Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Kultura

ČETRTI ČETRTEK Upoznajte žitarice, smokve i masline kroz biblijsko predavanje u Gradskoj knjižnici

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 26. ožujka u 18 sati, u Gradskoj knjižnici – središnjem odjelu za odrasle održat će se predavanje o biljkama koje se spominju u Bibliji. Predavat će Arijana Brnad.

Tijekom predavanja posjetitelji će saznati više o žitaricama, stoljetnom temelju prehrane, ali i o maslinama, smokvama i vinovoj lozi, biljkama koje su kroz povijest bile i simbol i hrana.

Poseban dodatak ovom susretu bit će degustacija domaćeg istarskog maslinovog ulja i kruha, koja će posjetiteljima omogućiti da okuse tradiciju o kojoj će biti riječi.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO PK Barbara dominirala na Regionalnom prvenstvu i osvojila ukupno 39 medalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok 2026. u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) održano je u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Plesni klub Barbara natjecao se sa rekordnim brojem mažoretkinja u tri dobna uzrasta i osvojio je rekordan broj medalja – ukupno 39! Seniorke su izvele 11 koreografija i bile nagrađene sa 11 medalja: 8 zlatnih, jedna srebrna i dvije brončane. Juniorke su s 12 koreografija osvojile 12 medalja: 7 zlatnih, 3 srebrne i dvije brončane.

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Tri formacije kadetkinja prezentirale su 17 koreografija i osvojile 16 medalja: 6 zlatnih, 9 srebrnih i jednu brončanu te jedno 4. mjesto. Barbarice su sveukupno osvojile 39 medalja: 21 zlatnu, 13 srebrnih i 5 brončanih. Dječja formacija se predstavila u revijalnom dijelu prvenstva.

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Regionalno prvenstvo bilo je istovremeno i kvalifikacijsko natjecanje za 13. Državno prvenstvo u Sisku (svibanj 2026.). HUMT će proglasiti sveukupno 10 najboljih u svakoj kategoriji sa tri Regionalna prvenstva, koji će imati pravo natjecati se na Državnom prvenstvu.

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Graberje Ivanićko, 21.03.2026. Regionalno prvenstvo HUMT-a. Foto: PK Barbara

Barbarice vjeruju da će se na Državnom prvenstvu natjecati u velikom broju kategorija.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Dan Umjetničke škole Franje Lučića – pogledajte što su sve pripremili

Slavlje počinje već danas.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića Velika Gorica

Umjetnička škola Franje Lučića sljedeći tjedan obilježava Dan škole s bogatim programom koncerata i plesnih nastupa. Učenici i nastavnici pokazat će što rade kroz godine rada i učenja

Program počinje danas, u ponedjeljak, 23. ožujka, koncertom školskih ansambala u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta, s početkom u 19 sati. Sutra, 24. ožujka, koncert učenika glazbenog odjela održat će se u koncertnoj dvorani škole, također od 19 sati.

Završnica programa bit će 26. ožujka kada se u Dvorani Galženica održava koncert glazbenog odjela, a plesni program počinje u 18 sati u Dvorani Gorica. Plesni odjel predstavit će izbor radova svojih učenika, uključujući i suradnju s glazbenicima, dok će vrhunac večeri biti autorska plesna predstava „Kaleidoskin“ koju su pripremile učenice četvrtog razreda srednje škole. Program počinje izvedbom svih učenika Plesnog odjela ispred zgrade Pučkog otvorenog učilišta, čime se publika poziva u dvoranu na nastavak večeri.

Sva događanja otvorena za javnost te pozivaju roditelje, bivše učenike i sve ljubitelje umjetnosti da dođu i podrže mlade umjetnike.

Nastavite čitati

Kultura

Pokupsko postaje kulturno središte, kreće projekt “Kultura u pokretu”

Aktivno potražimo, probudimo i pobudimo u mladim ljudima našeg kraja gledatelja i umjetnika, izmaštajmo i namaštajmo zajedno jednu ljepšu i bolju stvarnost, pozivaju iz Štoos teatra

Objavljeno

na

Štoos teatar u suradnji s Udrugom “Kupa – rijeka života” iz Pokupskog pokreće projekt razvoja publike u kulturi pod nazivom “Kultura u pokretu”, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Projekt će se provoditi do kraja 2026. godine, s ciljem približavanja umjetnosti i kulturnih sadržaja lokalnoj zajednici, osobito mladima na području općine Pokupsko.

Cilj projekta nije samo dovesti publiku u kontakt s umjetnošću, već i aktivno je uključiti u proces stvaranja. Poseban naglasak stavljen je na kazalište kao umjetnički medij koji najizravnije komunicira s publikom. Kroz dramski izraz, polaznici radionica imat će priliku istraživati vlastiti glas, pokret i kreativnost.

– Kazalište je živo ogledalo života te najsposobniji nositelj žive riječi; jezika, dijalekta, žargona. Upravo kazališni medij omogućuje nam neposredno i dinamično iskustvo kao inicijalno paljenje za umjetničku aktivaciju, akciju i kreaciju – ističe Luka Kuzmanović, kooridnator programa pri Štoos teatru.

Pokupsko time postaje svojevrsna kreativna baza Štoos teatra – mali, ali dinamičan centar kulturno-umjetničkih aktivnosti, istraživanja i susreta. Kroz niz radionica, interaktivnih formata i interdisciplinarnih programa, projekt će poticati aktivno sudjelovanje publike i stvaranje novih kulturnih iskustava u lokalnoj sredini.

– Umjetnost i kultura su duhovna potreba i biljeg identiteta kako pojedinca tako i zajednice a nužnost pružanja tih sadržaja tim je veća u mjestima koja su značajnije udaljena od urbanih centara ili većih naselja. Kultura nije luksuz, već sastavni dio kvalitete života i identiteta zajednice – dodaje Kuzmanović.

Veza između Štoos teatra i Pokupskog nije slučajna. Osim simboličke povezanosti s pjesnikom i preporoditeljem Štoosom, po kojem teatar nosi ime, ključnu ulogu ima i dugogodišnji partner, Udruga “Kupa – rijeka života”, koja od 2007. godine aktivno djeluje na očuvanju kulturne i prirodne baštine te razvoju lokalne zajednice.

– Umjesto velebnog zaključka, s naše strane tek skroman prijedlog: ne čekajmo Gledatelja i(li) budućeg Umjetnika kao Beckettovog Godota već ga aktivno potražimo, probudimo i pobudimo u mladim ljudima našeg kraja, izmaštajmo i namaštajmo zajedno jednu ljepšu i bolju stvarnost – zaključuje Kuzmanović.

Nastavite čitati

Kultura

Ovo su najbolje priče “Turopoljske poculice”! Saznajte tko je osvojio žiri

Između 42 pristigla rada, žiri je odabrao najuspješnije autore na kajkavskom i standardnom jeziku.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 19. ožujka, održana je dodjela nagrada 17. književnog natječaja “Turopoljska poculica”, na kojem su proglašeni najbolji autori kratkih priča na kajkavskom dijalektu i hrvatskom standardnom jeziku.

Najboljim radom na kajkavskom dijalektu proglašena je priča “Homo sapijensi opali z Marsa” autora Marija Surjaka iz Ivanca, dok je u kategoriji standardnog hrvatskog jezika pobijedila Jelena Stanojčić iz Zagreba s pričom “Majka”.

Uz najbolje priče, istaknute su i druge priče, na kajkavskom “Kak fijolice” Štefice Dianežević i “H čakanju župnika” Darka Raškaja, dok su na standardu zapažene priče “Koraci u snijegu” Ljiljane Haidar Diab i “U podrumu Erlichove” Mirka Devčića.

Odluke žirija obrazložila je predsjednica povjerenstva Bernardina Petrović, a u ime Grada Velike Gorice okupljenima se obratila ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Anita Pišković, koja je uručila nagrade.

Nagrađene priče bit će objavljenje u godišnjim izdanjima časopisa “Luč” i “Škrijna turopoljska”, gdje će biti dostupne i široj publici.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno