Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

HOTNEWS

FOTO Obredom pepeljenja i Biblijskim bdijenjem u crkvi Navještenja započela priprema za Uskrs

Vlč. Koprivec: “Vrijeme je to u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz “duhovne vježbe” – molitvu, post, dobra djela i milostinju.

Objavljeno

na

Objavio/la

(Foto: Vanesa Miković)

Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.

Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.

O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.

– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.

Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.

– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.

Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.

Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.

Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.

– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito,  možemo doći i slušati. Vjerujem da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg će Biblija biti pročitana u cijelosti, trajat će pet dana i noći. Završna svečanost i zahvala za pročitanu Bibliju bit će na misi u subotu, 28. veljače u 18 sati. Misu će predvoditi vlč. Marko Vuković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavite čitati

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

na

Objavio/la

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Kultura

Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

na

Objavio/la

U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.

Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.

Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.

Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održana sudačka škola HUMT-a i EMTA-a

Objavljeno

na

Objavio/la

Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Apsolvirana su tri sudačka seminara u dva dana. Polaznice su uspješno položile praktični dio ispita – ocjenjivanje koreografija na video snimkama. Zaokružen sudački ispit slijedi tek nakon što suci imaju dva probna suđenja uživo, uz mentora. Nakon toga suci stažiraju dva turnira, isto pod paskom mentora. Ako zadovolje standarde postaju mlađi nacionalni suci HUMT-a, a internacionalne polaznice postaju mlađe internacionalne sutkinje EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Instruktori su bile Milosava Katić, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a i Lucija Palac, licencirani senior sudac HUMT-a i EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ispitna komisija HUMT-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Katarina Ahel, licencirani junior sudac HUMT-a i EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ispitna komisija EMTA-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Vlado Palac, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Čelnici HUMT-a odnosno EMTA-a započeli su 2026. godinu vrlo ozbiljnom akcijom, osposobljavanjem novih sutkinja, jer ova godina bit će bogata mažoret natjecanjima. Izdvajaju se, kao i uvijek, regionalna natjecanja i državno prvenstvo. Međunarodni program će ove godine prvi put odvesti mažoretkinje iz HUMT-a odnosno EMTA-a na natjecanja u Njemačku (Grand Prix) odnosno Francusku (Europsko prvenstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

LELEK osvojio Doru i kartu za Beč: Hrvatska napredovala na kladionicama

Iako i dalje nije među favoritima, pomak od tri mjesta pokazuje da Lelekova pobjeda nije prošla nezapaženo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Colorful stage lighting highlights a microphone in a close-up view, perfect for music and performance themes.

Hrvatsku će na ovogodišnjem 70. izdanju najvećeg glazbenog showa u Europi predstavljati glazbeni etno-pop sastav LELEK.

Na sinoćnjem finalu Dore napetost je grijala sjedala 16 kandidata, a u završnom krugu našle su se dvije skupine koje su osvojile najviše bodova publike i žirija.

Osjećaj za njegovanjem hrvatske tradicijske glazbe, ljubav za nacionalnim izričajem te prepoznatljiv moderni pop zvuk stvaraju unikatnost ove talentirane skupine djevojaka koje nas na Euroviziji predstavljaju s pjesmom „Andromeda“.

Pjesma crpi inspiraciju iz tradicije sicanja, tetoviranja katoličkih žena u Bosni i dijelovima Hrvatske tijekom osmanske vlasti. Poruka, ističu, nadilazi povijesni okvir i danas se može čitati kao poziv na ponos i očuvanje osobnog identiteta.

Istaknule su kako iza njih stoji velik tim bez kojeg nastup ne bi bio moguć. Kreativni tim predvodi Tomislav Roso, uz skladatelja Filipa Lackovića, koji zajedno potpisuju pjesmu „Andromeda“, a autorskom timu ove su se godine pridružili i Zorja te Lazar Pajić.

Nakon pobjede grupe Lelek, Hrvatska je na kladionicama za „Eurovision Song Contest 2026“ blago napredovala. S 20. mjesta popela se na 17., uz dva posto šanse za pobjedu. Na vrhu je trenutačno Finska s 11 posto izgleda, dok je Izrael drugi s 10 posto.

Iako i dalje nije među favoritima, pomak od tri mjesta pokazuje da Lelekova pobjeda nije prošla nezapaženo.

Eurovizija 2026. održat će se u Beču, uz dva polufinala 12. i 14. svibnja te veliko finale 16. svibnja.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno