Povežite se s nama

Vijesti

Hoće li u subotu Velika Gorica dobiti svjetskog rekordera?

Podržite Vlahovića i Basića u njihovom nevjerojatnom pothvatu

Objavljeno

na

Na vježbalištu u Parku Franje Tuđmana u 17 sati dvojica Goričana pokušat će postaviti nove rekorde u sklekovima i zgibovima.

Bivši atletičar i dvostruki finalist Svjetskog prvenstva u Street Workoutu Petar Bruno Basić pokušat će izvesti 1000 sklekova zaredom, odnosno u jednoj seriji. Računa kako će mu za to trebati oko pola sata.

Bivši svjetski prvak u powerliftingu s 25-godišnjim sportskim iskustvom u raznim sportovima Marin Vlahović pokušat će postaviti novi svjetski rekord u zgibovima u minuti. Najviši zabilježen rezultat u ovoj disciplini je 57 zgibova u minuti Declana Burnsa iz 1981, a Vlahović najavljuje kako će pokušati napraviti više od 60 zgibova u minuti. Ako uspije oboriti rekord, namjerava nastaviti s izvedbom i unutar pet minuta napraviti više od 200 zgibova.

Dvojac je na Facebook-u najavio pohod na rekorde, u slučaju da Hrvatska postane prvak svijeta. To se ipak nije dogodilo, ali po njihovoj shvaćanju, koje dijele mnogi u Hrvatskoj i svijetu, naši reprezentativci su istinski prvaci, pa i moralni pobjednici Svjetskog prvenstva u nogometu. Zato, u čast „Vatrenih“, ove subote će dati sve od sebe da postave nove svjetske standarde u popularnim vježbama zgibova i sklekova.

Vijesti

LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava

Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.

Objavljeno

na

Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.

Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… 

Vrijednost magnezija u tijelu 

Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.  

Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.

 

Zašto nam fali magnezija u organizmu? 

Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine 

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… 

Kako doskočiti manjku? 

U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.  

Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su: 

  •  magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora  
  • magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava  
  • magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna  
  • magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu 
  • magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.  
  • magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro. 
  • magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija. 
  • magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija) 

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1. 

Oblici i razlike 

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem. 

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije. 

Nastavite čitati

Najave

NK Torpedo odavno je ugašen, ali nogomet se ove nedjelje vraća u Okuje!

Ove će se nedjelje malonogometaši iz te “trećine” našega kraja okupiti na igralištu u Okuju, na kojem je nekad davno egzistirao lokalni NK Torpedo. U međuvremenu se pojavio i Marcelo, a sad je vrijeme za mali nogomet…

Objavljeno

na

Kao i ostale ljetne malonogometne lige, a imamo ih tri u našem kraju, i Malonogometna liga Turopolja i Posavine svakog vikenda ima novog domaćina. Došla je ta liga već do šestoga kola, koje će lokalni nogometni heroji odraditi ove nedjelje, i to u – Okuju!

Tako je, naučili su nas, pravilo reći, da Okujci žive u Okuju, a vrlo ispravnom čini se i vratiti nogomet u to mjesto, barem na ovaj način. Mjesto je ovo, naime, poznato po nogometašu svjetskoga glasa, po najvećem nogometašu kojeg je Turopolje ikad imalo, po našem Marcelu Brozoviću. I pomalo čudno zvuči da selo koje je svijetu nogometa dalo igrača takvoga kalibra nema svoj nogometni klub, pogotovo kad znamo da ih u turopoljskom kraju egzistira čak 19, ali baš je zato još veća čar dolaska malonogometaša u “selo by Marcelo”.

Lokalni NK Torpedo godinama je funkcionirao, djelovao, igrao, ali početkom devedesetih ta se priča ugasila. I nikad više klub u Okuju nije ponovno “oživljen”… Povijesni izvori kažu da je u tim predratnim i prvim ratnim godinama ugašen cijeli niz klubova iz manjih turopoljskih mjesta: NK Budućnost Lekneno, NK Croatia Dubranec, NK Šiljak Šiljakovina, NK Mladost Rakitovec,
NK Sava Bukevski Strmec, NK Sloboda Bukevje, NK Posavina Veleševec…

No, da se vratimo u sadašnjost… U nedjelju će program biti otvoren u 16.30 sati, kad će igrati Pešćenica i Lazina, nakon njih slijede Ribnica i Okuje, zatim Čička Poljana i Drnek, pa Mraclin i Rakitovec, Jagodno i Novo Čiče te na kraju, od 19.50 sati, Kuče i Turopolje. Kako najavljuju iz Okuja, uz nogomet će u ponudi biti i “hladne cuge, tople hrane i muzike uživo”…

Nastavite čitati

Moja županija

NATJEČAJ RuralFoto: Osvoji 500 eura fotografijom doživljaja, ritma i tradicije hrvatskog sela!

RuralFoto traje od 21. lipnja do 23. rujna.

Objavljeno

na

Objavio/la

Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske, od 21. lipnja do 23. rujna poziva sve zaljubljenike u fotografiju, amatere i profesionalce da uhvate i podijele najbolje kadrove iz poljoprivrede u sklopu foto natječaja RuralFoto, u četiri natjecateljske kategorije:  

  • životinje  
  • priroda  
  • selo  
  • proizvodnja hrane  

Od pastirskih pasa do mirnih rijeka, od sjetve i berbe do seoskih proslava traže se zanimljive i snažne slike koje slave život na selu.  

Foto: Sanjin Vrbanus

Fotografirati možete iz zemlje i iz zraka, uključite sjetvu, berbu ili žetvu, mužnju ili preradu hrane kao i sve druge aktivnosti koje opisuju ruralni prostor, jer hrvatsko selo nije samo prostor ono je doživljaj, ritam, tradicija i prizor koji se fotografijom može izvrsno opisati. 

Pravila: 

Nominirana fotografija uz opis i hashtag #RuralFoto te hashtag teme: #životinje, #priroda, #selo i #proizvodnja treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija od 21. lipnja do 23. rujna 2025. godine.  

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudjelovati mogu punoljetni korisnici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz mogućnost nominacije po jedne fotografije u svakoj kategoriji, ukupno najviše četiri po autoru. 

Stručni žiri bira po 10 finalista iz svake kategorije. Potom sami autori fotografija glasaju među sobom i biraju pobjednike. 

Pobjednici u svakoj od četiri kategorije osvajaju novčanu nagradu od 500 eura, a fotografija s najviše lajkova publike osvaja posebnu nagradu sponzora. 

Najbolje fotografije bit će predstavljene na svečanoj izložbi i proglašenju pobjednika 3. listopada 2025. na konferenciji AgroRocks u Osijeku koja okuplja najvažnije aktere ruralnog razvoja u regiji.

Nastavite čitati

Vijesti

PLASTIKA Od ambalaže do recikliranja

Velika Gorica je u protekloj godini pravilno odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini – plastika!

Objavljeno

na

Plastika je neizostavan dio suvremenog života. Koristi se kao ambalaža u kojoj kupujemo hranu i piće, njome su omotane dječje igračke, slatkiši, kozmetika, razna medicinska pomagala a koristi se i u industriji.  

Nalazi se u našoj odjeći, obući a u posljednje vrijeme svjedočimo i pronalasku plastičnih mikro čestica u vodi za piće, tlu, pa čak i hrani koju jedemo. Upravo ta svakodnevna prisutnost plastike, svestrana upotreba i neadekvatno zbrinjavanje čini je jednim od najvećih izazova modernog vremena. U sustavima gospodarenja otpadom problem plastičnog otpada potrebno je promotriti s više gledišta: ambalažna plastika od napitaka, upotreba jednokratne plastike, pa sve do industrijskog plastičnog otpada.  

Kako rješavati problem ambalažne plastike koju koristimo u svakodnevnom životu i zašto ju je važno pravilno odvojiti? 

Gospodarenje plastičnim otpadom u Velikoj Gorici 

Velika Gorica je u protekloj godini odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini plastika.  

VG Čistoća je u protekloj godini odvojeno prikupila više od 1.440 tona različitih vrsta plastičnog otpadnog materijala. Istraživanje iz travnja ove godine koje je provela tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., potvrdilo je da je plastika u miješanom komunalnom otpadu zastupljena u gradskim područjima sa 25,1 %, dok je u ruralnim područjima taj udio nešto niži.  Iako su rezultati pozitivni i količine odvojeno prikupljene plastike se svakodnevno povećavaju, potrebno je naglasiti da postoji potencijal da se otpadna plastika još više odvaja. Otpadna plastika u Velikoj Gorici može se pravilno odvojiti na razne načine: 

  •  kroz sustave kućnog odvajanja otpada 
  •  podzemne spremnike 
  • reciklažna dvorišta  

Žuta kanta i što se u nju odlaže 

Potrebno je naglasiti da se žuta kanta u Velikoj Gorici i okolnim općinama ponekad nepravilno koristi, a onečišćenja koja se nalaze unutar te kante u konačnici uzrokuju i poskupljenje same usluge zbrinjavanja plastike. Onečišćenje odvojeno prikupljene plastike nije alarmantno, međutim usred ubrzanog rasta i razvoja te povećanja broja stanovnika, sve se češće u žutim kantama nalaze i nedozvoljene vrste otpada.  

Tako žuta posuda u sebi sadrži ukupno 55,4 % različitih vrsta plastike, 6,8 % tetrapaka, 6,7 % željeza i 1,8 % aluminija, dok se čak 29,5 % sadržaja ne može smatrati ambalažnom plastikom, odnosno metalom, već se radi o drugim vrstama komunalnog otpada.  

Nažalost, nečistoće u plastici su svakodnevna pojava, a prilikom analize pronađeni su materijali poput odjeće i obuće, kartona, biootpada, higijenskih proizvoda (ulošci i pelene) i ponajviše različitih vrsta električnog i elektroničkog otpada, što sve treba pravilno odvojiti, bilo u smeđu posudu (biootpad), plavu posudu (papir i karton) ili odnijeti u reciklažno dvorište.  

Povećanje troškova zbrinjavanja plastičnog otpada 

Prije desetak godina plastika je imala pozitivnu tržišnu vrijednost, no danas je situacija posve drukčija. Za zbrinjavanje plastike koncesionarima je potrebno plaćati više od 300 eura po toni prikupljenog materijala. Ukoliko se unutar odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pronađu nečistoće, koncesionar nije dužan preuzeti odvojeno prikupljeni materijal, ili će naplatiti znatno višu cijenu zbog naknadnog sortiranja i pročišćavanja. Međutim, tako onečišćena odvojena plastika najčešće se mora odložiti na odlagalište kao miješani komunalni otpad. 

Visoka razina nečistoća u plastici dodatno povećava i troškove zbrinjavanja, što se na kraju odražava i na cijenu usluge za korisnike.  

APEL STANOVNICIMA: Jedino pravilno odvajanje rezultira manjim troškovima 

Za smanjenje troškova zbrinjavanja i očuvanje okoliša plastičnog otpada ključno pravilno odvojiti plastiku te VG Čistoća poziva sve stanovnike da odgovorno zbrinjavaju otpad, pridržavajući se uputa i propisa. Nepravilno odlaganje otpada ne samo da otežava proces recikliranja, već stvara rizik uvođenja individualnih kontrola te ugovornih kazni.  

Odvojeno prikupljanje plastike nije samo obveza, već i prilika za održiviji životni stil. Edukacija i suradnja s građanima ključni su koraci prema postizanju još boljih rezultata i smanjenju utjecaja na okoliš. 

Važna obavijest VG Čistoće stanovnicima grada Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko i Orle! 

Obavještavamo Vas da će djelatnici VG Čistoće u nadolazećem razdoblju obilaziti naselja na području Grada Velike Gorice te okolnih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom obilazaka provodit će kontrole odvojenog prikupljanja papira, plastične i metalne ambalaže, kao i spremnika za kućno prikupljanje biorazgradivog otpada. Cilj ove akcije je smanjiti onečišćenje odvojeno prikupljenog otpada i dugoročno unaprijediti njegovu kvalitetu. 

Molimo Vas za suradnju te Vas pozivamo da i dalje pravilno odvajate otpad, čime zajednički doprinosimo očuvanju okoliša i učinkovitijem gospodarenju resursima. 

Otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade na Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Kirinčićevoj: 

  • Ambalaža mora biti čista od sadržaja 
  • Ambalaža mora na sebi imati oznaku „POVRATNA NAKNADA“ 
  • Jedan korisnik može odložiti maksimalno 80 ambalažnih jedinica dnevno 

Novac se podiže na blagajni u sjedištu VG Čistoće d.o.o., radnim danom od 7.30 do 14.30 sati u razdoblju od 5 radnih dana od dana kada je predana. (Ukoliko se neki podatak sa potvrde ošteti ili obriše neće se moći unovčiti) 

Prilikom podizanja novca potrebno je predati POTVRDU o količini predane ambalaže! 

Nastavite čitati

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

  •  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

  • O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno