Povežite se s nama

Vijesti

Istraživanje: Nismo među najmlađima, al’ dobro se držimo – prosječna dob Velikogoričana 42,8 godina

Podaci o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima potvrđuju trend starenja. Dva grada iz Zagrebačke županije su među 10 najmlađih, dok je naša Velika Gorica među mlađima.

Objavljeno

na

Podaci Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima još jednom potvrđuju trend starenja Hrvatske. Naime, prosječna globalna dob na zemlji je 31 godina, u Europi je 43 godine, a u hrvatskim gradovima je čak 45,1 godina.

Iako se naša Velika Gorica nije našla među 10 gradova s najmlađim stanovništvom, ipak po prosječnoj dobi od 42,8 godina pripada u kategoriju onih mlađih. No, dva grada iz Zagrebačke županije našla su se među najmlađima.

Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jedina dva grada u kojima je starost stanovništva u prosjeku niža od 40 godina su Solin i Imotski.  Treći najmlađi grad je Metković s prosjekom godina 40,9, zatim Dugo Selo čiji stanovnici su u prosjeku napunili 41, te Kaštela sa 41,9 godina. Među 10 gradova s najmlađim stanovništvom u zemlji su još Sinj – 42,1, Pregrada – 42,5, Trilj – 42,6 te Sveta Nedelja i Donja Stubica u kojima prosječna dob stanovnika iznosi 42,7 godina.

Među mlađim gradovima u kojima je prosječna dob stanovnika ispod 43 godine, tu su uz Veliku Goricu  i Otok (42,8), Zlatar i Vinkovci (42,9), Našice, Vrgorac, Mursko Središće, te Prelog i Zagreb (43). U Novom Marofu i Makarskoj stanovnici su u prosjeku stari 43,1 godinu, Đurđevcu, Zadru i Čakovcu 43,2 godine, Omišu 43,3, Zaprešiću 43,4, Ivanić Gradu, Samoboru i Ludbregu 43,5. Ispod 44 godine su još Ivanec, Pleternica, Đakovo, Vrbovec, Biograd na Moru, Lepoglava, Čazma, Klanjec, Novska i Gospić.

Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prosječnu dob između 44 i 45 godina imaju stanovnici čak 32 grada, u 18 je prosječna dob između 45 i 46 godina, godinu stariji – između 46 i 47 godina su u prosjeku stanovnici u 16 gradova, u osam su stari između 47 i 48 godina, u sedam između 48 i 49 godina, a dva između 49 i 50 godina. U četiri grada – Visu, Skradinu, Vrbovskom i Vrlici, stanovnici su u prosjeku stariji od 50 godina, a najstariji su u Vrlici – 51,5 godina, piše gradonačelnik.hr.

 

Priroda

Briga o okolišu briga je svih – OŠ Vukovina dobila donaciju za reciklažu

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, grad koji brine o okolišu i zajednici, nastavlja poticati ekološke inicijative među svojim građanima i školama.

OŠ Vukovina zahvaljuje tvrtki Kova d.o.o. na donaciji novog kontejnera za prikupljanje starog papira, koji je postavljen iza zgrade matične škole.

Posebna zahvala ide Gradu Velika Gorica, osnivaču škole, na podršci u provođenju ekoloških aktivnosti.

Škola poziva sve učenike, roditelje i mještane da se uključe u akciju prikupljanja starog papira i pomognu u očuvanju okoliša.

Foto: OŠ Vukovina

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pratila autoškole – evo kako su instruktori “prošli na testu”

Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila.

Objavljeno

na

Objavio/la

U ponedjeljak, 23. veljače 2026., policija je na području Policijske uprave zagrebačke provela pojačani nadzor vozila autoškola i instruktora vožnje. Kontrolirano je ukupno 54 vozila, a nepravilnosti su utvrđene kod gotovo trećine nadziranih instruktora. Policija je evidentirala 19 prekršaja, uglavnom vezanih uz nepropisno vođenje dokumentacije, dok je u jednom slučaju utvrđena tehnička neispravnost vozila.

Akcija je bila usmjerena na provjeru poštuju li se propisi tijekom osposobljavanja budućih vozača. Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila koji se koriste u nastavi vožnje.

Nepravilnosti su zabilježene kod 17 instruktora vožnje, jednog stručnog voditelja, jedne pravne osobe te jedne odgovorne osobe unutar pravne osobe.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”

Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Nastavite čitati

Crna kronika

Sudar na ulazu u Veliku Goricu! Oba vozila pretrpjela velika oštećenja

Objavljeno

na

Objavio/la

Oko 21 sat na ulazu u Veliku Goricu, kod Zubaka, sudarila su se dva osobna automobila. Na mjesto nesreće ubrzo su stigli djelatnici hitne medicinske pomoći, vatrogasci i policija.

Kao što se može vidjeti na fotografijama koje smo dobili s terena, oba automobila su pretrpjela teška oštećenja.

Detalji o okolnostima nesreće zasad nisu poznati. Policija provodi očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija o uzroku sudara i eventualnim posljedicama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija ne popušta – siječanj skuplji nego lani

Objavljeno

na

Objavio/la

A person sits at a desk calculating finances using a calculator and holding cash.
Foto: Pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.

Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;

Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;

Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;

Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;

Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;

Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.

Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.

DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:

Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;

Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;

Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.

Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno