Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Kultura

Promocija knjige „Riznice srca“ u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, duhovna inspiracija u korizmenom vremenu

Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica bit će domaćin promocije knjige „Riznice srca” autorice Fanije Jelinčić. Događaj će se održati u četvrtak, 10. travnja 2025., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Fanija Jelinčić, rođena na otoku Braču, već dugi niz godina živi u Velikoj Gorici i radi kao vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Nikole Hribara. Generacijama učenika prenosi temeljna znanja o vjeri s velikom ljubavlju i predanošću, a isti entuzijazam pretočila je i u svoju knjigu.

Uz autoricu, na promociji će govoriti dr. sc. Zrinka Jelaska, ugledna kroatistica i dugogodišnja profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će stručno osvrnuti na književnu vrijednost i poruku knjige. Program će dodatno obogatiti glazbeni nastup mlade flautistice Lore Likan Kelentrić.

Ovaj događaj prilika je za sve zainteresirane građane da se upoznaju s djelom koje nudi duhovnu refleksiju i poticaj na promišljanje o životnim vrijednostima. Knjiga „Riznice srca” može biti posebno inspirativna uoči Uskrsa, pružajući čitateljima trenutke introspekcije i duhovne obnove.

Nastavite čitati

Kultura

“Dobar Štoos u kvartu” traži vezu sa srednjoškolcima, u grad dovode i francuske umjetnike

Svi programi su besplatni!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički Štoos teatar ima novi program štosnog naziva “Dobar Štoos u kvartu”, a koji do kraja godine u Veliku Goricu dovodi zanimljive umjetnike i umjetničke izvedbe koji će, jednom mjesečno, na različitim lokacijama i u suradnji s institucijama i gradskim organizacijama ugostiti umjetnička imena Hrvatske i šire. Riječ je o mladim glumcima, izvođačima i autorima koji će se predstaviti svojim umjetničkim konceptima.

Start je 04. travnja u 17 sati u Gimnaziji Velika Gorica gdje stiže Mia Štark s izvedbenim predavanjem “Zbornik pogleda”. Inače, Mia je već gostovala u sklopu prvog Oglede festivala, a u gimnaziju dolazi s autorskim radom kojeg je razvijala na rezidenciji u Berlinu, te koji je predstavljen i u Barceloni, Rijeci, ali i drugim gradovima. Rad će biti izveden na engleskom jeziku, a ideju i inspiraciju Mia je crpila i pronašla u razgovoru sa svojom bakom i načinom na koji ona (koja je odrasla bez mobitela i ekrana) gleda na svijet oko sebe.

Foto: Camille Blake

–Želimo se povezati sa srednjoškolcima, pitati ih što žele vidjeti, kako možemo surađivati, pa je Mijina izvedba svojevrsna pozivnica prema njima. Naravno, ponovit će i gradivo suvremenih praksi i engleski, uz profesorice Elen Zubek i Ivu Rožić u suradnji s kojima smo organizirali program. Voljeli bismo da dio njih bude i ostane naše publika i prijatelji teatra – objasnila je koordinatorica programa pri Štoos teatru, Ana Katulić.

“Dobar Štoos u kvartu” ugostit će Irenu Boćkai i izvedbu „Bear with me“ u svibnju, Luku Kuzmanovića s monodramom „Zlo-čist-oća“ u lipnju, a program krajem listopada zatvara međunarodno gostovanje umjetnika iz Francuske koji će tri dana boraviti u javnom prostoru našeg grada. Riječ je o francuskim umjetnicima Laurentu Boijeotu i Valii Kardi s izvedbom „Odyssée“ koji stvaraju zanimljiv konceptu otvaranja pitanja javnog prostora kao mjesta susreta. Rad je do sada predstavljen u New Yorku, Tokyu, Strasbourgu, Lisabonu i brojnim francuskim gradovima, a dio je zajedničke međunarodne suradnje Francuske, Bugarske i Hrvatske, te uz Veliku Goricu gostuje i u Splitu.

Foto: Odysees

–Želja nam je predstaviti ih publici, dovesti ih u grad, gradski kvart, u školu i otvoriti dijalog o tome što rade i zašto to rade. Uz Oglede festival kojeg organiziramo želja nam je i tijekom cijele godine ponuditi publici raznovrsne naslove, predstave i izvedbe, pozvati ih da nas upoznaju, da se s nama druže i da dođu na naše programe – dodala je Katulić.

Svi programi su besplatni, a podržani su sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Foto: Odysees

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

na

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

Kultura

Velika Gorica domaćin predstavljanja knjiga Benjamina Tolića

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica ugostit će u utorak, 8. travnja 2025. godine, predstavljanje triju knjiga povezanih s likom i djelom Benjamina Tolića, uglednog hrvatskog književnika, publicista i diplomata. Knjige „Stojim pred vama”, „Benjaminov zbornik” te „Tvojim glasom”, autorice Dubravke Oraić Tolić, bit će predstavljene u Središnjem odjelu knjižnice s početkom u 18 sati.

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga, pružajući posjetiteljima poseban uvid u misao i književnu ostavštinu Benjamina Tolića.

Život i djelo Benjamina Tolića

Benjamin Tolić rođen je 1943. godine u Osoju kod Posušja. Studirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine emigrirao je u Beč, gdje je dovršio studij.

Po povratku u Hrvatsku tijekom Hrvatskog proljeća radio je kao profesor njemačkog jezika i urednik Osmojezičnog rječnika za njemački jezik u Leksikografskom zavodu. Tijekom devedesetih godina aktivno se uključio u hrvatsku diplomaciju te je od 1995. godine obnašao dužnost konzula i kasnije generalnog konzula Republike Hrvatske u Zürichu. U periodu od 1998. do 2000. bio je glavni i odgovorni urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA). Uz diplomatsku karijeru, Tolić je bio istaknuti publicist i književnik.

Predstavljanje knjiga u Velikoj Gorici prilika je da se javnost upozna s Tolićevim bogatim stvaralaštvom. „Stojim pred vama” donosi njegova razmišljanja i promišljanja o društvu i politici, dok „Benjaminov zbornik” okuplja tekstove i osvrte njegovih suvremenika na njegov rad i utjecaj. Knjiga „Tvojim glasom”, koju je napisala njegova supruga Dubravka Oraić Tolić, posebno je emotivno djelo, nastalo nakon Tolićeve smrti, kao sjećanje na njihov zajednički život i njegovu ostavštinu.

Svi ljubitelji književnosti i oni koji su cijenili njegov rad pozvani su da sudjeluju u večeri sjećanja na jednog od najznačajnijih intelektualaca moderne Hrvatske.

Nastavite čitati

Kultura

„Izvan percepcije”, fascinantna izložba Igora Eškinje u Galeriji Galženica

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

U petak, 4. travnja 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvara se samostalna izložba renomiranog hrvatskog umjetnika Igora Eškinje pod nazivom „Izvan percepcije”. Izložba će biti otvorena do 18. travnja, a posjetitelji će imati priliku uroniti u jedinstveni svijet umjetničkog izraza koji preispituje granice percepcije i materijalnosti.

Eškinja, rođen 1975. u Rijeci, diplomirao je slikarstvo na prestižnoj Accademia di Belle Arti u Veneciji. Njegov rad karakterizira istraživanje odnosa između prostora, objekata i promatrača, pri čemu koristi raznolike tehnike, od crteža i skulptura do videa i fotografije. Njegove instalacije često su minimalističke, ali istovremeno duboko promišljene, gradeći kompleksne vizualne priče uz korištenje svakodnevnih, jednostavnih materijala poput samoljepljive trake ili električnih kabela.

Svojim radovima Eškinja stvara iluziju transformacije dvodimenzionalnih površina u trodimenzionalne objekte, brišući granicu između stvarnog i imaginarnog. Njegova umjetnička praksa prepoznata je diljem svijeta, a sudjelovao je na brojnim međunarodnim izložbama i bienalima, uključujući Manifesta 7 u Italiji, Grafički biennale u Ljubljani te samostalne izložbe u Milanu, Parizu i Beču.

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog. Ovim događajem Galerija Galženica nastavlja dovoditi vrhunske umjetnike i suvremenu umjetnost u Veliku Goricu.

Za sve ljubitelje suvremene umjetnosti, „Izvan percepcije” je izložba koju ne treba propustiti.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.