Košarka se u Velikoj Gorici trebala igrati u subotu, tad je bilo predviđeno da u goste dođe vodeći Samobor, ali sve je to – palo u vodu. Tako to možemo reći i figurativno i doslovno, jer dogodilo se ono što se po svakoj logici i standardima 21. stoljeća ne bi trebalo događati. Pala je kiša, a budući da krov Gradske sportske dvorane prokišnjava već neko vrijeme, nije bilo mogućnosti da se tu išta igra.

– Imali smo problema već u petak, kad je kiša počela padati, bilo je ručnika i kanti po parketu, nadali smo se da će kroz subotu kiša usporiti, možda i prestati, ali zapravo se pojačala. Bili smo prisiljeni odgoditi utakmicu, budući da bismo u suprotnome ugrožavali zdravlje igrača. Niti je bilo lijepo vidjeti ručnike po parketu, niti je u tim uvjetima moguće igrati – rekao je trener Gorice Damir Miljković, koji je svoje igračke dane proveo na vrlo visokim razinama.

U tom smislu, ovakve situacije nije često doživljavao.

– To je viša sila, ali ne bi se to trebalo događati. Problema bude i na najvećim stadionima i dvoranama, ali sad je važno samo da smo uspjeli sve organizirati da se igra u srijedu od 19 sati. Nadamo se dobrom vremenu, pa da ovaj put uspijemo to odigrati – poželio je Cici, kako ga zovu, prizivajući tako uspomene na sedamdesete godine prošlog stoljeća, kad se košarka igrala na vanjskim igralištima…

Pedeset i nešto godina poslije vrijeme je, srećom, povoljno za košarku i u dvorani i na otvorenom, a protivnik je respektabilan.

– Čeka nas vodeća momčad lige, momčad koja ima ambiciju ući u Premijer ligu, a imaju i igrača koji je dvaput bio prvak Europe. To je, naravno, moj bivši suigrač Kruno Simon, i mislim da je to dovoljno dobra pozivnica za sve. Mi smo mladi, ali bit ćemo i gladni, nadam se da ćemo se predstaviti u najboljem mogućem izdanju – poželio je trener.

Gorica se drži na sredini tablice Prve lige, odnosno drugog ranga hrvatske košarke, što je u skladu s planovima.

– Gledajući kako smo krenuli, kakav profil igrača smo imali, koliko su mladi, mislim da možemo biti zadovoljni. Osigurali smo ostanak, što ne bi trebala biti ambicija kluba poput ovoga, kao ni mene kao trenera, ali krenuli smo jednim novim putem, a dečki to prate. Maksimalno su koncentrirani i fokusirani, moraju stalno biti i gladni dokazivanja na parketu, a bude li tako, bolji rezultati neće izostati – vjeruje Miljković.

Županijski derbi, drugi pokušaj. Bježi kišo s prozora. I s krovišta…

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ove je srijede došao u Veliku Goricu dati podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Nadi Finderle. Na konferenciji za medije ispred Muzeja Turopolja istaknuto je kako je Velikoj Gorici potrebna promjena koja će građanima vratiti povjerenje u lokalnu vlast.

– Nada zna s čime se građani svakodnevno suočavaju – od nefunkcionalnog zdravstva i loše demografske slike do pitanja sigurnosti. Ona ne nudi općenite floskule, već konkretna rješenja. Gorici treba vlast koja radi za ljude, a ne za interese političkih elita. Zato ima moju punu podršku – rekao je Grmoja.

Finderle je naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, “jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi”. Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se u javnosti premalo govori, iako je građanima sve važnija.

– Od sigurnosti na cestama, do sigurnosti u zdravstvu i izazova koje donosi dolazak sve većeg broja migranata, to su teme o kojima se ne smije šutjeti. Potrebna je odgovorna i pripremljena gradska vlast – poručila je Finderle.

U svom obraćanju osvrnula se i na gospodarstvo te, kako tvrdi, lošu poduzetničku klimu u gradu.

– Grad mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su motor razvoja, a trenutno nailaze na zidove, birokraciju i nerazumijevanje. To ćemo promijeniti – istaknula je.

Na kraju, Finderle je pozvala sve građane koji žele drugačiju Veliku Goricu da se uključe, prate njezin rad putem društvenih mreža i web stranice, te da sami procijene program koji nudi.

– Ako vam je dosta improvizacije, ako želite sustavne promjene i kvalitetniji život, pridružite nam se – poručila je Mostova kandidatkinja.

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije obilježio je 30 godina rada i prostornog planiranja na području županije.  

Na svečanoj proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Zavoda Željka Kučinić u svojem je govoru istaknula opsežni posao koji je odrađen od dana osnivanja do danas. 

– U svakom našem planu, u svakom projektu, nastojali smo postići sklad između planiranih zahvata i bogatih resursa kojima obiluje Zagrebačka županija. Od planova i projekata koje je u 30 godina izradio Zavod, svakako treba izdvojiti 35 prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja na planove gradova i općina, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru i više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav čime su građanima godinama dostupni svi planovi do razine njihove čestice – naglasila je Kučinić. 

Foto: Zagrebačka županija

Na dugogodišnjem uspješnom radu djelatnicima Zavoda čestitao je župan Stjepan Kožić.  

– Posebno ističem vaš značajan doprinos razvoju Zagrebačke županije i podsjećam da je na temeljima županijskog Prostornog plana, izgradnjom brojnih zahvata u prostoru, Zagrebačka županija privukla brojne poduzetnike i mlade obitelji što je rezultiralo da je danas Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Iz posljednjih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da se broj stanovnika u našoj Županiji povećao od posljednjeg popisa, što govori o privlačnosti županijskog prostora za život, rad i ostanak – istaknuo je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Među brojnim uzvanicima na obljetnici su Zavodu čestitali Amelio Vekić u ime Ministarstva kulture i medija, Bojan Linardić u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zatim  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Jukić. 

Također, povodom okrugle obljetnice u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba „Susret ruralnog i urbanog“ kao presjek radova prostornih planera i stručnih suradnika koji su doprinijeli kvalitetnom uređenju prostora Zagrebačke županije unazad 30 godina. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Započeli su radovi na asfaltiranju cesta na području Općine Križ a prva dionica je Ulice braće Radić, inače ulazna cesta u središte općine, te ujedno i izlaz iz poduzetničke zone. Početak radova na obnovi kolničke konstrukcije obišao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović zajedno sa suradnicima. 

– Riječ je o prvoj od četiri dionice lokalnih i županijskih cesta koje će se obnavljati u općini Križ, a ukupna vrijednost ovih investicija iznosi oko milijun eura. Ovo su velike investicije za koje je novac osigurao ŽUC i kreditno zaduženje koje je odobrila Skupština Zagrebačke županije. Ovo je nastavak povijesnog ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijedno više od 90 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Zahvaljujući ovogodišnjem rekordnom proračunu ŽUC-a od 28 milijuna eura sve županijske ceste bit će sigurne za promet – naglasio je Tomljenović. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako paralelno s radovima u Ulici braće Radić, slijedi i asfaltiranje Peščenićke ulice koja vodi u naselje Razljev te lokalne ceste koja povezuje Malu Hrastilnicu i Johovec. Također, obnavljat će se i kilometar kolnika Ulice Milke Trnine u centru Križa, te će time općina Križ dobiti 4,4 kilometra asfalta. 

– Radove zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Planirani završetak radova je kroz 3 tjedna čime postižemo veći komunalni standard za građane općine Križ – rekao je načelnik Općine Marko Magdić. 

Inače, u protekle 4 godine izvedeno je radova na prometnoj infrastrukturi u vrijednosti oko 150 milijuna eura. 

– Planirana sredstva za ovu godinu raspodijeljena su na nekoliko segmenata. 15 milijuna eura ćemo uložiti u asfaltiranje, a 10 milijuna na točkaste projekte tipa rotora, sanacija klizišta i mostova, male infrastrukturne cestovne projekte te naše redovito održavanje, dok je milijun eura predviđeno za projektiranje novih projekata – najavio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka dodavši kako su u planu i 2 velika projekta koji čekaju raspisivanje javnog poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna eura. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nakon što je Velika Gorica postala 23. ITU središte, danas je bila domaćin 1. sastanka Vijeća za urbani razvoj, održanom u Poduzetničkom inkubatoru. Vijeće za urbani razvoj uspostavljeno je s ciljem uspostave platforme za suradnju te razmjenu znanja i iskustva između Vlade Republike Hrvatske i gradova korisnika ITU mehanizma, koji su temeljni nositelj razvoja urbanih područja.  

– Ovo je još jedan dokaz kako je naš grad prepoznat kao predvodnik u realizaciji razvojnih projekata – naglasio je u svojem obraćanju gradonačelnik Krešimir Ačkar, dodavši kako Velika Gorica unazad nekoliko godina snažnim i jasnim koracima ide naprijed u svom razvoju zahvaljujući podršci Vlade Republike Hrvatske, a ili i zajedničke sinergije lokalne, županijske i državne vlasti. 

–Nikada u povijesti nije bilo toliko financijskih sredstava na raspolaganju gradonačelnicima čijim ulaganjem možemo podići komunalni standard i sve ono što su stanovnici od nas očekivali. Zahvaljujem se na uključivanju u ITU mehanizam i dodijeljenom iznosu od 33 milijuna eura, koji će Velikoj Gorici donijeti bolju kvalitetu života, a sve to odrazit će se i na okolne općine – dodao je Ačkar i svim prisutnima, simbolično je poklonio jedan od simbola Turopolja – ‘Turopoljsku podgutnicu’, preteču kravate. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Sastanku su prisustvovali brojni ministri, predstavnici Udruge gradova te gradonačelnici gradova – ITU središta, a Vijećem je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. 

– Na svečanoj sjednici povodom Dana grada sredinom prosinca prošle godine najavili smo kako smo odlučili dati dodatnu snagu Zagrebačkoj županiji, koja je cijela bila naslonjena na Grad Zagreb. Smatrali smo da ste ekonomski i demografski presnažni i razvojno bitni pa smo i Veliku Goricu s 33 milijuna eura uvrstili među ITU gradove i zato se na simboličan način, upravo ovaj sastanak održava u Velikoj Gorici, što smatramo ispravnim i pravednim. Takva politika nam je dala za pravo da sukladno veličini pojedinoga grada dobijete jednu vlastitu omotnicu u kojoj nemate konkurenciju – istaknuo je premijer.  

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naime, politika ITU mehanizma je ostvariti brži urbani razvoj, odgovoriti na izazove gradova bez obzira radi li se tu o prometu, politici stanovanja, gospodarenju otpadom, gospodarstvu ili nizu drugih aktivnosti. 

– Dobivate sredstva koja su važna za vaš razvoj i vaše prioritete, programe, i za ono što treba dodatno ulagati na područjima vaših gradova, čime će ono postati kvalitetnijim mjestima za život. To je bio naš politički cilj i mislim da smo ga zajedničkim snagama itekako dobro pozicionirali – zaključio je Plenković. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Dodajmo da je u sklopu sastanka, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj u okviru održivog urbanog razvoja, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o priuštivom stanovanju i zakonodavnom okviru za razvoj gradova, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs o ulaganjima u obrazovanje.