Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

prije 3 godine

2. svibnja 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Povezane teme:DRAGUTIN TRUMBETAŠ Udruga umjetnika Spark

Kultura

Aleksandar Kačurov: Publiku častimo s malo klasike, malo tradicije i brojevima iz mjuzikla – a imamo i iznenađenje

VIS Danice poziva na godišnji koncert uz svoje goste!

Objavljeno

prije 2 dana

3. studenoga 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Grupa zaljubljenica u vokalnu glazbu, naš gorički VIS Danice, 12 godina je djelovao pod vodstvom Sandre Kulier, a od 2019. godine stručni voditelj im je profesor Aleksandar Kačurov, koji je za City radio najavio tradicionalni godišnji koncert za svoju vjernu publiku.

-Veliko mi je zadovoljstvo pozvati sve na naš godišnji koncert “19 godina uz VIS Danice” na kojem ćemo izvesti tradicionalne, zabavne, klasične i pjesme iz mjuzikla, a dolaze nam i gosti s kojima ćemo dijeliti pozornicu. Posebno iznenađenje je mladi pijanista iz Bosne i Hercegovine Danis Halilagić, koji je pripremio zanimljiv spoj klasične i zabavne glazbe, tako da će publika svakako uživati – pozvao je Kačurov.

Osim poznatog pijanista nastupit će i Gradski zbor “Franjo pl. Lučić” i Pjevačko društvo Novi Zagreb.

Večer glazbe uz godišnji koncert bit će u Dvorani Galženica 6. studenog s početkom u 19.30 sati.

Podsjetimo, 2021. godine članice VIS-a Danice premijerno su izvele originalni mjuzikl „Teško je biti penzioner“ čiju glazbu potpisuje Aleksandar Kačurov.

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu ide dalje: Čitanje korovu, zvuk okolišta i mizerija radnog dana

U produkciji Štoos teatra ova će subota biti ispunjena kulturom – program će započeti u prijepodnevnim, a završiti u večernjim satima, predstavom koja će imati i svoju uvertiru…

Objavljeno

prije 2 dana

3. studenoga 2025.

Objavio/la

Marko Vidalina

Dragi prijatelji Štoos teatra, i u studenom je Dobar Štoos u kvartu i za vas smo pripremili programe; od performansa i zvučnih instalacija, do predstave i happeninga, a sve ćemo završiti čagicom i glazbenom završnicom…, stoji u pozivu velikogoričkog nezavisnog “Štoos teatra” na nastavak druženja kroz kulturu.

S jeseni su stigle brojne aktivnosti vrijednog društva iz “Štoosa”, koje je ispratilo prijatelje iz Francuske, koji su 72 sata živjeli na goričkim ulicama, a nastavak bogatog programa slijedi uskoro.

“Počinjemo ove subote, 8. studenog, kad vas pozivamo na interaktivni performans Vjerana Vukašinovića ‘Rad u polju korova – kako čitati korovu’ od 11 sati ispred knjižnice Galženica”, pozivaju iz Štoosa na prvi dio subotnje akcije, uz opis događaja:

“Performans-instalalcija propituje sudbinu zastarjelih nositelja znanja – knjiga, koje su postale suvišne, nepoželjne i nepodobne, naslova koji su zastarjeli, otpisani – uspoređujući ih s korovom koji raste iznad njih. Kroz beskonačno preslagivanje knjiga i zvučne intervencije, rad stvara pokretni zid znanja i otpada, tematizirajući promjene u vrijednosti informacija u eri umjetno generiranih istina. Publika sudjeluje, odnoseći sa sobom knjigu i korov – kao ostatke jedne devalvirane memorije i poziv na refleksiju…”

Nastavak slijedi istoga dana od 19 sati, zvučnom instalacijom Kalamos kvinteta “Ptičji paviljon” u foajeu dvorane Galženica.

“Kompozicija je vođena idejom umjetnosti kao okoliša, a napisana je s namjerom istraživanja akustičnih svojstava različitih prostora. Svaki zvuk unutar okoliša funkcionira sam za sebe, istovremeno doprinoseći cjelokupnom zvuku. Tako i izvođači ove kompozicije imaju slobodu odabirati glazbene uzorke, broj ponavljanja i brzinu izvedbe, stvarajući svaki put iznova ponešto drukčiju sliku Ptičjeg paviljona”, stoji u opisu zvučne instalacije koja će poslužiti i kao uvertira u predstavu “Najnormalniji od svih dana” Roka Nakića, koja počinje u 19.30 sati.

“Predstava prikazuje isječak iz mizerije radnog dana neimenovanog protagonista koji pokušava zadržati prisebnost u vrtlogu radnih obaveza, ali čije se nejaka ličnost drobi pod pritiskom te polako gubi svaki dodir sa stvarnim svijetom. Monokomedija s elementima stand-upa koja se primarno bavi temom burnouta, odnosno problematikom promicanja pretjerano produktivne radne kulture društvenog fenomena s koji su suočeni brojni mladi ljudi koji ulaze na tržište rada ili čak već u toku studiranja.”

Trinaest dana poslije, 21. studenog, na rasporedu su novi programi, no zaljubljenici u kulturu prvo će “odraditi” ovu subotu…

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 4 dana

1. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Blagdan Svih svetih je dan kojim Katolička crkva slavi sve kanonizirane svece, ali i svece koji nisu kanonizirani, a ostvarili su ideal kršćanskog života.

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.11.2025. Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kuancu i Velikoj Gorici. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Svih svetih je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj na koji građani tradicionalno obilaze groblja u spomen na svoje najmilije. U crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.