Povežite se s nama

Kultura

Hommage za naše bake: ‘Ajmo vidjeti kako bi Roža iz Kravarskog prošla danas…’

Velikogorička glumica i performerica Ana Katulić priprema monodramu u kojoj će veliku pažnju konačno dobiti Roža, lik iz Kolareva djela “Svoga tela gospodar”, a u tome joj pomaže koreograf Žak Valenta i drugi suradnici…

Objavljeno

na

Ulica Slavka Kolara, jedna od najpoznatijih u gradu, prostor Folklornog ansambla Turopolje, katedrala baštine ovoga kraja, i – dvoje umjetnika. Upravo tu, u ulici s potpuno prikladnim nazivom, okruženi tradicionalnim turopoljskim nošnjama, zajedno stvaraju naša cura iz Buševca i koreograf čije ime zvoni.

Ulazimo polako, pozdravljamo samo kimanjem glavom, jer Ana Katulić i Žak Valenta upravo su u stvaralačkom zanosu. Rasprava koja se vodi na trenutke dosiže i ozbiljnu žustrinu, izmjenjuju se mišljenja, propitkuju stvari, slažu se kockice jedne predstave u nastajanju.

– Radimo priču o Roži, liku iz Kolareva komada “Svoga tela gospodar”. Nemamo zasad još ni radni naziv, u procesu smo “rađanja” predstave, najtežem kad su takve stvari u pitanju, no svaki put se to u jednom trenutku otvori, posloži i sjedne na svoje mjesto. Eto, tako mi je najlakše opisati ono što si upravo vidio, raspravu koju si pratio – kaže Ana, sveprisutna umjetnica iz Velike Gorice.

Originalno je Buševčanka, već godinama s adresom u centru grada, a u istom tom gradu pokrenula je i teatar koji će se prvi put u ovom smislu predstaviti upravo monodramom koja tek nastaje.

– Neće ovo biti prva produkcija našega teatra, jer radili smo već neke stvari, uključujući i komade od Čehova, pa i “PiaMia i čudesan safari”, ali ovo će biti prva cjelovečernja produkcija novoosnovanog “Štos teatra” iz Velike Gorice. I poželjela sam, kao izvođačica, kao voditeljica teatra, kao Velikogoričanka, kao cura iz Buševca, pozabaviti se upravo likom Rože. Taj lik mi nije stran, Rožu sam već igrala u Pučkom kazalištu u Buševcu, kad su oni postavili predstavu “Svoga tela gospodar”, a od tad mi se Roža nekako i mota po mislima – predstavlja Ana svoj tok misli i nastavlja:

– Uvijek sam mislila kako je, među svim tim Kolarevim ženskim likovima, Janica iz Breze nekako najistureniji lik. Ona je uvijek dobivala jako puno pažnje, dok je Roža malo ostala u zapećku. Kolar je, uostalom, tako i opisuje, kao curu iz zapećka, koja je šepava, koja ima falingu, nije pretjerano ni zgodna… Budući da tu nikad nije bila, ja sam je, takvu kakva jest, poželjela staviti u prvi plan.

Roža je u Kolarevoj komediji djevojka koja živi u Vukomeričkim goricama u razdoblju između dva rata, u Bikovskom Vrhu, danas Kravarskom, a iz toga kraja dolazi i Anina baka.

– Da, ta neka fiktivna Roža mogla je doslovno biti moja baka. I inače se moj rad često bavi pitanjem žene, a ja se često bavim pitanjem svog identiteta. Kad sam razmišljala o timu, o ljudima koje bih željela uključiti, odmah sam se sjetila Žaka Valente. On je moj dugogodišnji suradnik, prijatelj, izvrstan koreograf i autor, njegovu estetiku pokreta jako volim i cijenim. Željela sam njega jer smo već radili zajedno, zato što znam da Žak donosi različitost, svježinu, osuvremenjavanje. Roža jest klasičan komad, ali i Žak i ja želimo je staviti u današnje vrijeme, jer i ja se mogu zapitati koliko sam ja Roža u današnjem vremenu.

Žak Valenta tu će svakako moći pomoći, i to u svom povratničkom projektu.

– Zadnje dvije godine živio sam u Švedskoj i završavao master na Stockholm University of Arts, a ovo mi je prvi projekt nakon povratka u Hrvatsku. Jako mi je drago da je to baš s Anom, koja vrlo intimno i nepretenciozno, kroz svoj vrlo autorski rad, pokušava napraviti hommage svojim precima, odnosno ženskoj liniji svojih predaka. Ujedno je to i hommage svome kraju, zajednici u kojoj živi. Super mi je što se iz tog “svjetskog” života vraćam u neki mali, lokalni milje, pogotovo zato što uvijek mislim da je lokalno zapravo globalno – priča nam Valenta dok Tomica s kata donosi kavu glumcima, kao i svaki dan.

– U ovom predivnom prostoru bavimo se jednim ženski likom kroz koji, osim što želimo napraviti hommage kraju i Aninim precima, dužnost nam je progovoriti i o poziciji žena danas. I vidjeti gdje smo danas, koliko smo daleko odmaknuli. Više ja tu njoj služim kao neko zrcalo, kao sugovornik, suradnik koji zajedno s njom razmišlja i propitkuje tematiku – ističe Umažanin Žak.

Tu negdje, u istom prostor, nalazi se i kostim krave, jer Roža je svom suprugu Ivi prodana za kravu, a kako će točno ovu priču ispričati publici, zasad nisu do kraj sigurni ni sami kreatori.

– To neće biti predstava “Svoga tela gospodar”, iako će biti nekih scena iz te priče. Ovo će biti baš “Roža”. Gledamo njezinu perspektivu, donijet ćemo neke običaje, duh vremena, neka vjerovanja, a pritom je zavrtjeti, ovisno o dramaturgiji, kroz suvremeni dio. Dotaknut ćemo se pitanja patrijarhata, feminizma, ekonomije braka… – predstavlja projekt Ana.

Uz nju i Žaka, na predstavi radi u Mia Štark, koja je suradnica za pokret, inače umjetnica vrlo širokih interesa, a za kravu i ostatak scenografije zadužen je Matej Vuković, dok će se glazbom baviti Ivan Grubenski, glazbenik iz Koprivnice koji voli otići u etno.

– Povezati Rožino vrijeme s ovim današnjim svakako je izazov. Treba pokazati i tradiciju, i pretke, ali i naše vrijeme, kao i dati do znanja da postoje generacije iza nas, koje potpuno drukčije promišljaju odnose. Vidjet ćemo kako je najbolje prijeći put od tradicionalnog, ugovorenog braka, do vremena u kojem mi živimo, kad je kompletno dekonstruiran odnos muškarca i žene – kaže Žak.

Premijera je u planu negdje u listopadu, oko Dana europske baštine, i to na Sceni Gorica, koja će do tad biti renovirana. I time će gorički “Štoos teatar” iskoračiti u novu fazu svoga djelovanja.

– “Štoos teatar” nije se dogodio na moju, nego na inicijativu Mirela Huskića, mog dragoga kolege, te Luka Kuzmanovića. Obojica su glumci iz Velike Gorice, a zajedno imamo puno i želja i planova. U prvoj smo godini djelovanja i zasad ispada da nam ne ostaje previše vremena za “Štoos”, a htjeli bismo jako puno toga. Neke programe i planove stavili smo na papir, a sad je do egzekucije i realizacije, kad ćemo se toga primiti. Na nezavisnoj sceni mi najčešće radimo volonterski, tu nema novca, sve je nentuzijazam. A da bi on cvjetao i rastao, negdje drugdje moramo osigurati egzistenciju. To je začarani krug, no svakako ćemo se više posvetiti našim projektima. Imamo i podršku Grada, želimo obrađivati i promovirati djela domaćih autora i tematike vezane uz naš kraj – zaključuje Ana.

Kultura

Cantus Ansambl dolazi u Lisinski

Stiže praizvedba novog djela +Doomscrolling Davora Vinczea

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Grgić

Zagrebački Cantus Ansambl održat će četvrti koncert ciklusa Aged 20 Years – Musical Links u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 20 sati, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Na programu će biti djela suvremenih hrvatskih i švedskih skladatelja, uključujući praizvedbu novog djela +Doomscrolling Davora Vinczea.

Koncert posebno obilježava dvadesetu obljetnicu Cantusove turneje u Švedsku, kada je ansambl sudjelovao u projektu Musical Links. Tom prigodom, ansambl sada surađuje sa švedskim skladateljima i solistom trombonistom Ivom Nilssonom, koji će nastupiti i kao izvođač i kao autor praizvedbe vlastite skladbe.

Pod dirigentskom palicom Berislava Šipuša, program kombinira različite stilove i generacije suvremenih autora. Uz Nilssona, nastupit će i članovi ansambla kao solisti, fagotist Žarko Perišić i violončelist Jasen Chelfi. Šipuš ističe da će izvedba Nilssonove skladbe uključivati različite puhačke instrumente, „igračke“ i teremín, kao i scensku komponentu koja uključuje kretanje solista po pozornici.

Program obuhvaća i djela švedskih skladatelja Karen Rehnquist, Kent Olofsson i Jacob Mühlrad, te izvedbu skladbe Solo Helene Skljarov.

Nastavite čitati

Kultura

Pet dana posvećenih Zagorki – šetnje, predstave i večer uz svijeće u njezinu stanu na Dolcu

Za 153. rođendan Marije Jurić Zagorke Memorijalni stan na Dolcu pripremio je tematske šetnje, predstave, interaktivne igre i performans uz svijeće.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Upoznajte likove iz djela omiljene hrvatske književnice na performansu 'Duhovi Zagorkina stana'/Memorijalni stan M.J.Zagorke

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8 i ove godine rođendan najpoznatije hrvatske književnice i novinarke obilježava programom koji traje gotovo tjedan dana. Od 25. veljače do 2. ožujka, posjetitelje očekuju šetnje gradom, stručno vodstvo kroz stalni postav, dramsko predavanje i večernji performans u prostoru u kojem je Zagorka živjela i stvarala.

Program započinje u srijedu, 25. veljače u 19 sati, tematskom šetnjom „Zagorkine kavanske priče“, koja sudionike vodi kroz Donji grad i otkriva atmosferu zagrebačkih kavana i ulica koje su pratile njezin rad.

Nadalje, u četvrtak, 26. veljače, te u subotu, 28. veljače, od 11 do 19 sati, vrata Memorijalnog stana bit će otvorena za sve zainteresirane, bez najave. Uz stručno vodstvo, posjetitelji mogu doznati više o Zagorkinu privatnom životu, književnom opusu te njezinu angažmanu u novinarstvu i borbi za prava žena. Također, u subotu, od 11 do 17 sati, održava se i „Misteriozno pismo“, interaktivni obilazak grada u kojem sudionici, samostalno ili u grupi, uz zadatke i tragove otkrivaju mjesta povezana sa Zagorkinim životom.

U petak, 27. veljače u 19 sati, slijedi dramsko predavanje „Glasna Zagorka“, nastalo u suradnji s Teatarom Poco Loco. U nedjelju, 1. ožujka u 16 sati, šetnjom „Od ideala do revolucionarke“, a Obilježavanje završava u ponedjeljak, 2. ožujka, s performansom „Duhovi Zagorkinog stana“, u 19 i 20 sati. U intimnoj atmosferi, uz svjetlost svijeća, oživjet će likovi iz njezinih djela u prostoru posljednje zagrebačke adrese na kojoj je živjela.

Svi programi su besplatni, no za šetnje, predavanje i završni performans potrebna je prijava zbog ograničenog broja sudionika na [email protected] te SMS na broj telefona 099/3408840.

 

Nastavite čitati

Kultura

Otvoren Natječaj u pisanju poezije – evo do kada možete prijaviti svoje stihove

Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička publika i svi zaljubljenici u poeziju od danas, 19. veljače, mogu sudjelovati u Natječaju u pisanju poezije koji organizira Gradska knjižnica Velika Gorica u suradnji s Katarinom Drvodelić. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a najbolja djela bit će predstavljena i nagrađena na Večeri poezije 19. ožujka u prostorima knjižnice.

Natječaj je namijenjen svima starijima od 18 godina, bez obzira pišu li poeziju amaterski ili profesionalno, uz uvjet da pjesma do sada nije objavljivana. Sudionici mogu poslati samo jedno djelo, maksimalno dvije kartice teksta (do 3.000 znakova), a tema je slobodna.

Stručni žiri, kojeg čine Marija Cvetnić Hubak, Ana Matak i Zdenka Mlinar, odabrat će najbolje radove. Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Prijave se zaprimaju putem e-maila na [email protected] s nazivom poruke „NATJEČAJ U PISANJU POEZIJE / ime pjesme“. U prijavi je potrebno navesti šifru, ime i prezime, adresu, godinu rođenja i kontakt. Pjesme je također moguće predati u zatvorenoj kuverti u Središnjem odjelu knjižnice do roka natječaja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Obredom pepeljenja i Biblijskim bdijenjem u crkvi Navještenja započela priprema za Uskrs

Vlč. Koprivec: “Vrijeme je to u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz “duhovne vježbe” – molitvu, post, dobra djela i milostinju.

Objavljeno

na

Objavio/la

(Foto: Vanesa Miković)

Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.

Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.

O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.

– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.

Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.

– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.

Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.

Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.

Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.

– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito,  možemo doći i slušati. Vjerujem da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg će Biblija biti pročitana u cijelosti, trajat će pet dana i noći. Završna svečanost i zahvala za pročitanu Bibliju bit će na misi u subotu, 28. veljače u 18 sati. Misu će predvoditi vlč. Marko Vuković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavite čitati

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

na

Objavio/la

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno