Povežite se s nama

Gospodarstvo

Investicijski forum predstavio potencijal Zagrebačke županije

Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto

Objavljeno

na

Zagrebačka županija, Ministarstvo gospodarstva i Poduzetnički centar Zagrebačke županije u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom – Komorom Zagreb, zajednički su organizirali Investicijski forum Zagrebačke županije na kojem je predstavljen potencijal županije za nove investicije.

–Brojne domaće i strane koorporacije imaju svoja sjedišta i pogone u Zagrebačkoj županiji, što dokazuje da je investicijska klima pogodna za velika ulaganja. Godinama radimo na tome u suradnji s državom kao i našim gradovima i općinama, kojima je Županija partner u stvaranju preduvjeta i potrebne infrastrukture u poduzetničkim zonama. Prošle i ove godine izdali smo građevinske dozvole za poduzetničke investicije ukupne vrijednosti 453 milijuna eura. – naglasio je Kolarec, dodavši kako visoku kvotu Zagrebačke županije potvrđuju i podaci FINA-e prema kojima poduzetnici Zagrebačke županije u 2023. godini po ukupnim prihodima, prosječnoj neto plaći i izvozu zauzimaju visoko drugo mjesto, odmah iza poduzetnika Grada Zagreba.

Foto: Zagrebačka županija

Investicijski forum otvorio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, prilikom čega je naglasio da potencijal naše županije prepoznaje Ministarstvo gospodarstva koje kroz razne mjere daje i svoju podršku.

–To dokazuju mnogi realizirani projekti na području županije koje ministarstvo prati, a dobar dio naših mjera za poticanje razvoja gospodarstva, Zagrebačka županija je znala iskoristiti. Primjer je ulaganje u farmaceutsku industriju, kao što je tvrtka Pfizer koja je među brojnim europskim lokacijama za gradnju pogona odabrala Zagrebačku županiju, točnije Savski Marof u općini Brdovec. Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto – rekao je ministar, ističući da su dekarbonizacija, održivost, zelena tranzicija, digitalna transformacija odrednice Vladine politike poboljšanja razvoja gospodarstva.

Foto: Zagrebačka županija

Ulaganje u svoje razvojne cikluse, Zagrebačku županiju svrstava u sam vrh Republike Hrvatske kao i na investicijsku kartu Europe, podsjetio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Josip Zaher.

–Od 46 milijuna stranih ulaganja na području Hrvatske u posljednjih 20 godina, preko 2 milijarde bilo je na području Zagrebačke županije. Uz velike greenfield investicije bilježi se porast razvoja novih tehnologija i zelenih industrija a uz logističke centre možemo očekivati dobar plasman domaćih proizvoda gdje bi Hrvatska i Zagrebačka županija postale jedan od glavnih logističkih centara ovog dijela Europe – ističe Zaher.

Pomoć poduzetnicima u pronalasku odgovarajućih lokacija za investicije pruža Poduzetnički centar Zagrebačke županije.

–Predstavili smo posebnu online platformu greenring.biz na kojoj investitori mogu dobiti točne uvide u sve naše poduzetničke zone, pogledati fotografije ili video snimke iz zraka, što im skraćuje vrijeme obilaska zona i ubrzava donošenje odluka prilikom odabira lokacije za gradnju – najavio je vd. direktora Poduzetničkog centra Zagrebačke županije, Marko Ignjatić.

Foto: Zagrebačka županija

Ova online platforma osmišljena je kako bi omogućila lakši pristup informacijama o poslovnim zonama, infrastrukturnim mogućnostima i poticajima za ulaganje u Zagrebačkoj županiji.

Primjer uspješne investicije u poduzetničke zone Zagrebačke županije je strani investitor FACC Solutions, koji je izgradio proizvodni pogon aviodijelova u općini Jakovlje.

–Zaista, prema dosadašnjem iskustvu naše tvrtke, mogu dati ohrabrenje investitorima da je Zagrebačka županija povoljna lokacija za sjedišta i pogone, jer je podrška Općine i ŽupanijeM unazad pet godina koliko smo u Jakovlju, bila odlična, a dokaz je i što upravo završavamo drugu fazu investicije i planiramo daljnje širenje. – rekao je predstavnik FACC Solutionsa, Matija Ferić.

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je forum polučio i dvije panel rasprave. Na prvom, pod nazivom „Hrvatska: gdje smo na investicijskoj karti Europe?“, panelisti Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike Hrvatske gospodarske komore, Burak Baykan, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) i regionalni direktor SEE Doğuş grupe i Matija Ferić, član Uprave FACC Solutions Croatia u Jakovlju, govorili su o administrativnim kriterijima, geografskom položaju, kvalificiranoj radnoj snazi i prepoznatljivosti Hrvatske za investicije.

Druga panel rasprava bila je „Zagrebačka županija: investicijski zeleni prsten oko glavnog grada“ na kojoj su panelisti Damir Fašaić, županijski pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije, Ivana Bakunić, direktorica poslovne zone Meridian 16 Velika Gorica, Daniel Hrup, direktor König Metall Croatia u Pisarovini, Domagoj Ilečić, pročelnik za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU u Velikoj Gorici i Ivica Radanović, predstavnik Općine Rugvica, predstavili potencijal poduzetničkih zona i njihovu opremljenost, te spremnost gradova i općina na ispunjavanje zahtjeve investitora, kao važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

Planirate kupiti Iphone? Imamo loše vijesti za vas

Apple bi zbog uvođenja novih američkih carina mogao drastično povisiti cijene svojih uređaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Dionice Applea pale su gotovo 9 % nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio uvođenje novih carinskih tarifa. Ovaj potez izazvao je šok na burzama, a tehnološki sektor našao se među najpogođenijima. Otvaranje tržišta u četvrtak obilježilo je pad cijena dionica vodećih tehnoloških kompanija: Microsoft je zabilježio pad od 3 %, Meta 8 %, Amazon 9 %, Google 4 %, a Tesla 7 %.

Samo Apple je izgubio više od 293 milijarde dolara tržišne vrijednosti u odnosu na dan ranije, a ukupni pad vrijednosti tvrtke u odnosu na povijesni maksimum sada iznosi 800 milijardi dolara, prenosi Večernji list.

Apple bi se, prema mišljenju analitičara, mogao naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Tvrtka već bilježi usporavanje prodaje iPhonea, a nove carinske mjere mogle bi dodatno opteretiti poslovanje. Analitičar CFRA Researcha Angelo Zino upozorava kako bi carine mogle negativno utjecati na Appleove financijske temelje, uključujući očekivanja zarade i marže.

Kako bi ublažio udar, Apple bi mogao optimizirati opskrbni lanac, preuzeti dio troškova na sebe te povisiti cijene svojih uređaja. No, Zino ističe kako tvrtka vjerojatno neće moći prenijeti više od 5 do 10 posto dodatnih troškova na krajnje potrošače bez značajnog pada prihoda.

Većina iPhonea proizvodi se u Kini, koja je sada pogođena carinom od 54 %. Ako Apple odluči u potpunosti prenijeti nove troškove na potrošače, cijene uređaja mogle bi skočiti za 30 % do 40 %. To znači da bi iPhone 16 Pro Max, s 1 TB memorije i 6,9-inčnim zaslonom, umjesto trenutačnih 1599 dolara (1440,93 eura), mogao stajati i do 2300 dolara (2072,63 funti).

Ostaje za vidjeti hoće li Apple uspjeti pronaći način da ublaži udar carina bez znatnog udara na korisnički džep – no jedno je sigurno: tehnološka industrija ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Blagi rast trgovine na malo u veljači, hrana u padu, prednjače lijekovi i kozmetika

Unatoč padu prometa na mjesečnoj razini, trgovina na malo bilježi rast već 23. mjesec zaredom u usporedbi s prethodnom godinom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U tijeku više od milijun eura vrijedni natječaji za poljoprivrednike, plantaža borovnica primjer ostvarivanja potpora

Bespovratne potpore dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku dok je maksimalno ostvariv iznos za ekološke poljoprivrednike 20 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Poljoprivrednici s područja Zagrebačke županije imaju priliku osigurati financijsku potporu za razvoj svojih gospodarstava u 2025. godini. Zagrebačka županija raspisala je tri javna poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za ekološku poljoprivredu, subvencije za nabavu poljoprivrednog repromaterijala te za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura.

–Zagrebačka županija je u odnosu na prije četiri godine udvostručila sredstava za bespovratne potpore poljoprivrednicima. Tako je 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala – rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović i pozvao poljoprivrednike da se prijave na ovogodišnje natječaje i ostvare bespovratne potpore koje dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku, odnosno do 20 tisuća eura za ekološke poljoprivrednike.

Foto: Zagrebačka županija

Također, Tomljenović je obišao plantažu borovnica Agrovita u Tarnom u okolici Ivanić-Grada na kojoj Borna Gradišek s poslovnim partnerom uzgaja borovnicu, pakira i plasira u trgovačke lance, te su korisnici županijskih bespovratnih potpora.

–Prvi dio nasada podignuli smo 2016. godine, a danas na plantaži ima nešto više od 20 tisuća sadnica. Svoje poslovanje tijekom godina proširivali smo upravo putem bespovratnih županijskih potpora, uz pomoć kojih smo 2022. godine ugradili solarne panele na našu gospodarsku zgradu čime ostvarujemo 80 posto uštede na potrošnji električne energije. Ove godine javit ćemo se opet na javni poziv jer nam je cilj modernizirati navodnjavanje naših nasada – istaknuo je Gradišek.

Foto: Zagrebačka županija

Naime, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Svi zainteresirani moraju zadovoljiti uvjete natječaja, uključujući registraciju u relevantnim upisnicima te podmirene obveze prema Poreznoj upravi. Detaljne upute i svu potrebnu dokumentaciju možete naći ovdje.

Ove potpore predstavljaju značajnu priliku za poljoprivrednike da moderniziraju i unaprijede svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i doprinesu održivom razvoju ruralnih područja. S obzirom na rastuće izazove u poljoprivredi, od klimatskih promjena do povećanja troškova proizvodnje, svaka financijska potpora može biti ključna za dugoročni opstanak i razvoj domaće proizvodnje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poduzetnici i obrtnici pazite! Novi Zakon o fiskalizaciji dolazi

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme.

Objavljeno

na

Objavio/la

Od 1. rujna 2025. godine na snagu stupa novi Zakon o fiskalizaciji, koji proširuje obvezu fiskalizacije na račune plaćene putem transakcijskih računa, uključujući usluge poput PayPala, Google Paya i Stripea.

Nadalje, od 1. siječnja 2026. godine svi obveznici PDV-a morat će izdavati i fiskalizirati eRačune u poslovanju s drugim poreznim obveznicima, dok će subjekti izvan sustava PDV-a od tog datuma morati primati eRačune. Dodatno, od 2027. godine i oni će biti obvezni izdavati i fiskalizirati eRačune putem besplatne aplikacije Porezne uprave MIKROeRAČUN.

Vrijeme za prilagodbu

Kako bi se olakšala tranzicija, u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine svi porezni obveznici morat će prijaviti svog informacijskog posrednika i odrediti način dostavljanja eRačuna te fiskalizacije. Uz to, uvodi se obveza dostavljanja OIB-a poreznog obveznika za “R-1” račune do 700 eura plaćene gotovinom ili karticom putem fiskalizacijske poruke.

„Promjene koje donosi novi Zakon su brojne i donijet će velike promjene u poslovanju pa je s pripremama najbolje započeti odmah. Obrtnici, poduzetnici, računovođe i informatičari morat će svi skupa uspješno surađivati kako bi što spremnije dočekali početak 2026. godine i početak primjene Zakona“, naglasila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, na besplatnom webinaru u sklopu Obrtničkog aktualca.

Novim zakonom predviđa se i uvođenje jedinstvenog “šifrarnika” za robe i usluge u cijeloj Hrvatskoj, uz predviđene kazne za nepravilnu primjenu. Također, omogućit će se ponovno izdavanje eRačuna s istim brojem u slučaju korekcija koje ne utječu na obračun poreza. Ako izdavanje eRačuna nije moguće, Porezna uprava mora biti obaviještena u roku od pet dana, dok se podaci o naplaćenim računima dostavljaju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Primatelji eRačuna također moraju izvijestiti Poreznu upravu o odbijenim računima u istom roku.

Osim novih obveza, zakon donosi i pojednostavljenja – ukidaju se knjiga IRA, knjiga URA, izvješća RAD-1G, PPO, DON-H, PDV-F, a pojednostavljuje se PD IPO. Rok za predaju PDV obrasca vraća se na zadnji dan u mjesecu.

Podrška obrtnicima

Veliki interes za ovu temu pokazuje i činjenica da je na webinaru Hrvatske obrtničke komore sudjelovalo više od 600 ljudi, dok je predavanje o novom Zakonu do sada pregledano gotovo 6 000 puta. Kako bi obrtnicima olakšala prilagodbu, Hrvatska obrtnička komora sklopila je suradnju s tvrtkom Elektronički računi, omogućujući im popust od 30 % na usluge servisa mojeRačun (MeR) i besplatnu sinkronizaciju povijesnog eArhiva. Također, rok za preuzimanje povijesnih dokumenata elektroničkog arhiva produljen je do 31. kolovoza 2025. godine.

„Ova suradnja donosi obrtnicima značajnu uštedu, posebice u kontekstu nadolazećeg Zakona o fiskalizaciji, ali i rastuće inflacije koja opterećuje naše članove. Na nama je da našim obrtnicima i obrtnicama osiguramo različite pogodnosti kojima mogu rasteretiti i olakšati svoje poslovanje“, zaključio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme i osigurali nesmetano poslovanje u nadolazećim godinama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Raste broj poduzeća u hrvatskim gradovima, pogledajte kakvo je stanje u Velikoj Gorici

Grad broji 253 novih tvrtki, čime se nastavlja pozitivni trend.

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Velika Gorica je prošle godina bila jedna od top 10 vodećih središta rasta poduzetništva u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine, u našem gradu je otvoreno 253 novih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Zagrebačka županija također bilježi snažan gospodarski zamah, s ukupno 1 154 novootvorenih poduzeća, čime se također svrstala među vodeće regije po poduzetničkoj aktivnosti.

Rast poduzetničke aktivnosti i njezin utjecaj

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otvoreno 11 847 novih poduzeća, što je 2 434 više nego 2021. godine, dok je broj aktivnih trgovačkih društava dosegao 142 732. Ovaj rast je posebno vidljiv u većim gradovima, među kojima prednjače Split, Rijeka, Zadar i Osijek. Iako je Velika Gorica zauzela šesto mjesto po broju novootvorenih poduzeća, značajno se ističe kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj izvan Zagreba. Ovakav rast odražaj je pozitivne poduzetničke klime.

Usporedimo li podatke s onima iz 2021. godine, Velika Gorica je ostvarila rast od 77 novih poduzeća, što pokazuje stabilan uzlazni trend. Osim toga, u odnosu na 2023. godinu, u Velikoj Gorici otvoreno je 13 novih tvrtki, čime je grad zauzeo deseto mjesto među gradovima s najvećim porastom.

Povećanje broja poduzeća ne znači samo gospodarski rast, već i mogućnosti zapošljavanja te jačanje lokalne ekonomije. Više tvrtki znači veći izbor proizvoda i usluga za građane, kao i povećanu konkurenciju koja može dovesti do povoljnijih cijena i bolje ponude.

Zagrebačka županija također među vodećima

Podaci pokazuju da Zagrebačka županija drži treće mjesto po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2024. godini, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. U odnosu na 2021. godinu, broj novih poduzeća u Zagrebačkoj županiji porastao je za 282, dok je u usporedbi s 2023. godinom otvoreno 74 tvrtke više. Ovo je ujedno i drugi najveći porast u Hrvatskoj.

Nadalje, Zagrebačka županija bilježi i rast broja zaposlenih, čime se potvrđuje da novoosnovane tvrtke imaju pozitivan utjecaj te stvaraju nova radna mjesta i pridonose zajednici.

Usporedba s prethodnim godinama i nacionalni trendovi

Na nacionalnoj razini vidljiv je trend rasta broja otvorenih poduzeća u svim županijama. U usporedbi s 2021. godinom najveći postotni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj (52,66 %), Zadarskoj (51,47 %) i Brodsko-posavskoj županiji (46,54 %). Zagrebačka županija je u apsolutnim brojkama ostvarila drugi najveći rast u Hrvatskoj, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

S obzirom na to da je u 2024. godini broj brisanih poduzeća bio značajno manji nego prethodnih godina, može se zaključiti da novoosnovane tvrtke uspijevaju preživjeti na tržištu, što dodatno jača povjerenje u stabilnost gospodarstva.

Velika Gorica i Zagrebačka županija kao stabilna poslovna središta

Prema predstavljenim podacima, može se zaključiti da Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, predstavlja snažan poduzetnički centar u Hrvatskoj. Prisutan je kontinuiran rast broja novih poduzeća s pozitivnim gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici prepoznaju prednosti ovog grada, što se može pripisati pozitivnim mjerama poticaja i povoljnoj poslovnoj klimi. S obzirom na dosadašnji trend, očekuje se da će Velika Gorica u narednim godinama nastaviti privlačiti nove poslovne subjekte i time dodatno doprinositi gospodarskom rastu regije.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.