Svakog 12. rujna počevši od 2013. godine na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine ( eng. council of european dentists, CED) obilježava se Europski dan oralnog zdravlja što za cilj ima podizanje svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1965. godine postavila je definiciju oralnog zdravlja – oralno zdravlje je stanje zdravih, za funkciju sposobnih zuba i njihovih potpornih tkiva, uključujući zdravlje svih dijelova usne šupljine koji sudjeluju u žvakanju.

Oralno zdravlje nije važno samo za zdravlje zubi, već je usko povezano i sa zdravljem cjelokupnog organizma budući da su istraživanja pokazala da loše oralno zdravlje može povećati rizik od nekih bolesti kao što su npr kardiovaskularne bolesti, moždani udar i dijabetes. Naša usta ulazna su točka u probavni i u respiratorni sustav te su puna bakterija, uglavnom onih „dobrih“, ali uvijek se mogu potkrasti i one koje bismo željeli izbjeći. Štetne bakterije u ustima mogu ući u krvotok i otputovati u druge dijelove tijela, dovodeći do upale i povećavajući rizik od zdravstvenih problema.

Kako očuvati oralno zdravlje?

Tu je prije svega bitna redovita i pravilna oralna higijena koja podrazumijeva pravilno četkanje zubi i desni laganim masirajućim, kružnim pokretima od zubnog mesa prema zubu po svim plohama, s vanjske i unutrašnje strane te po griznim plohama najmanje dvije minute ujutro i navečer. Idealno bi bilo zube oprati poslije svakog jela što često nije moguće, zato pri jutarnjoj i večernjoj higijeni zubima treba posvetiti iznimnu pažnju. Izbor četkice sa gustim i mekanim vlaknima je svakako bitan kao i pritisak prilikom četkanja zubi. Prejakim stiskanjem četkice i jakim četkanjem možemo oštetiti desne te uzrokovati njihovo povlačenje.

S druge pak strane, nedovoljno jakim četkanjem velika je vjerojatnost da nećemo ukloniti plak sa zubi. Osobama nedovoljno vještima kod četkanja zubi preporuka mogu biti električne i sonične četkice. Ove druge koristeći soničnu tehnologiju uklanjaju i do sedam puta više naslaga na teško dostupnim mjestima. Uz četkicu, izbor paste za zube koja se nikako ne bi smjela previše pjeniti također je važan. Teško dostupna mjesta između zuba potrebno je očistiti zubnim koncem, interdentalnom četkicom ili tušem za zube za kojeg su idealni kandidati pacijenti koji imaju zubne nadomjeste, nose fiksni aparatić za zube ili boluju od nekog oblika bolesti parodonta. U tim slučajevima preporučamo koristiti ovaj dodatak kako bi uspješno nastavili održavati detaljnu higijenu usta. Oralnu higijenu možemo upotpuniti vodicom za ispiranje usta s klorheksidinom pri čijem izboru bi se trebalo svakako posavjetovati sa stomatologom jer pretjerivanjem možemo narušiti prirodnu floru u usnoj šupljini.

Foto: Pexels/Cedric Fauntleroy

Uz higijenu, za oralno zdravlje potrebno je voditi računa i o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani. Šećer je jedan od najvažnijih faktora za razvoj karijesa. Gazirani sokovi uz visoku količinu šećera, sadržavaju i fosfornu te limunsku kiselinu koje nagrizaju zubnu caklinu pa ih treba izbjegavati kao i sportske napitke. Slane grickalice također bi trebalo minimalno konzumirati jer grickanjem proizvodimo manje sline pa je i ispiranje štetnih bakterija slabije nego tijekom uobičajenog obroka, a nakon grickanja svakako usta dobro isprati vodom ako nismo u mogućnosti odmah ih iščetkati.

Hrana dobra za zube je svakako jabuka koja je uz celer i mrkvu najbolji čistač zubi, a i bogata je fosforom, kalcijem i fluorom koji sprječavaju nastanak karijesa. Žvakanje sirove mrkve potiče lučenje sline što pospješuje ispiranje zaostale hrane u ustima.

Vitamini esencijalni za zdravlje zuba su u prvom redu A,K, D i vitamin C., dok od minerala su tu svakako kalcij i fosfor, ali ne treba zanemariti i magnezij koji također sudjeluje u remineralizaciji cakline.

Redoviti kontrolno stomatološki pregledi neizostavni su dio priče vezane uz oralno zdravlje. Za većinu odraslih osoba, preporuka je odlaska na stomatološki pregled barem svakih 6 mjeseci, a kod starijih osoba to bi trebalo biti i češće. Djeca bi trebala stomatologa posjetiti prvi put barem do svog prvog rođendana ili kada im nikne prvi mliječni zubić. Budući da su trudnice sklonije bolestima desnih, važno je tijekom trudnoće redovito posjećivati stomatologa. Kod osjeta boli, krvarenja desni, lošeg zadaha, promjena u izgledu zuba ili zubnog mesa ili kod pojave klimanja zuba, trebate se što prije sa stomatologom dogovoriti za pregled.

U Hrvatskoj se od 2017. godine provodi Nacionalni program pod nazivom Zubna putovnica radi poboljšanja oralnog zdravlja školske i predškolske djece. Aktivnosti koje se provode s ciljem prevencije i ranog detektiranja karijesa uključuju svakodnevno organizirano četkanje zubi kako bi se od najranije dobi usadila ta zdrava navika. Provodi se preventivni pregled za upis u vrtić, upis u prvi razred osnovne škole, te se obavlja preventivni pregled u 6. razredu.

– Poražavajuća je činjenica da Hrvati godišnje u prosjeku potroše 2 i pol tube zubne paste, svaki deseti građanin Republike Hrvatske nikada ne pere zube, a svaki četvrti pere zube samo kada ide stomatologu. Uz podizanje svijesti o važnosti održavanja oralnog zdravlja uz stomatologe svakako važnu ulogu imaju i ostali zdravstveni radnici te vas pozivamo da nam se s povjerenjem obratite za savjet ili preporuku – pozivaju iz Ljekarni Zagrebačke županije.