Povežite se s nama

Gospodarstvo

Hrvatska kontrola zračne plovidbe iz Velike Gorice je najveći županijski izvoznik

Poduzetnici Zagrebačke županije bilježe čak 150 posto veću dobit

Objavljeno

na

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja Financijske agencije, u Zagrebačkoj županiji u 2016. godini bilo je 7206 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 6340 mikro, 746 malih, 99 srednjih i 21 veliki poduzetnik. To je u usporedbi s 2015. godinom 677 poduzetnika više (10,4 %), kod kojih je bilo 50 365 zaposlenih, što predstavlja porast broja zaposlenih od 5,9 %. Od 7206 poduzetnika, njih 5321 ili 73,8 % poslovalo je s dobiti razdoblja, a 1885 ili 26,2 % iskazalo je gubitak razdoblja. Poduzetnici Zagrebačke županije u odnosu na poduzetnike u drugim županijama najbolje su rangirani prema ukupnom prihodu, neto dobiti i po produktivnosti rada (2. mjesto). Po produktivnosti su na 3. mjestu, po broju zaposlenih na 4. mjestu, po broju poduzetnika na 5., a po ekonomičnosti poslovanja na 9. mjestu.

Rang lista prvih deset poduzetnika Zagrebačke županije po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna)

Rang OIB Naziv Mjesto Ukupan prihod
1. 66089976432 LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. Velika Gorica 4.000.450
2. 56007827423 PORSCHE CROATIA d.o.o. Velika Gorica 2.053.879
3. 4492664153 MEDICAL INTERTRADE d.o.o. Sveta Nedelja 1.556.972
4. 79446233150 MEĐUNARODNA ZRAČNA LUKA ZAGREB d.d. Velika Gorica 1.173.500
5. 30777726033 FLIBA d.o.o. Donji Stupnik 1.027.744
6. 35409850545 SANCTA DOMENICA d.o.o. Sveta Nedelja 828.242
7. 33052761319 HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o. Velika Gorica 757.384
8. 39135989747 AUTOZUBAK d.o.o. Velika Gorica 728.816
9. 93923226222 E PLUS d.o.o. Gornji Stupnik 702.087
10. 21523879111 IKEA HRVATSKA d.o.o. Sop (Rugvica) 606.761
Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu u Zagrebačkoj županiji 13.435.835
Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima u prihodima poduzetnika Zagrebačke županije 29,4%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Prema obrađenim podacima, u 2016. godini poduzetnici Zagrebačke županije povećali su ukupan prihod za 7,2 % s obzirom na prethodno razdoblje, ali su povećali i ukupne rashode za 7,2 %. Najveći ukupan prihod u 2016. godini u Zagrebačkoj županiji ostvario je veliki poduzetnik sa sjedištem u Velikoj Gorici, LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. (4 milijarde kuna), a slijede ga veliki poduzetnici PORSCE CROATIA d.o.o. (2,1 milijardu kuna) i Medical Intertrade d.o.o. (1,6 milijardi kuna). Najveći izvoznik u 2016. godini u Zagrebačkoj županiji bio je veliki poduzetnik HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o., koji je ostvario 689,7 milijuna kuna prihoda od izvoza. Najveću dobit razdoblja na razini Zagrebačke županije ostvario je veliki poduzetnik LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d.

Rang lista prvih deset poduzetnika Zagrebačke županije po prihodima od izvoza u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna)

R. br. OIB Naziv Mjesto Izvoz Uvoz
1. 33052761319 HRVATSKA KONTR. ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o. Velika Gorica 689.663 61.380
2. 35409850545 SANCTA DOMENICA d.o.o. Sveta Nedelja 493.291 621.716
3. 23087233371 HOSPIRA ZAGREB d.o.o. Prigorje Brdovečko 264.164 6.839
4. 67790968301 FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA d.o.o. Bregana 181.711 90.968
5. 79446233150 MEĐUNARODNA ZRAČNA LUKA ZAGREB d.d. Velika Gorica 159.347 741
6. 33890755814 DIV d.o.o. Samobor 158.540 105.527
7. 79970472123 DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o. Dugo Selo 138.305 0
8. 77582119673 KVASAC d.o.o. Prigorje Brdovečko 111.105 57.468
9. 95590358666 RALU LOGISTIKA d.o.o. Rugvica 99.178 8.972
10. 37330684485 LUSH MANUFAKTURA d.o.o. Strmec 97.554 52.544
Ukupno 10 najvećih poduzetnika u Zagrebačkoj žup. po prihodima od izvoza 2.392.858 1.108.861
Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima od izvoza u izvozu poduz. Zagrebačke žup. 33,6% 11,1%

Poduzetnici Zagrebačke županije obračunali su zaposlenima u 2016. godini, neto plaće u ukupnom iznosu od 3,1 milijardi kuna, što je u odnosu na 2015. godinu povećanje od 9,8 % što čini udio u ukupnim rashodima od 7,2 %. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika Zagrebačke županije u 2016. godini iznosila je 5.183 kune što je za 160 kuna više u odnosu na 2015. godinu. Ista je za 0,8 % veća od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika na razini Republike Hrvatske (5.140 kuna).

Gospodarstvo

Hoće li šalica kave postati luksuz? Evo zašto bi vam jutarnja rutina mogla poskupjeti

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Cijena kave bi uskoro mogla porasti i u hrvatskim kafićima, i to zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama, političkih odluka iz SAD-a i nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, piše Tportal. Iako trenutačno prosječna cijena šalice kave u Hrvatskoj iznosi 2,14 eura, tržište je pod pritiskom, a sve bi se moglo osjetiti već ove jeseni.

Situacija na globalnom tržištu kave nije obećavajuća. Cijena arabice, najkvalitetnije sorte kave, u samo godinu dana skočila je s osam na gotovo 14 eura po kilogramu. Glavni uzroci leže u ekstremnim sušama koje su pogodile Brazil, jednog od najvećih proizvođača kave na svijetu, ali i u carinama koje je nedavno uveo bivši američki predsjednik Donald Trump. Naime, carine na uvoz kave iz Brazila povećane su za čak 50 %, što je uzrokovalo lančanu reakciju na burzama. Karlo Purić, vlasnik domaće pržionice kave, potvrđuje da su cijene sirovine porasle za 70 % do 90 %.

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima. Vremenske neprilike doslovno su poharale ovogodišnje prinose”, ističe Purić.

Da problem nije kratkoročan, potvrđuju i iz Atlantic Grupe. Njihove analize upućuju na to da će manjak arabice potrajati barem do 2026. godine, s obzirom na smanjene procjene budućih berbi. Situaciju dodatno komplicira porezno opterećenje u Hrvatskoj.

I dok susjedna Slovenija naplaćuje PDV na kavu u visini od 9,5 %, kod nas ukupni porezni teret premašuje 30 %. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da je upravo to dodatna prepreka održivosti cijena na tržištu. “Država od visokih trošarina nema preveliku korist, a zato podiže cijenu sirovine ugostiteljima i potrošačima.” Jurica Protić iz Udruženja ugostitelja Zagreb ističe da trenutni višegodišnji ugovori donekle štite cijene, ali ne zadugo. “Ugovori imaju rok trajanja. Ako se trendovi ne promijene, i mi ćemo morati reagirati.”

Iako trenutno nema službenih najava o povećanju cijene šalice kave, sve ukazuje na to da bi se promjene mogle dogoditi u skoroj budućnosti. Hoće li se višak kave, koji ne ode prema SAD-u zbog carina, preliti na europsko tržište i tako ublažiti udar, ostaje neizvjesno.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorička tvrtka od otpada stvorila proizvod koji će puno toga promijeniti

Tvrtka smještena u velikogoričkoj ulici Fausta Vrančića jedna je od vodećih u Europi po pitanju proizvodnje ambalaže, a sad je iz Modepacka stiglo i rješenje koje bi moglo preoblikovati cijelu ovu industriju

Objavljeno

na

Lignin je, kaže definicija, složen organski polimer koji se nalazi u staničnim stijenkama biljaka, osobito u drvenastim biljkama, odnosno jedan od glavnih sastojaka biljnih staničnih stijenki, uz celulozu i hemicelulozu, te igra ključnu ulogu u mehaničkoj čvrstoći, vodootpornosti i zaštiti biljaka.

Lignin je, osim što je sve to iz definicije, povijesno gledano i otpad u šumarstvu i poljoprivredi, ali velikogorička tvrtka Modepack to je promijenila. I lansirala Lignin eCommerce vrećice, inovativan proizvod koji bi mogao preoblikovati industriju ambalaže.

– Taj je proizvod izrađen kombinacijom jednog od najzanemarenijih prirodnih materijala i reciklirane prikupljene plastike – kaže predsjednik Uprave ove tvrtke Jure Širić u razgovoru za portal Lidermedia.

Modepack, koji već nekoliko godina posluje u našem gradu, među vodećim je europskim proizvođačima ambalaže za eCommerce i kurirske službe, a u tvrtki smatraju da ove vrećice predstavljaju održivu alternativu i promjenu paradigme u znanosti o materijalima. Lignin se tako sad koristi za stvaranje visokoučinkovite, održive ambalaže.

– Zahvaljujući nedavnim dostignućima u razvoju biomaterijala iz švedske tvrtke Lignin Industries AB, Modepack je razvio eCommerce vrećicu koja spaja čvrstoću i ekološku odgovornost. Ovo nije samo još jedan ekološki prihvatljiv proizvod, riječ je o prekretnici prema zelenijoj budućnosti – kaže Širić za Lidermedia.

Ova inovativna kombinacija smanjuje emisije CO₂ za čak 60 do 70 posto u usporedbi s konvencionalnim vrećicama od plastike.

– S obzirom na sve jače regulatorne pritiske i rastuću potražnju potrošača za ekološkim rješenjima, takve vrećice odgovaraju na potrebe poduzeća koja žele poslovati održivo, a da pri tome ne žrtvuju funkcionalnost. Otporne na vlagu i iznimno izdržljive, idealne su za internetske trgovce i kurirske službe koji žele poboljšati svoju ekološku odgovornost i pružiti vrhunsko korisničko iskustvo – zaključio je Širić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gorica prednjači u županiji! 3,65 milijardi eura prihoda i najviše zaposlenih

Prema najnovijim podacima Fine, Velika Gorica vodi po broju zaposlenih, visini prihoda i ostvarenoj dobiti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Velika Gorica je, prema podacima Fine za 2024. godinu, zasjela na prvo mjesto po gospodarskoj snazi unutar Zagrebačke županije. S čak 2.375 poduzetnika, 23.776 zaposlenih i neto dobiti od 205,9 milijuna eura, grad se nametnuo kao središnje poslovno uporište županije.

U 2024. godini, Zagrebačka županija bila je dom za ukupno 11.867 poduzetnika, koji su zapošljavali 87.866 radnika, što je 5 % više nego godinu ranije. Ukupni prihodi svih poduzetnika dosegnuli su 14,5 milijardi eura (porast od 9 %), dok su rashodi iznosili 13,9 milijardi eura (rast od 11,3 %). Dobit razdoblja iznosila je 853,2 milijuna eura (porast od 3,9 %), ali je neto dobit pala na 441,3 milijuna eura, što je pad od čak 31 % u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je i značajan rast prosječne plaće, sada iznosi 1.191 euro, što je 14,2 % više nego lani.

U toj statističkoj slici ističe se Velika Gorica. LIDL Hrvatska, sa sjedištem upravo u našem gradu, ostvario je najveće ukupne prihode u županiji, 1,3 milijarde eura, uz dobit od gotovo 60 milijuna eura, što ga čini neupitnim financijskim liderom regije. Uz to, Hrvatska pošta, koja također ima sjedište u Velikoj Gorici, zapošljava 8.000 radnika, čime je najveći pojedinačni poslodavac među svim poduzetnicima u županiji.

Zagrebačka županija se na nacionalnoj razini plasirala visoko 5. mjesto po broju poduzetnika, 3. po broju zaposlenih i ostvarenoj dobiti, 2. po ukupnim prihodima, ali i gubitku razdoblja, te 4. prema iskazanoj neto dobiti.

Na ovaj uspjeh osvrnuo se i gradonačelnik Krešimir Ačkar putem Facebooka. “Velika Gorica je i dalje prva u županiji i među najboljima u Hrvatskoj! Hvala svim poduzetnicima koji doprinose rastu, razvoju i snazi našeg gospodarstva”, zaključio je Ačkar

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Goričani u zemlji izlazećeg sunca! Roman Krunić donosi lekcije s EXPO-a 2025. iz Osake

Direktor ROTO Krune o putovanju koje mijenja perspektivu, fascinantnoj disciplini i budućnosti koja se gradi pred našim očima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Putovanja koja nas istinski mijenjaju nisu samo promjena mjesta, već duboka transformacija pogleda na svijet. Upravo takvo iskustvo donosi Roman Krunić, direktor velikogoričke tvrtke ROTO Kruna, nakon nedavne posjete Japanu i svjetskoj izložbi EXPO 2025. u Osaki. Kao dobitnik prestižne nagrade “Stvaratelji za stoljeća“ Međunarodnog ekonomskog foruma “Perspektive“, Krunić je dobio priliku biti dio ugledne delegacije poduzetnika i znanstvenika s iz naše regije, a njegovi dojmovi iz zemlje izlazećeg sunca donose uvid u kulturu, inovacije i lekcije koje bismo svi trebali usvojiti.

“Japan kao Japan, to je jednostavno drugi svijet,” započinje Roman Krunić svoje dojmove. “Vrlo discipliniran narod, složeno sve, uredno, sve se zna tko radi i što radi.”

Njegovo oduševljenje japanskom kulturom proizlazi iz nevjerojatne točnosti javnog prijevoza do činjenice da na ulicama gotovo da i nema koševa za smeće, građani ga, s punom odgovornošću, nose kući na recikliranje. Iako Tokio broji čak 14 milijuna stanovnika, osjećaj gužve gotovo ne postoji, zahvaljujući besprijekornom poštivanju reda i društvene organiziranosti.

Za samu izložbu EXPO 2025. u Osaki, Krunić je također imao riječi pohvale. “Zaista jedna respektabilna izložba na kojoj je zastupljen cijeli svijet.”
Naglasak izložbe bio je na održivom razvoju, novim tehnologijama i klimatskim utjecajima. Najnaprednije zemlje poput SAD-a i samog Japana, te razvijenije europske države, fokusirale su se i na umjetnu inteligenciju.

Foto: Roman Krunić/FB

Posebno je zanimljiv bio pogled na paviljone zemalja regije. “Naši susjedi, Republika Srbija je imala dosta veliki paviljon i dosta su uložili naglasak na taj EXPO koji bi se 2027. godine trebao održati u Beogradu. Hrvatska je imala jedan mali paviljon koji je bio inovativan,dosta mističan. On je trebao prikazati klimatske raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Bilo je apstraktno, ali možda nerazumljivo običnom puku, to je što se tiče hrvatskog paviljona. Slovenija je naglasak stavljala na zelenilo, na prirodu i skijanje”, objašnjava Krunić.

Unatoč napornom putovanju, koje je trajalo 14 sati leta od Osake do Münchena, Krunić iz Japana nosi duboku poruku. “Ono što je najviše pozitivno, ne samo za mene osobno i tvrtku nego bi trebalo biti kompletno za cijeli narod, trebamo se držati zakona, trebamo se držati reda, trebamo biti samosvjesni jer jedino tako možemo prosperirati,” zaključuje. “Nema prečaca, zakoni i red su tu da se poštuju.”

Svjetska izložba EXPO svojevrstan je globalni susret ideja, inovacija i rješenja za najveće izazove čovječanstva. Kroz okupljanje revolucionarnih tehnologija, EXPO nastoji generirati nove ideje, potaknuti ulaganja iz zemlje i inozemstva, osnažiti međuljudsku interakciju i regionalne ekonomije te dodatno poduprijeti razvoj malih i srednjih poduzeća.

Foto: Roman Krunić/FB

Iako je ova svjetski poznata donosi mnogo dojmova za svakog posjetitelja, svi članovi delegacije se slažu kako cijelom iskustvu doprinosi japanski način razmišljanja. Od ostalih zemalja gostiju naučili smo mnogo o tehnološkim rješenjima, ali kulturu poštovanja reda i discipline, tu lekciju donio je domaćin, Japan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo raste, plaće jače, a nezaposlenost pada? Evo što nas čeka do 2026.

Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka predviđaju rast BDP-a od 2,9% godišnje, unatoč globalnim rizicima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Hrvatsko gospodarstvo u 2025. i 2026. godini očekuje stabilan godišnji rast od 2,9 %, procjenjuju ekonomisti četiri vodeće domaće banke u najnovijem izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka „HUB Izgled“, prenosi Poslovni.hr. Glavni pokretači ostaju osobna potrošnja i investicije, dok su predviđanja, unatoč geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima iz inozemstva, optimistična, recesija se ne očekuje.

Osobna potrošnja, koja čini ključni dio ukupnog BDP-a, u ovoj bi godini trebala porasti za 3,6 %, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje na 3,1 %. Sličan trend predviđa se i za bruto investicije, nakon prošlogodišnjeg impresivnog rasta od 9,9 %, u ovoj godini rast će usporiti na 4,1 %, a sljedeće blago ubrzati na 4,7 %, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova.

Na tržištu rada očekuju se pozitivni pomaci, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji trebala bi pasti na 4,7 %, dok će plaće rasti po nominalnoj stopi od 9 %. U kombinaciji s očekivanom inflacijom od 3,2 %, to znači i realan rast prosječne bruto plaće od gotovo 6 % u 2025. godini.

Fiskalna stabilnost ostat će očuvana, procjenjuju bankarski stručnjaci. Proračunski deficit iznosit će 2,6 % BDP-a sljedeće godine, dok se za 2026. predviđa pad na 2,4 %. U isto vrijeme, javni dug bi se trebao smanjiti prema 56 % BDP-a, što upućuje na odgovorno upravljanje javnim financijama.

Vanjskotrgovinska bilanca ipak neće proći bez ogrebotina, očekuje se blago pogoršanje tekućeg računa, s deficitom od 2,2 % BDP-a u 2025. te 2,1 % u godini nakon.

Iako se hrvatsko gospodarstvo kreće u pozitivnom smjeru, nije sve bez oblaka. Među glavnim rizicima ističu se globalne geopolitičke napetosti, mogućnost uvođenja novih carina iz SAD-a te neizvjesnosti oko budućih poteza Europske središnje banke. Ipak, ekonomisti vodećih banaka uvjereni su kako recesija zasad ne prijeti. Stabilan rast, jačanje plaća i kontrolirani javni dug šalju poruku da Hrvatska, barem ekonomski, ide u pravom smjeru.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno