U tijeku je energetska obnova OŠ Dragutina Domjanića u Svetom Ivanu Zelini, zajedno sa sportskom dvoranom, a radovi napreduju planiranom dinamikom. Na zgradi škole zamijenjeno je krovište i postavljeni su solarni paneli, kao dio buduće solarne elektrane koja će zgrade opskrbljivati električnom energijom.

Trenutačno se na sportskoj dvorani mijenja krovište, dok je zgrada već dobila toplinsku izolaciju vanjskih zidova, nakon koje će uslijediti završna obrada i izvedba dekorativne žbuke.

Foto: Dražen Kopač

– Ovime će škole imati znatne uštede energije za 54,5 posto što rezultira i smanjenjem računa režija. Ne smijemo zaboraviti ni ekološke prednosti projekta, jer će emisije CO2 biti smanjene za više od 90 posto – objasnio je župan Stjepan Kožić i dodao da je u prostorijama škole postojeća rasvjeta zamijenjena energetski učinkovitijom, LED rasvjetom.

Energetska obnova, uz ostalo, obuhvaća i ugradnju dizalica topline, ugradnju mehaničke ventilacije s rekuperatorima zraka te, u sportskoj dvorani, ugradnju opreme za hidraulično uravnoteženje sustava grijanja, ugradnju klimakomora i solarnog sustava za pripremu tople vode.

Foto: Dražen Kopač

Vrijednost projekta energetske obnove je 5 milijuna eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobiven je iznos od 2,51 milijun eura, dok je preostali iznos osigurala Zagrebačka županija, osnivač škole.

–I u budućnosti ćemo imati ovakvih investicija na školskoj infrastrukturi, kao i dogradnju škola radi postizanja jednosmjenske nastave. To je naš cilj u postizanju europskog standarda uvjeta obrazovanja – dodao je župan.

Podsjećamo da je na području Zagrebačke županije u tijeku ciklus energetskih obnova šest objekata vrijednih 17,5 milijuna eura. Uz OŠ Dragutina Domjanića sa sportskom dvoranom,  novo energetsko ruho dobit će i ispostave Doma zdravlja u Samoboru i Ivanić Gradu, županijska upravna zgrada i OŠ Đure Deželića u Ivanić Gradu te SŠ Dragutina Stražimira i u Svetom Ivanu Zelini.

Spomenutom iznosu dodajmo i financiranje novih projekata energetske obnove ukupne vrijednosti 4 milijuna eura a riječ je o zgradi Doma zdravlja u Velikoj Gorici i OŠ Jakovlje, od čega će NPOO pokriti većinu troškova.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija Trumbetaš koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica raspisala je natječaj za izlaganje u 2026. godini, usmjeren prema izlaganju neafirmiranih i manje afirmiranih likovnih umjetnika, likovnih amatera, ali i izložbama u organizaciji udruga te obrazovnih ustanova s područja grada Velika Gorica.

Umjetnici mogu podnijeti jedan prijedlog za izlaganje, a udruge, umjetničke organizacije, obrazovne ustanove maksimalno do tri prijedloga.

Natječaj je otvoren do 10. kolovoza.

S prvim danom srpnja točit ćemo skuplje gorivo, doznaje RTL Danas.

Naime, prema najavama Vlade Republike Hrvatske od sutra bi eurosuper trebao koštati 1,45 eura (+0,03), eurodizel 1,38 eura (+0,08), dok će cijena plavog dizela biti 0,78 eura (+0,08).

Nove cijene vrijedit će sljedeća dva tjedna.

Od 1. srpnja ove godine Hrvatske autoceste ujednačit će sve stimulativne popuste za ENC u cilju bolje ravnoteže i ujednačavanja popusta za sve ENC korisnike – stoji na njihovoj službenoj web stranici.

Naime, kako objašnjavaju, u posljednjih 20 godina cestarina za teška vozila nije se povećavala, niti su ta vozila bila uključena u sezonska povećanja cijena, za razliku od lakih vozila. Također, popusti za ovu kategoriju bili su znatno izdašniji.

Posljedično, teška vozila nisu proporcionalno sudjelovala u troškovima izgradnje i održavanja infrastrukture. Usporedbe radi, u Austriji i Sloveniji cestarine za istu skupinu vozila iznose znatno više po kilometru nego u Hrvatskoj. Cijena cestarine po kilometru za teretna vozila IV. skupine u Austriji iznosi 0,73 eura s PDV-om, a cestarina po kilometru za ovu skupinu vozila u Sloveniji iznosi 0,57 eura PDV-om. Na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta cestarina za IV. skupinu vozila i po kilometru iznosi 0,21 eura s PDV-om.

Upravo zato, Hrvatske autoceste pokreću mjere usklađivanja i ujednačavanja popusta za korisnike ENC uređaja. Ove izmjene predstavljaju korak prema pravednijem i održivijem sustavu naplate cestarine, unutar šireg investicijskog ciklusa te kao pripremu za novi i suvremeniji sustav naplate koji će ujedno odgovarati europskim standardima. Cilj je osigurati ravnotežu među korisnicima, ali i nastavak ulaganja u modernu, sigurnu i učinkovitu cestovnu infrastrukturu – obavještava HAC.

Laka vozila

Korisnicima lakih vozila (I.A, I. i II. skupina) popust na ENC  u pre-paidu (uplata na ENC račun) ostaje kao i do sada 21,74%. Ovim ujednačavanjem omogućit ćemo i korisnicima lakih vozila u post-paidu (koji su svoj ENC račun vezali uz platnu karticu) isti popust te će umjesto popusta od 13,04% i ovi korisnici dobiti popust od 21,74%. Ostaje isti i sezonski popust od 33,48 % za korisnike lakih vozila u pre-paid modelu koji se koristi u periodu od 1.11. do 31.3.

Foto: HAC arhiva

Teška vozila

I za teška vozila (III. I IV. skupina) ovim usklađenjem bit će ujednačeni popusti i u pre-paid i post-paid modelu i iznosit će 21.74%. Do sad je  popust za teška vozila u post-paid modelu (vezan uz platnu karticu i registarsku oznaku) iznosio 30,43%. Sezonski popust od 33,48 % za korisnike teških vozila u pre-paid modelu koji se koristi u periodu od 1.11. do 31.3. se ukida i ostaje 21,74%.

Euromisijski razredi

Osim ujednačenja ENC popusta revidiraju se i emisijski popusti.
Za EURO V i EEV popust se smanjuje s 5% na 3%,  a za EURO VI popust se smanjuje  s 12% na 7%. Ukida se emisijski popust za EURO IV.

Vozila EURO IV već dvije godine u europskim zemljama nemaju popust, ali ovim vozilima i dalje ostaje popust od 21,74% na ENC. Isto tako, vezano za smanjenje popusta za ERUO VI, podsjeća HAC, dodatni popust od 7% uveden je 1. travnja 2020. godine kao privremena mjera potpore tijekom krize uslijed pandemije. Cilj  emisijskih popusta je stimuliranje korištenja vozila s niskom ili nultom emisijom.

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec održana je 25. Županijska smotra koreografiranog folklora. 

Dvoranom Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, orile su se pjesme iz svih krajeva Hrvatske, čime su društva s područja Zagrebačke županije pokazale, ne samo da njeguju lokalno tradicijsko nasljeđe, već su izuzetni i u prezentaciji drugih hrvatskih narječja. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionike i goste u ime Grada Velike Gorice pozdravila je vijećnica Gradskog vijeća Zlatica Krznarić, inače dugogodišnja kulturna djelatnica iz Donje Lomnice. 

 – Grad Velika Gorica prepoznat je kao dobar domaćin svima, pa tako i našim dragim folklorašima iz svih dijelova županije. Veseli nas da imamo ovakav festival folklora u našem gradu, da naša županija pokaže s kojim bogatstvom raspolaže – rekla je Krznarić i poželjela sudionicima uspješnu večer na pozornici. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Tako je Smotru otvorio FA Sveta Nedelja i izveo “Kre Mure, globoke vode” iz Sjevernog Međimurja, zatim je je KUD Kupljenovo odveo publiku do Gorskog Kotara pjesmom “Z goranskoga kraja, a dugoselski KUD Preporod izveo je “Žnjačice pred ižum” iz Zagrebačkog prigorja.

Večeras se KUD Sveta Jana iz Gorice Svetojanske odlučio za “Homou balo – linđo”, tradicionalnu pjesmu karakterističnu za dubrovačko područje dok su članovi KUD-a Stupnik prezentirali bilogorsku pjesmu “Alaj nam se kolo razigralo”. 

KUD Stari grad Lukavec ostao je “svoj na svome” i izveo turopoljsku pjesmu ”Selo moje.” 

KUD Bratinečko srce iz Bratine podsjetilo je na svoj kraj pjesmom “Da ja imam kola okovana”, folkloraši iz Križa opjevali su obližnju Moslavinu dok su domaćini, OSS Buševec, Smotru zatvorili s međimurskom pjesmom “Ribica mi plava”. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Županijska Smotra održana je uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije. 

– Ova Smotra pokazala je kvalitetu naših društava koja njeguju folklorni izričaj i glazbeno nasljeđe svih krajeva Hrvatske, tako da time zaista možemo biti ponosni. Folkloraši su promotori Zagrebačke županije, gdje god da nastupaju, čime ističu naš identitet. Vjerujem da će pobjednici Smotre također biti uspješni i na Susretima Hrvatskih folklornih ansambala – poručio je, u ime Zagrebačke županije, zamjenik župana Ervin Kolarec. 

Dodajmo kako je tročlani žiri u sastavu Irena Miholić, Katarina Bušić i Tvrtko Zebec najbolju ocjenu dao Ogranku seljačke sloge Buševec i poslao ih, kao predstavnike Zagrebačke županije, na 32. Susrete Hrvatskih folklornih ansambala koji će se održati u Čakovcu. Čestitamo!

Foto: OSS Buševec

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

FOTO galerija: