Povežite se s nama

Kultura

I Sparkovci obilježili petu obljetnicu smrti Dragutina Trumbetaša

Drago Trumbetaš bio je član Udruge umjetnika Spark

Objavljeno

na

Nakon otvaranja izložbe Dragutina Trumbetaša u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, Društvo žena Velika Mlaka drugi je dan, 29. travnja, na samu petu obljetnicu smrti velikog umjetnika, organiziralo cjelodnevnu likovnu koloniju, koja je završila Poetsko-glazbenim recitalom Udruge umjetnika “Spark”. Tekst koji su posvetili Trumbetašu prenosimo u cijelosti.

Drago Trumbetaš bio je član Udruge, stoga je predsjednica Nevenka Lang održala dirljiv govor. Predstavila ga je s umjetničke, ali i one tople, ljudske strane. Jer bio je dobar, skroman, jednostavan i beskompromisno iskren čovjek. Topao i drag prijatelj, čije vrijednosti mnogi od nas za njegova života nisu bili svjesni. Multitalentiran i socijalno angažiran, crtanjem grafika, ilustracija, stripova i pisanjem pjesama, drama, priča i romana, progovarao je o teškom životu radnika u emigraciji, njihovom društvenom položaju, osjećaju neravnopravnosti uz snažne kritike zapadnog kapitalističkog društva. Tako je postao i kroničar marginaliziranih glasova, kako kaže voditeljica Galerije Galženica Antonija Vodanović.

O Draginom umjetničkom djelovanju pišu relevantni ljudi iz područja slikarstva, književnosti i kulture. Predgovori, pogovori i kritike mogu se pročitati na internetu. Ono što smo htjeli podijeliti s mještanima Velike Mlake naše su impresije na čitanje dijela Draginog spisateljskog opusa. Ipak smo za one koji ne znaju iznijeli dio Dragine biografije i naveli da je imao preko 160 samostalnih izložbi. Jednu od prvih (1975.), organizirao je tadašnji minstar kulture Božo Biškupić, koji je ujedno bio i vizionar te je predviđao da će jednoga dana Dragini crteži vrijediti bogatstvo. Zatim je napisao drame Sadisti, Lopov, Pušači i nepušači, Gastarbajterske priče. Kako se dopisivao s Van Goghom, jer vrijeme i prostor nisu zapreka srodnosti duša, redatelj i scenarist Bogdan Žižić je 2006. snimio dokumentarni film “Dragi Vincent”. Biblioteka Albatros od 2010. do 2013. g. izdaje opsežan roman o sudbinama gastarbajtera a grad Frankfurt odaje mu priznanje za cjelokupan opus jer je autentičan svjedok razvoja toga grada.

Iako na početku njegovih romana piše da je svaka sličnost s ljudima i mjestima slučajna, prepoznali smo pojedina mjesta i ljude o kojima je Drago pisao. Neki od nas poznavali su ga od djetinjstva. Na prvi pogled, čini se da je kroz priče provlačio samo ljubav i smrt (Eros i Tanatos), mi nalazimo da je njegovo pisanje bilo vapaj u dubokom zdencu politike, ekonomije, kulture i umjetnosti, gastarbajterstva, zavičajnosti, domoljublja, erotike i materinjeg jezika, kojeg je Drago uzvisivao, govorio i na njemu pisao, dok još pojma nismo imali da će naš turopoljski dijalekt biti uvršten u zaštićenu kulturnu baštinu. Za to je zaslužan tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske, također Velikomlačan Stjepan Rendulić.

Neke smo dijalektalne riječi, što ih koriste Dragini junaci, već zaboravili, od srca im se nasmijali pa ćemo ih i ovdje navesti: cigaretlini, frojati, nasrtlivec, vušivec čuklavec, globajna, ritajna, cafuta, piliperda, gulanfer, fuflavec, lofra, perilek, požderuf, plantavec zmržnenec, nemina, štunt, šekret itd.
Koristio je Drago i Hochdeutch, kao i gastarbajterski njemački kojeg koriste ljudi netom pristigli u stranu zemlju pa krivo izgovaraju ono što su čuli. Navodio ih je ispod nekih od svojih crteža, kao: Pucfrau Lubica ide esen; Marica pije Caffe alajn. Koristio je i druge jezike (talijanski, rumunjski, grčki i turski) kojima su se koristili gastarbajteri, stoga njegove priče i ne može razumjeti svaki čitatelj.

Foto: Udruga umjetnika Spark

Sve navedene parametre Drago povezuje i humorom, što je odlika svih velikih majstora. Drago nije bio neuk, poznavao je i citirao dijelove svjetske i domaće literature, bio je filmofil i pratio je predstave u kazalištima. Otkrivao je ogoljenu, naravnu istinu, a ponekad se služio i toplim lirskim opisima prirode.
Nismo mogli slutiti koje će plodove Drago iznjedriti za našu kulturno-umjetničku scenu. Oslikavajući i ispisujući stvaran život gastarbajtera iz svih dijelova svijeta, postao je iskreni svjedok vremena u kojem je živio, kao i stanja u našem i europskom društvu. Opisivao je duševna stanja obojena tugom, prazninom, nostalgijom i poniženošću; bio tegobni usamljenik koji uz rad crta i piše. Prošao je križni put gastarbajterstva, stanovao u malim frankfurtskim sobicama i hodao pješice kad nije imao za tramvaj. Zbog domoljublja, zatvoren u Staroj Gradiški, ispisao je 2140 stranica dnevnika o sobama i ljudima iz pakla…

Posebnu zahvalnost trebalo bi uputiti njegovoj obitelji, koja se morala prilagođavati izazovima njegove uspješnosti, ali i padovima kojih je bilo bezbroj. Danas bi bio ponosan na svoj grad Veliku Goricu i Veliku Mlaku, na Društvo žena i Udrugu umjetnika “Spark”, koji su obilježili ovu tužnu obljetnicu.

Već u prvom broju “Škrijne Turopolske”, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njegova cjeloživotna prijateljica Đurđa Parać objavljuje jednu njegovu priču i piše:
Drogi naš plemeniti Turopolec,
Tvoj umetnički eros, tvoj osebujni pristup umetnosti, tvoja žeja za umetnošču i marlivost, ostavila nam je neprocenlivo blogo. To kaj si ti napravil i kuliko si napravil, do sat nigdo v Turopolu ni. Govorim ti u ime se Turopolcov! Joko smu ponosni na tebe i puno nam fališ!
Drago Trumbetoš, otišel je na onaj svet 29. travnja 2018. g., „de prebivaju gole misli“, kak on som to veli. Negvu muku sat nek negdo drugi muči, a on z „nečujnemi ticami tere su mu se ugnezdile v dušu“, slobodno leti u večnost!

Foto: Udruga umjetnika Spark

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

  •  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

  • O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

Nastavite čitati

Kultura

Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije

Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!

Objavljeno

na

Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.

Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.

Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda

Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaštitnika Novog Čiča, Svetog  Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.  

U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske. 

Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe. 

–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često. 

Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju: 

 

 

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

na

Objavio/la

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

„Milka Trnina“ u rukama velikogoričkog pijanista!

Duo Krešimir Stražanac i Krešimir Starčević dobili najveće strukovno priznanje na području izvedbene glazbene umjetnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Proslavljeni hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i istaknuti velikogorički pijanist Krešimir Starčević dobitnici su prestižne godišnje Nagrade “Milka Trnina” – najvećeg strukovnog priznanja na području izvedbene glazbene umjetnosti (klasična glazba).

Prestižnu nagradu od 1958. godine dodjeljuje krovna udruga akademskih glazbenika u Hrvatskoj – Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i to za izvanredni doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i cijele Hrvatske.

Foto: Miro Cvjetko

Stražanac i Starčević nagradu su dobili za klavir u projektu dvostrukog nosača zvuka s popijevkama Blagoja Berse pod nazivom “Blagoje Bersa: Lieder/Songs”, u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic.

Nagradu je, na svečanoj dodjeli u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u ime Krešimira Stražanca preuzela njegova sestra Jelena.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno