Dolazak ljeta, dulji sunčani dani i bujanje života u prirodi privlače nas u aktivnosti na otvorenom. Međutim neke osobe koje pate od alergija prilikom boravka u prirodi moraju biti na oprezu ili unaprijed poduzeti određene mjere zaštite.

Alergija je prije svega, svaka neprimjerena reakcija našeg imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike iz okoline. Te neškodljive čimbenike nazivamo alergeni, a oni se u organizam mogu unijeti putem hrane, lijekova, udisanja ili kontaktom kože.

Najčešće alergije koje vežemo uz boravak na otvorenom su: peludne alergije, alergije na ubod insekata, alergije na hranu, životinjsku dlaku, alergijski kontaktni dermatitis.

Ono što nije svima poznato je da se alergijska reakcija može razviti na koži nakon izlaganja UV zračenju sunca. Čak oko 15% svjetske populacije razvit će najčešći oblik alergije na sunce zvan polimorfna erupcija svjetlosti – PLE (engl. polymorphous light eruption).

Simptomi i obilježja polimorfne erupcije svjetlosti

Pojam erupcija označava reakciju koja nastaje iznenada nakon nekoliko sati, odnosno i do 2 dana od izlaganja suncu.

Simptomi se mogu razlikovati, postoji nekoliko varijanti:

• neravan osip koji nalikuje ubodima insekata,
• crvenilo kože,
• plikovi ili pustule,
• dok u težim slučajevima mogu nastati veća oštećenja

Gotovo je uvijek prisutna nadraženost i svrbež. Reakcija može biti prilično neugodna budući da se osip pojavljuje na vidljivim dijelovima tijela: vratu, prsima, rukama.

Lice je rjeđe pogođeno. Stanje nije opasno međutim može ometati svakodnevne aktivnosti i narušiti kvalitetu života.

Svjesni smo opasnosti koje donosi prekomjerno izlaganje suncu te kako je potreban sve veći oprez zbog stanjivanja ozonskog omotača, no alergične osobe već vrlo kratkim do umjerenim izlaganjem mogu razviti ovu reakciju.

Najčešće se osip javlja nakon nekoliko sati izlaganja, međutim kod nekih pojedinaca se može se javiti i već kroz 20 minuta.

Foto: Ljekarne Zagrebačke županije

Uzroci polimorfne erupcije svjetlosti

Pretpostavlja se da je u podlozi odgovor vlastitog imunosnog sustava na određene spojeve koji nastaju u koži kao posljedica izlaganja kože UV zračenju. UVA i UVB zrake potiču nastanak slobodnih radikala koji stvaraju izrazito reaktivne kemijske spojeve, dolazi do oksidativnog stresa i posljedično do oštećenja stanica.

Pokazalo se da oboljele osobe imaju oslabljenu staničnu obranu zbog koje se koža ne može obraniti od slobodnih radikala, te zbog toga tijekom izlaganja suncu dolazi do pretjerane reakcije imunološkog sustava. Rezultat je crvena i upaljena koža.

UVA zrake duge valne duljine koje prodiru duboko u kožu aktiviraju PLE u 80% oboljelih. Zbog toga što prodiru dublje, nisu ni sve zaštitne kreme odgovarajuće, a ovo zračenje prolazi kroz prozore i odjeću. Alergija se stoga može pojaviti i nakon vožnje u automobilu.

Budući da češće zahvaća žene, pretpostavlja se da i hormoni imaju određenu ulogu u nastanku. I dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergija na sunce može pogoditi ljude svih vrsta kože, s time da se teže može uočiti na tamnoj koži.

PLE Uglavnom zahvaća osobe od 20-40 godina starosti, češće žene i osobe koje u obitelji imaju povijest alergijskih reakcija, te osobe koje žive u krajevima gdje je manji broj sunčanih dana (npr. Skandinavske zemlje).

Obično se javlja u proljeće kada je koža koja je bila pokrivena iznenada bude izložena suncu. Jednom kad se pojavi uglavnom spontano prođe i cijeli bez ožiljaka ukoliko se izbjegava sunce. Svakim ponovnim izlaganjem može se ili ne mora pojaviti. Ako se izloženost suncu nastavi prije nego se simptomi povuku, simptomi se mogu pogoršati.

Lijekovi za PLE

Budući da može izazvati snažan svrbež, umirujući losioni mogu smanjiti iritaciju, kao i topikalna primjena kortikosteroidnih krema propisana od strane liječnika.
Kod težih slučajeva liječnik može preporučiti primjenu oralnih kortikosteroida, fototerpija s ciljem jačanja kože, hidroksiklorokin, kalcipotriol za pripremu kože kao prevencija, alfamelanotid ili kod najtežih slučajeva imunosupresivne lijekove.

Kroničnim izlaganjem dijelova tijela suncu dolazi do efekta tzv. očvršćivanja kože. Pojačava se proizvodnja melanina uz to što najgornji sloj kože zadebljava. Tim procesima vraća se ravnoteža u kožu i funkcionalnost te se PLE spontano smiruje s vremenom.

Zbog toga se kod većeg broja osoba simptomi ipak smanje kako napreduje ljeto, a to objašnjava i činjenicu kako šake i lice koji su najviše izloženi suncu ipak budu rjeđe zahvaćeni.

U proljeće stoga treba postupno privikavati kožu na sunčevu svjetlost. Ljeti je zbog visoke razine UV zračenja općenito preporuka izbjegavati sunce između 11 i 15 sati kada su sunčeve zrake najjače i nositi zaštitnu odjeću. Postepenim izlaganjem i privikavanjem kože ona će postepeno očvrsnuti i učestalost reakcija će se smanjiti.

Dok koža ne očvrsne kao i u vrijeme visokog UV indeksa neophodno je korištenje zaštitnih krema za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom 50+ što podrazumijeva da proporcionalno učinkovito štite od UVA i UVB zraka.

To je u početku temelj za ublažavanje simptoma PLE-a i sprječavanje ponovnog pojavljivanja, ali važno i za zaštitu kože od drugih štetnih učinaka sunca. Preparati za sunčanje danas sadrže i druge antioksidativne i protuupalne spojeve koji podržavaju obrambenu ulogu kože, a rezultiraju neutraliziranjem slobodnih radikala i ojačanom zaštitom stanica kože.

Foto: Ljekarne Zagrebačke županije

Druge alergije na sunce

Reakcije poput PLE, koje nemaju veze ni sa kakvim vanjskim faktorima, lijekovima, bolestima ili preparatima koji se nanose na kožu nazivamo primarnim tipom fotodermatoza. Ljudi s tim fotodermatozama razvijaju određen oblik osipa ili neku drugu kožnu promjenu isključivo nakon izlaganja suncu i umjetnim izvorima UV-zračenja.

Za razliku od primarnih fotodermatoza, sekundarne fotodermatoze su upalne reakcije izazvane određenim tvarima koje čine kožu vrlo osjetljivom na UV zračenje. Te tvari smanjuju prag tolerancije kože. Fotosenzitivne tvari mogu biti neki lijekovi (npr. tetraciklini, fluorokinoloni, retinoidi ), sastojci kozmetičkih pripravaka, čak i krema za sunčanje, tvari iz biljaka (npr. hipericin iz gospine trave).

Na izloženim dijelovima kože pojavljuju se crvenilo i čvorići koji svrbe. U podlozi preosjetljivosti kože mogu biti i neke bolesti kao što je sistemski eritemski lupus. Potrebno je provoditi sve navedene mjere zaštite od sunca uz terapiju lijekovima, odnosno izbjegavati ili s oprezom koristiti kozmetičke pripravke i biljne pripravke koji dovode do pojačane osjetljivosti.