Interpretacijski centar Muzeja Turopolja bit će završen 1.prosinca
Investicija je vrijedna 9,7 milijuna kuna, a u centru će biti muzejski depo, multifunkcionalna prezentacijska dvorana, prostori za radionice čuvanja turopoljske baštine, knjižnica, vanjski prostor za dodatna događanja..
Na adresi Šetalište Franje Lučića 15, već bi početkom prosinca trebao bi biti završen Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, najavljeno je na početnoj konferenciji predstavljanja projekta, koji će na 600 kvadrata i tri etaže biti dom svih vrijednih muzejskih eksponata, ali i mjesto njegovanja materijalne i nematerijalne baštine našega kraja.
– Radovi su u punom jeku, najteži i najopsežniji radovi su obavljeni. Investicija je vrijedna 9,7 milijuna kuna, od kojih čak 8,3 milijuna kuna iz europskih fondova. Očekivani završetak radova je 1.prosinca ove godine. Dodatna vrijednost ovog centra je, kako će osim eksponata, ovdje biti provedba programa čuvanja materijalne i nematerijalne baštine kroz razne radionice, do toga da se sačuva tradicionalna drvna arhitektura i baština našeg hrasta – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prigodom predstavljanja projekta ‘Izgradnja interpretacijskog centra Muzeja Turopolja’.
Foto: Obilazak radova, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja/Petra Škrinjarić, cityportal.hr
A kako je novi centar zamišljen? U opisu projekta se navodi kako će se novi objekt prostirati na tri etaže (podrum, prizemlje i prvi kat) bruto povrsine 695,11 četvornih metara. Objekt ce doprinijeti energetskoj učinkovitosti kroz koristenje LED rasvjete, te dizalice topline, koja je predvidena za hlađenje, ali može i grijati u prijelaznim vremenskim razdobljima. Isto tako, izgradit će se pristup za osobe s invaliditetom (dizalo) kao doprinos promicanju jednakih mogućnosti.
Za podrumsku etažu nabavit će se specializirana oprema za čuvanje i pohranu kulturne baštine-fundusa (muzejski depo), obzirom kako Muzej Turopolja trenutno pohranjuje kulturnu baštinu na četiri neadekvatne lokacije na području grada Velike Gorice. U prizemlju će se urediti multifunkcionalna dvorana, koja će se naknadno opremiti digitalnom tehnologijom, putem koje će se prezentirati kulturna materijalna i nematerijalna baština i na taj nacin pribliziti široj javnosti.
Foto: Obilazak radova, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja/Petra Škrinjarić, cityportal.hr
Uz prezentacijsku dvoranu, u prizemlju će se urediti i opremiti prostorija u kojoj će se održavati radionice kojima će poticati očuvanje kulturne baštine, najviše kroz učenje raznih tehnika rada (tehnike štikanja, pletenja, građenje drvenih kuća i slično) koje obilježavaju turopoliski kraj. Na etaži prvog kata uredit će se prostori za potrebe djelatnika Muzeja Turopolja (uredi i čajna kuhinja), te za širu javnost (knjižnica). Isto tako, uredit će se okoliš objekta, te na taj način kreirati potencijalni prostor za ljetna događanja ili slično.
Uklanjanjem postojećeg objekta, te izgradnjom novog objekta, Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja, revitalizirat ce se brownfield lokacije u samome središtu grada. Daljnjim uređenjem stvorit će se dugoročno rješenje za deponiranje dijela muzejskog fundusa, kreirat će se prostor za prezentaciju nematerijalne kulturne baštine uz pomoć digitalnih medija, te će se stvoriti prostor za učenje starih turopoljskih tehnika rada. Na koncu, stvorit će se administrativni uvieti za djelatnike Muzeia Turopolia i na taj nacin omogućiti prosirenje izložbenog prostora u samome muzeju, koje koriste zaposlenici.
Foto: Obilazak radova, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja/Petra Škrinjarić, cityportal.hr
Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.
U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.