Povežite se s nama

Gospodarstvo

Inicijativa “Zaštitimo hrvatsku kunu” prikuplja potpise za referendum: “Mladi sami prilaze, bitno im je odlučivati o svojoj budućnosti.”

Primarni cilj inicijative je omogućiti građanima da neposredno odlučuju o promjeni valute, hoće li i kada do nje doći.

Objavljeno

na

Kroz inicijativu “Zaštitimo hrvatsku kunu” započelo je, 24. listopada, prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma. Građani se mogu potpisati na 250 mjesta diljem Hrvatske, a jedno od njih je i plato kod Tržnog centra u Velikoj Gorici.

Inicijativu su pokrenuli hrvatski suverenisti kojima se pridružio HSP i nekoliko udruga, a glavni cilj je da se, putem referenduma, u Ustav uvede odredba o kuni kao novčanoj jedinici Republike Hrvatske. Tako bi, ako refrendum prođe, o promjeni valute te kada i kako će se ona odviti, odlučivali svi punoljetni građani.

Za prolaz inicijative potrebno je 368 867 potpisa biračkog tijela, što je utvrdilo Minstarstvo pravosuđa i uprave.

Koordinator inicijative za Zagrebačku županiju, Antonio Kuliš, zadovoljan je odazivom i optimistično gleda na ispunjavanje ciljeva inicijative.

– Prije svega smo izuzetno zadovoljni odazivom mladih ljudi, koji nam sami prilaze. Ova tema mlade zanima više nego ideologija, više razmišljaju o budućnosti. Umirovljenici su češće pesimistični ili ne znaju o čemu se radi, ali i oni potpišu kada čuju o čemu se radi.- ističe koordinator incijative.

Unatoč sugestivnom nazivu inicijative “Zaštitimo hrvatsku kunu”, Kuliš ističe kako se ne pokušava spriječiti sam ulazak u eurozonu, već dati priliku narodu da odluči o njemu. 

– Mladi su počeli gledati uzore u drugim zemljama kao što su Grčka i Španjolska i razmišljati o tome kako je na njihova gospodarstva utjecalo razdoblje prelaska na euro. Pitanje vremena je ključno.– zaključuje Kuliš.

Koordinator za Zagrebačku županiju smatra kako 1. siječnja 2023., zbog nepovoljnih gospodarskih zbivanja i dolaska recesije, nije pogodno vrijeme za tako velik korak jer Hrvatska tada neće biti spremna za euro. Njegovim uvođenjem, već ionako visoke cijene, mogle bi dodatno rasti:

-Građani trenutno ne osjećaju toliki udarac ekonomske krize na životni standard. Značajno su poskupjele živežne namirnice poput ulja, znatno je poskupjelo i gorivo pa i proizvodni materijali poput željeza. Inflacija radi svoje, a tek smo na početku krize.– ističe Kuliš

Koordinator inicijative za Zagrebačku županiju podsjetio je i na važnost hrvatske kune za monetarni i fiskalni suverenitet Hrvatske. 

Ljudi vjeruju da će nam euro pomoći, a pomoći nam može samo promjena gospodarske politike. Trebali bismo uzore tražiti u razvijenim gospodarstvima poput Švedske, Danske i Mađarske.- ističe Kuliš. – Ovaj referendum omogućit će nam da sami odlučujemo o svojoj budućnosti, a ne da ju predamo strancima.- zaključuje Antonio Kuliš, koordinator inicijative za Zagrebačku županiju.

Potpisati se možete svaki dan od 9-9:30 d0 17 sati na platou kod Tržnog centra, a vikendom i na Trgu Stjepana Radića.

Potpisi se prikupljaju i u mjenjačnici Auro Domus na Zagrebačkoj ulici.

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno