Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Kultura

“Ljubav u sjeni ratova” predstavljena goričkoj publici

Ljiljana Haidar Diab svojim iskustvom inspirira mnoge, svjedočenjem da su svi izazovi premostivi.

Objavljeno

na

U dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć je Ljiljane Haidar Diab predstavila svoju inspirativnu biografsku knjigu “Ljubav u sjeni ratova – Kako je biti supruga  ratnoga izvjestitelja Hassana”.

Njezin suprug je poznati hrvatski novinar i ratni izvjestitelj Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, koji je rođen u Bejrutu, a u Hrvatskoj živi od 1981. godine.

Foto: Renato Glogovčan

U knjizi je Ljiljana progovorila o iskustvima života sa suprugom ratnim izvjestiteljem, njezin doživljaj i teret profesije, no i o intimi dvoje supružnika koji su morali odolijevati izazovima života i neizvjesnosti, te bremenu koji ih je spajao i za nju bio životna lekcija.

Foto: Renato Glogovčan

Nakon predstavljanja autorica je brojnim posjetiteljima, uz posvetu, potpisala primjerke knjiga u izdanju nakladničke kuće Despot Infinitus.

Foto: Renato Glogovčan

Predstavljanje knjige pratio je glazbeni nastup KUD-a „Stari grad Lukavec”, i orijentalna plesna točka Plesne skupine „Shireen”.

Foto: Renato Glogovčan

Nastavite čitati

Kultura

Jura je stigel u Gradiće! Mještani su proslavili Jurjevo uz krijes, ples i tradiciju

Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Jučer je u Gradićima iza Društvenog doma održana svečana proslava Jurjeva, proljetnog blagdana koji svake godine okuplja mještane i posjetitelje. Organizatori su ovom prigodom upriličili bogat kulturno-umjetnički program, a središnji trenutak večeri bilo je tradicionalno paljenje jurjevskog krijesa.

Simbol topline, svjetla i dolaska plodnijih dana obasjao je okupljene dok su uživali u nastupima Kulturno-umjetničkog društva Gradići i gostiju iz Folklornog ansambla Turopolje.

Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.

Također tu su bili i domaći kolači koji su dodatno zasladili atmosferu za sve posjetitelje. Događanje je proteklo u znaku zajedništva i očuvanja kulturne baštine.

Iz KUD-a Gradići zahvalili su svima koji su sudjelovali u organizaciji i manifestaciji.

„Dragi prijatelji, mještani, djeco…zahvaljujemo svima na sudjelovanju u manifestaciji Jurjevskih običaja. Vaš doprinos očuvanju tradicije, običaja i narodnog blaga bio je neprocjenjiv, a vaša prisutnost obogatila je cijeli događaj. Uspjeli smo u zajedništvu oživjeti duh prošlih vremena i prenijeti dio te baštine novim generacijama. Veselimo se budućim susretima i zajedničkom njegovanju naše kulturne baštine! Hvala DVD Gradići i prijateljima iz FA Turopolje“, poručuju iz KUD-a.

Nastavite čitati

Kultura

VG Brass Festival otvara vrata uz svjetski poznati German Brass

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: German brass

U četvrtak, 2. svibnja s početkom u 19:30 sati, Velika Gorica će ugostiti jedan od najpoznatijih ansambala limene glazbe na svijetu, German Brass. Njihov nastup u Dvorani Galženica označit će svečano otvorenje 19. izdanja VG Brass Festivala, a bit će to i njihov prvi koncert u ovom dijelu Europe.

Festival koji već godinama okuplja vrhunska imena svjetske glazbene scene, i ove godine donosi tri večeri iznimnog glazbenog doživljaja. Gradonačelnik Krešimir Ačkar tom je prilikom uputio dobrodošlicu posjetiteljima i zahvalio svima koji doprinose uspjehu festivala.

„Dragi posjetitelji i gosti Brass festivala, veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u Velikoj Gorici, u gradu u kojem će nam i ove godine eminentna glazbena imena i umjetnici prirediti tri nezaboravne večeri vrhunske glazbe. Posebno me veseli što festival već godinama nudi atraktivan spoj glazbe, spektakla i zabave, čime je Velika Gorica postala prepoznatljivo mjesto na glazbenoj karti Hrvatske i svijeta. Ovom prilikom zahvaljujem organizatorima na njihovoj ustrajnosti i viziji, umjetnicima na talentu i strasti te publici na vjernosti i kontinuiranoj podršci. Brass festival svake godine donosi izvanredno glazbeno iskustvo koje se ne propušta. Stoga, još jednom pozivam sve ljubitelje dobre glazbe da uživaju u ovogodišnjem programu 19. po redu izdanja ovog jedinstvenog festivala, koji će, vjerujem, i ove godine privući nove obožavatelje limenih puhačkih instrumenata. Uvjeren sam da će ovogodišnji Brass festival biti još jedan korak naprijed – ne samo u glazbenom, već i u društvenom i kulturnom razvoju našeg grada. Dobrodošli u Veliku Goricu – grad koji vjeruje u snagu umjetnosti i njeguje kulturu kao zalog bolje budućnosti”, poručio je Ačkar

Ansambl German Brass, osnovan 1974. godine, jedan je od najcjenjenijih sastava limene puhačke glazbe. Čine ga deset vrhunskih glazbenika, solo puhača i sveučilišnih profesora koji svojim nastupima podižu standarde izvođenja i umjetničkog izražaja. Njihovi prepoznatljivi aranžmani, koje potpisuju Matthias Höfs i Alexander Erbrich-Crawford, postali su nezaobilazni klasici ovog glazbenog žanra.

Poznati po izvedbama koje brišu granice između ozbiljne glazbe i zabave, German Brass svakim koncertom donosi tehničku savršenost i interpretativnu snagu koja osvaja publiku svih generacija. Njihovo gostovanje u Velikoj Gorici još je jedna potvrda međunarodnog ugleda festivala.

Uz German Brass, na popisu izvođača su se našli i New Empire Brass, Krešimir Fabijanić, Russell Gilmour, Willliam Russell, Siegfried J. Koch, Zvonimir Lazar i Vedran Kocelj, a festival se održava u suradnji s Hrvatskim baroknim ansamblom.

Ulaznice su dostupne od 3. ožujka putem interneta i na blagajni Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nastavite čitati

Kultura

Vukovinska crkva nova festivalska lokacija Ars Organi Sisciae

19. Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae poziva na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja – ulaz na sve koncerte je slobodan.

Objavljeno

na

Objavio/la

19.Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae održat će se od 4. – 11. svibnja u Glini, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Vukovini, Voloderu, Martinskoj Vesi i Sisku. Uz brojne atraktivne komorne koncerte u kojima ćemo uz orgulje slušati tamburicu, klarinet, pjevače, na ovogodišnjem festivalskom izdanju međunarodni gosti svirati će panovu frulu uz orgulje, a koncerte kojima se apelira na obnovu orgulja održat će solisti Hrvatskog baroknog ansambla i svjetski poznati gitarist Edin Karamazov.

Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae i umjetnička ravnateljica Valentina Badanjak Pintarić u ovogodišnjem festivalskom izdanju apeliraju na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja, osobito u kraju koji je nakon razaranja u Domovinskom ratu, katastrofalno stradao u potresu, nakon kojega se još oporavlja.

Festival otvaraju mlade snage – solisti, zbor i orkestar Glazbene škole Vatroslava Lisinskog iz Zagreba u nedjelju, 4. svibnja u Župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini.

Iako petrinjske orgulje nisu u funkciji već više od četiri godine, 5. svibnja će se u okviru festivalskog programa održati koncert u Župnoj crkvi sv. Lovre kao apel da crkva krene u potrebnu obnovu kako bi se dogodine na novouređenim Hefererovim orguljama mogao svečano otvoriti 20. Ars Organi Sisciae.

Hrvatska Kostajnica je prije Domovinskog rata imala tri vrijedna povijesna instrumenta, dok su danas tek jedne tehnički nedorečene donirane orgulje nepoznatog švicarskog graditelja iz 2012. godine. Ove godine organizator je odlučio usmjeriti pažnju na potrebu obnove orgulja u ovome kraju – koncertom jednog od svjetski poznatih gitarista – Edina Karamazova, koji će u srijedu 7. svibnja u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog oduševiti publiku milozvukom svoje klasične gitare.

Na novoj festivalskoj lokaciji – u  Župnoj crkvi Pohoda BDM u Vukovini – festivalska publika ponovno će u četvrtak 8. svibnja imati priliku čuti orgulje najpoznatijeg graditelja mariborskog kruga – Josipa Brandla, graditelja nekadašnjih orgulja Sisačke katedrale na kojima su se godinama održavali festivalski koncerti. Nastupit će mladi orguljaš Dubravko Ćepulić Polgar uz kojega će bisernicu svirati Franjo Pećarić.

U Voloderu, u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog je vrlo vrijedni povijesni instrument, orgulje Antuna Šimenca iz 1863. godine koje se nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. Ove godine ćemo ih slušati u izvedbi Stanislava Šurina, slovačkog orguljaša, skladatelja, pedagoga, organizatora, urednika časopisa te savjetnika u popravcima i rekonstrukcijama povijesnih orgulja i u izgradnji novih orgulja.  Uz njega će nastupiti češka panfalutistica Liselotte Rokyta.

Ovogodišnje izdanje Ars Organi Sisciae vraća na program festivalsku tradicionalnu subotu u Martinskoj Vesi gdje su lani obnovljene vrijedne povijesne orgulje M. Heferera iz 1881. godine koje su kontinuirano svirale sve do potresa i nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. U Župnoj crkvi s. Martina biskupa 10. svibnja će nastupiti sjajni duo sastavljen upravo za ovu priliku:  Bruno Philipp, klarinet i Milan Hibšer, orgulje. Na programu ćemo, među ostalim, čuti i praizvedbu skladbe Milana Hibšera, potaknutu novom festivalskom suradnjom.

Festival zatvara koncert Muškog  kvarteta Adore pod umjetničkim vodstvom orguljaša Alena Kopunovića Legetina sisačkoj Bazilici sv. Kvirina Muški pjevački kvartet djeluje od 2024. godine, a  čine ga Igor Krišto, tenor (solist opere HNK Osijek), Kristijan Kostić, tenor (voditelj klape sv. Lovro u Požegi), Antonio Bogojević, bariton (student pjevanja u klasi prof. Margarete Klobučar u Puli) i Vjekoslav Hudeček, bas (solist Zbora HRT-a). Na programu ćemo čuti i praizvedbu hrvatskog skladatelja Alana Kljaića.

Ulaz na sve koncerte je slobodan!

Festival se održava uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatske katoličke mreže, Radio Marija, Laudato.tv te uz internacionalno medijsko pokroviteljstvo Croatia Heartful Center. Također, pokrovitelj festivala je i Ministarstvo kulture i medija RH, Sisačkoj biskupija, Sisačko-moslavačka županija, Zagrebačka županija, Grad Hrvatska Kostajnica i Grad Petrinja.

Nastavite čitati

Kultura

U Galeriji Galženica otvorena izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”

Postav izložbe obuhvaća djela 23 umjetnika među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak i mnogi drugi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kamilo Ružička, Divlje kuće na Srebrnjaku, linorez na papiru, 24,5x29,5 cm, 1934.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno