Povežite se s nama

HOTNEWS

I Marcelo Brozović nominiran za godišnju nagradu Grada

Još samo potvrda Gradskog vijeća dijeli 16 nominiranih u pet kategorija. Među njima su sportaši, liječnici, znanstvenih, uspješne tvrtke…

Objavljeno

na

Na javni poziv za predlaganje kandidata i kandidatkinja za dobitnike gradskih priznanja stiglo je 27 prijedloga, kako za pojedince, tako i za udruge, tvrtke, organizacije… Razmatranje je, kažu, bilo temeljito, a nakon što je taj proces završio, donesena je odluka kako će se dodijeliti 16 priznanja. Potvrdi li Gradsko vijeće u srijedu prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Velike Gorice, bit će to 16 fizičkih i pravnih osoba od kojih za mnoge Goričani jako dobro znaju.

Povjerenstvo je izašlo s odluku da će dodijeliti po dvije Povelje Grada Velike Gorice za životno djelo, Nagrade s likom Nikola Škrlca Lomničkog te Nagrade Turopoljsko srce, po tri Nagrade s likom Franje Lučića, Nagrade Krčka vrata te četiri Nagrade Zlatna turopoljska podgutnica. Ukupno, dakle, 16 komada. Kome će ići? Ne odluči li Vijeće drukčije, to će izgledati ovako…

Povelja Grada za životno djelo:

Đurđa Havidić

Više od pet desetljeća života posvetila je ljudima. Osnovala je Aktiv žena još 1970. godine, pokrenula je DVD u Velikoj Mlaki 14 godina poslije, osnovala je i žensko vatrogasno odjeljenje, inicirala izgradnju telefonske mreže u Velikoj Mlaki, a kao predsjednica Mjesnog odbora 1994. je potaknula izgradnju vodovoda, kanalizacija i plina. Od 2001. godine je i predsjednica Udruge umirovljenika, osnovala je i KUD Juraj Suša…

Dr. Ivan Jurkin

Ugledni liječnik cijeli je radni vijek proveo u Velikoj Gorici, bio je ravnatelj Doma zdravlja, a godinama i predsjednik Crvenog križa Velike Gorice. Sudjelovao je i u Domovinskom ratu kao načelnik Sanitetske službe 153. brigade HV-a, a u prvim danima rujna 1991. godine u Pokupskom je sudjelovao u izvlačenju ranjenika usred granatiranja.

Stjepan Rendulić 

Njegovom je inicijativom obnovljen Ogranak Matice Hrvatske, pokrenuo je Matičin četvrtak i Matičin književni natječaj, u Velikoj Mlaki je otvorio Matičinu čitaonicu… Njegovom zaslugom Ministarstvo kulture izdalo je rješenje o davanju statusa nematerijalnog kulturnog dobra turopoljskom dijalektu.

Nenad Črnko

Gospodarstvenik, vlasnik City radija, Reportera Velike Gorice, Reportera Svetog Ivana Zeline te cityportala.hr. Također, on je i predsjednik HNK Gorice, kluba koji je pod njegovim vodstvom ušao u prvu ligu, u kojoj se uspješno natječe u premijernoj sezoni. Kao predsjednik kluba pridonio je i poboljšanju infrastrukture na nogometnim terenima te sklopio ugovor s Veleučilištem Velika Gorica kojim se sportaše potiče na studiranje.

Krešimir Starčević

Pijanist, pedagog, ali i jedan od najuspješnijih glazbenika mlađe generacije. Dobitnik je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim glazbenim natjecanjima, a u akademskoj godini 2012./13. dobio je i Dekanovu nagradu. Također, posljednjih 18 godina je orguljaš i voditelj dječjeg zbog župe Navještenja BDM-a.

Nagrada Krčka vrata:

Gradsko stambeno gospodarstvo Velike Gorice d.o.o.
Tvrtka koja se pozicionirala kao profitabilno poduzeće usmjereno inovativnim i korisnim projektima. Zaslugom GSG-a Velika Gorica je uspjela povući šest milijuna eura iz EU fondova u programu energetske obnove stambenih zgrada, odnosno promjene fasada.

Boris Rozić
Svojim angažmanom dao je značajan doprinos odluci Atlantic grupe, kompanije koja zapošljava oko 5300 ljudi, da dio svoga poslovanja usmjeri u Veliku Goricu te izgradi veliki logostički distribucijski centar u gospodarskoj zoni Meridijan 16.

Matea Mesić
Na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara, održanom u Parizu ove godine, osvojila je brončanu medalju u kategoriji “prestige bridal style” u konkurenciji 4000 natjecatelja iz 50 zemalja. Iza nje su vrhunski rezultati i na državim natjecanjima vezanim uz njezinu struku.

Nagrada s likom Nikole Škrlca Lomničkog:

Miroslav Drljača
Doktor ekonomskih znanosti s četiri uspješne karijere: sportskom, vojnom, menadžerskom i znanstvenom. Jedan je od osnivača Udruge pripadnika 153. brigade HV-a, za monografiju o svojoj brigadi dobio je 2004. godine Povelju Zagrebačke županije, a četiri godine prije toga dobio je i nagradu Zajednice športskih udruga Velike Gorice i Glasnika Turopolja za sportskog djelatnika godine.

Stjepan Lučić
Obrtnik iz Kuča, vlasnik autolimarske radionice. Bio je član skupštine Udruženja goričkih obrtnika te predsjednik auto sekcije punih 12 godina. Bio je dio prvoga goričkoga Gradskog vijeća, a tijekom Domovinskog rata bio je član kriznog stožera.

Nagradu Turopoljska podgutnica:

Turopoljski banderij
Povijesna postrojba prepoznatljiva po podgutnici, rupcu koji se nosi oko vrata. Priče iz davnina kažu da su podgutnicu djevojke i žene vezale svojim muškarcima pred putovanje u bitku da ih podsjeća na dom. Riječ je o jednom od simbola našega grada.

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Velike Gorice
Udruga koja trenutačno ima 17 članica, koja u 70 sekcija okuplja više od 1600 aktivnih članova, a gotovo polovica toga su djeca i mladi.

Plesni klub Megablast
Gorički plesni klub s višegodišnjom tradicijom konstantno uspješno nastupa na natjecanjima, festivalima i drugim manifestacijama, vlasnici više titula državnih, europskim i svjetskih prvaka.

Marcelo Brozović
Nogometaš iz Okuja osvojio je srebro na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu, bio je važan kotačić u najvećem uspjehu u povijesti hrvatskog nogometa, jednom od najvećih u povijesti našega sporta. Isticao se požrtvovnošću i borbenošću, a karijeru uspješno gradi u velikom milanskom Interu.

Nagrada Turopoljsko srce:

Kaja Gmaz
Gorička zubarka koja već više od dva desetljeća redovno odlazi u vrtiće i osnovne škole u Velikoj Gorici, gdje uči djecu o važnosti pravilnog pranja zubi, ali i pravilne prehrane. Bavi se i humanitarnim radom, u siromašne dijelove Afrike šalje higijenske potrepštine, hranu, vodu, lijekove…

Sandra Toplek Ban
Odgojiteljica u Dječjem vrtiću Velika Gorica već 25 godina, žena koja je u život ispratila generacije Goričana. Ujedno je i koautorica, kreatorica i prevoditeljica raznih programa, te aktivna humanitarka.

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno