša gradska uprava nije u stanju provesti jedan od osnovnih zadataka Plana gospodarenja otpadom, a to je smanjenje nastanka i odlaganja komunalnog otpada, nego sad nakon dvadesetak godina stabilno lošeg upravljanja i gospodarenja otpadom bilježi još i porast odložene količine otpada. Ovo povećanje količine otpada naravno može biti povezano i s velikim porastom broja Velikogoričana u 2019.godini, ali o tome ćemo više znati nakon skorog popisa stanovništva.- pojašnjava Bekavac, te ističe da ovaj podatak nije zabrinjavajući samo zbog toga što umjesto smanjenja količine odloženog otpada mi u Velikoj Gorici imamo znatno povećanje za otprilike 25 posto, nego i zbog toga što su kapaciteti odlaganja otpada na odlagalištu Mraclinska Dubrava ograničeni i nude još desetak godina odlaganja komunalnog otpada, a iznenadni porast količine odloženog otpada u 2019. godini govori u prilog tome kako ćemo i ranije doći u probleme s odlaganjem otpada, ne budemo li učinili značajan preokret u organiziranju, provedbi i naplati prikupljanja komunalnog otpada.
-Valja istaknuti kako Plan gospodarenja otpadom iz 2018. predviđa izgradnju dva nova reciklažna dvorišta na području naselja Velika Gorica, kao i izmještanje postojećeg s privatnog zemljišta gdje Grad Velika Gorica već godinama plaća najam, međutim zauzvrat ima uslugu neusklađenu sa zakonom i propisima, na štetu građana, a o gradnji novih dvaju reciklažnih dvorišta tek se stidljivo govori, daleko od realizacije. Nedovoljan značaj pridaje se organiziranom kompostiranju biootpada, znamo li kako je 30-ak posto komunalnog otpada biorazgradivi kućni otpad, onda moramo zaključiti kako bi se znatno smanjila količina odloženog komunalnog otpada kad bi se provelo organizirano prikupljanje i kompostiranje biootpada i zato ću se u mandatu gradonačelnika žurno zauzeti za pripremu i provedbu organiziranja prikupljanja i kompostiranja biootpada na pragu domaćinstava, te izgradnju kompostane jer je upravo to najbrži put ka smanjenju količine odloženog komunalnog otpada.
Problem divljih odlagališta sve je češći, čini se da se nalaze na svakom koraku.
-Iz istog lanjskog izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom vidljivo je kako ima 50-ak divljih deponija otpada diljem našeg grada. Nažalost čini se kako će i ovogodišnje izvješće potvrditi moju bojazan o povećanju broja divljih ilegalnih odlagališta otpada. Rješenje vidim u žurnoj izgradnji pogona za obradu građevnog otpada te dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i novih reciklažnih dvorišta o kojima sam već govorio i koja su već godinama u planu izgradnje.
-Kao gradonačelnik odmah ću poduzeti mjere kako bi se instalirao video nadzor na tim odlagalištima te kako bi se stekli uvjeti za prekršajno gonjenje onečišćivača prekršitelja.
Iz izvješća je vidljivo kako su proračunska sredstva terećena u iznosu većem od 12.000.000,00 kuna, a rezultati nedovoljni. Stoga naglašavam značaj izgradnje suvremene Sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada gdje bi se selektiranjem, baliranjem i skladištenjem sa svrhom prodaje prihodovao nemali iznos te tako konačno iz štete i balasta stvorila dodana vrijednost, a prihodovani iznos uložio u programe i projekte zacrtane Planom gospodarenja otpadom, a neprovedene zbog nedostatka sredstava. – zaključio je Bekavac.
Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.
Vijesti
VG Čistoća uvodi nove spremnike za tekstil, evo što će se odlagati u stare
Polupodzemni spremnici se zatvaraju zbog vlage, nepravilnog odlaganja otpada i krađe tekstila
HOTNEWS
Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga
Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije
Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.
Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.
Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.
– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.
– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.
Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.
Najave
Dučecove spelancije vraćaju Mraclin u 70-e! Nakon pola stoljeća ponovno svira legendarni Ego
Na Jančetovom gruntu u petak će se okupiti nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego kako bi obilježili 50 godina od nastupa na festivalu Gaudeamus, a u program će se uključiti i članovi Dučeca.
HOTNEWS
TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature
Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.
Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.
Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa
Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.
Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju
Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.
– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.
Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma
U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.
– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.
Financijska potpora i institucionalni okvir
Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.
Primjer iz prakse: Velika Gorica
U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.
Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije
Moja županija
Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji
Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.
U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.
Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.
Foto: Zagrebačka županija
U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.
“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović
Foto: Zagrebačka županija
Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.
Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.
“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.
-
CityLIGHTSprije 4 danaZeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor
-
Gospodarstvoprije 2 danaHZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici
-
Gospodarstvoprije 2 danaVelika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći
-
Vijestiprije 3 danaFOTO Velika Gorica u projektu “Od izvora do mora”, akciji se pridružilo stotinu ljudi