U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.

U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.

Foto: Dražen Kopač

-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.

Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.

Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.

Foto: Dražen Kopač

Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.

U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Velika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz, a bit će ih moguće po prvi put razgledati povodom Dana grada, 12. i 13. prosinca, na parkiralištu pored Muzeja Turopolja, gdje će biti organizirano predstavljanje i prezentacija njihovih mogućnosti. 

U promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju. 

– Prošloga ljeta uveli smo besplatan lokalni prijevoz na ukupno 16 autobusnih linija, a naši velikogorički autobusi ubrzo su postali jedan od zaštitnih znakova grada. Sada, u suradnji s našim partnerom Arriva Hrvatska, na gradske linije uvodimo i pet električnih autobusa, čime dodatno moderniziramo naš sustav lokalnog prijevoza i činimo ga još ekološki prihvatljivijim. Ovo je još jedan projekt kojim podižemo kvalitetu života u našem gradu – rekao je gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar. 

Generalni direktor Arrive Dražen Divjak, naglasio je kako ovaj korak doprinosi održivosti i kvaliteti usluge. 

– Od siječnja 2026. u gradski prijevoz Velike Gorice uvodimo pet električnih autobusa, čime činimo važan korak prema održivijem, čišćem i ugodnijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacija dijela flote važan je korak u podizanju kvalitete usluge za naše putnike i smanjenju emisija u urbanom okruženju. Održivost je u središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Stoga kontinuirano razvijamo projekte koji smanjuju utjecaj na okoliš i potiču prelazak na zeleniju mobilnost. Otvoreni smo za investicije u električne autobuse i u drugim hrvatskim gradovima u kojima vidimo realan potencijal za razvoj održivog javnog prijevoza. Naš cilj je iskustvo i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici uspješno prenijeti i drugdje – u korist putnika, zajednice i okoliša – istaknuo je Divjak. 

Već neko vrijeme stanari uluce Ljudevita Gaja u našem gradu negoduju. Ulica je doslovno pretvorena u blatnjav poljski put, a promet kamiona sa obližnjih gradilišta iz dana u stvara veliki problem stanarima. Ljudi su ogorčeni, a ovih smo dana zaprimili nekoliko pritužbi građana. Sreli smo mladu obitelj sa dvoje djece kako zaobilaze oštećene rubove kolnika i blato na cesti. “Ovakva situacija traje već danima, teško je pronaći normalan dio staze ili ceste, a kući obuća je puna blata. Gdje god se okreneš sve je u blatu.” – govori nam majka dvoje djece.  “Djecu nosimo na rukama jer neke dijelove je gotovo nemoguće zaobići, a da se djeca potpuno ne zaprljaju.”

Kontaktirali smo i nadležne gradske službe za nadzor u ovakvim situacijama, obzirom da se radi o izvođačima radova na stambenim objektima koji se ne pridržavaju propisa. Iz grada su nam odgovorili kako su nadležne institucije komunalnih redara na terenu te djeluju u skladu sa zakonom propisanim ovlastima komunalnog redarstva. Stanarima ostaje utjeha da će se izlaskom gradskih nadležnih službi na teren i stanje ubrzo popraviti.

Ždrijeb je ovoga puta , realno gledajući, bio naklonjen košarkašima Gorice. Dobro, trebalo je doći i do ove faze, trebalo je osvojiti svoju regiju kroz uvod u sezonu, izboriti mjesto među 16 najboljih, a onda je na red došao komadić sreće…

Goričani će tako u srijedu od 19 sati u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića na svom parketu dočekati Đakovo, klub iz svoga ranga, protivnika kojeg su nedavno pobijedili u gostima. Drugim riječima, prilika za plasman na završni turnir Kupa teško je mogao biti prohodniji. A opet…

– Ovoga puta možemo očekivati potpuno drukčiju utakmicu od te nedavne. I za Đakovo je ovo velika prilika, i oni su u prošlom kolu pobijedili, u dobrom su ritmu, a u jednoj utakmici sve je moguće. Naša pobjeda u Đakovu je završena priča, na to se nikako ne smijemo upecati. Moramo biti još bolji, još pametniji i još hrabriji da bismo pobijedili – svjestan je trener Damir Miljković Cici.

Vjetar i leđa sigurno će dati i pobjeda u gostima kod Jazina Arbanasa za vikend, no sve će trebati zaraditi ove srijede, označene kao svojevrsni “dan D” ove generacije.

– Ne znam koliko je “dan D”, ali znam da imamo jako lijepu priliku. I da možemo ispisati jako lijepu stranicu nove povijesti kluba. Ja se samo nadam da ćemo biti dobri, željni dokazivanja. I da ćemo dati sve od sebe. Hoćemo li i pobijediti, tek ćemo vidjeti, ali sigurno je da ćemo biti motivirani, hrabri i odlučni, u nadi da će to biti dovoljno za uspjeh – zaključio je trener Gorice.

S druge strane bit će mu košarkaši prijatelj Miron Češkić, bivši trener i tajnik Gorice, čovjek koji je ostavio isključivo pozitivan trag u goričkom sportu. Ovoga puta, ipak, nećemo mu poželjeti sreću…

Hrvatska od 1. siječnja 2026. ulazi u najveću digitalnu promjenu svog poreznog sustava do sada: uvodi se obvezno izdavanje i zaprimanje elektroničkih računa (eRačuna) i automatska fiskalizacija u stvarnom vremenu. Promjena zahvaća sve poduzetnike u zemlji – prvo one u sustavu PDV-a, a od 2027. i sve ostale – s ciljem modernizacije poslovanja i ukidanja dijela birokratskih procedura. Novi sustav funkcionirat će kroz automatizirane poruke prema Poreznoj upravi, a temeljit će se na digitalnoj razmjeni dokumenata između pristupnih točaka. Kako će sve izgledati u praksi i što poduzetnici moraju napraviti da se pripreme? Donosimo u nastavku pojašnjenje Porezne uprave.

Elektronički račun u strukturiranom, strojno čitljivom obliku postaje pravilo u međusobnom poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj. Za razliku od PDF-a, eRačun omogućuje automatsku obradu podataka, ali i integrirani postupak fiskalizacije. Porezna tijela tako dobivaju podatke odmah, bez podnošenja dodatnih obrasaca.

Obveza se uvodi u dvije faze. Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i zaprimati eRačune, dok će poduzetnici izvan PDV-a biti dužni samo zaprimati ih. Druga faza kreće 1. siječnja 2027., kada i ti isti obveznici počinju i izdavati eRačune. Razmjena papirnatih računa ostaje moguća jedino u poslovanju s partnerima u Europskoj uniji i šire.

Cilj uvođenje eRačuna želi omogućiti brže procese, manji trošak obrade, veću točnost podataka, bolju usklađenost sa zakonima i ekološki napredniji način poslovanja. Hrvatski model stvara i temelje za digitalnu razmjenu drugih poslovnih dokumenata.

Kako će cijeli proces izgledati?

U novom sustavu, razmjena eRačuna odvija se između tzv. pristupnih točaka – softverskih rješenja koje poduzetnici mogu koristiti putem informacijskih posrednika ili vlastitih rješenja. Proces je u potpunosti automatiziran. Dakle, izdavatelj šalje eRačun primatelju. Zatim, softver izdavatelja izdvaja definiran set podataka i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi, a isto radi i softver primatelja. Porezna uprava potom uspoređuje podatke u stvarnom vremenu.

Ključnu ulogu u razmjeni eRačuna imaju informacijski posrednici. Propisani su im najviši sigurnosni standardi jer se od 2026. svrstavaju među ključne subjekte prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti. Moraju dokazati sigurno postupanje s podacima, imati ISO/IEC 27001 certifikate i proći testove sukladnosti. Ako njihovo rješenje nije ispravno, Zakon o fiskalizaciji predviđa najstrože prekršajne kazne. Popis posrednika koji zadovoljavaju uvjete Porezna uprava će objavljivati na svojim mrežnim stranicama.

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Nadalje, brojne evidencije i obrasci više neće biti potrebni jer ih zamjenjuje automatizirani sustav fiskalizacije. Ključno mjesto bit će nova FiskAplikacija Porezne uprave, koja će poduzetnicima omogućiti pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima, uvid u statuse računa i informativnu prijavu PDV-a za određeno razdoblje.

Što je s malim poduzetnicima?

Kako bi olakšala prilagodbu, Porezna uprava razvila je aplikaciju MIKROeRAČUN namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a. Tijekom 2026. uz pomoć aplikacije mogu zaprimati i fiskalizirati eRačune, dok od 2027. mogu i izdavati račune. Aplikaciji se pristupa kroz ePoreznu, a uključuje i besplatno čuvanje eRačuna u propisanim rokovima.

Što poduzetnici moraju učiniti?

Kako bi se pripremili na promjene, poduzetnici moraju odabrati pristupnu točku i o tome obavijestiti Poreznu upravu, imenovati osobu ovlaštenu za fiskalizaciju i prilagoditi vlastite procese, uključujući povezivanje roba i usluga s Klasifikacijom proizvoda prema djelatnostima (KPD), jer se ti podaci moraju iskazivati na eRačunima.

Riječ je o koracima koje će većina tvrtki morati obaviti do kraja 2025., kako bi spremno dočekale prvu fazu obveznog eRačuna.

Fiskalizacija 2.0 označava početak nove ere digitalnog poreznog izvještavanja u Hrvatskoj. Iako će mnogim poduzetnicima zahtijevati prilagodbu. Promjene dolaze brzo, stoga će poduzetnici morati na vrijeme prilagoditi kako bi nove obveze dočekali spremni i izbjegli kazne.