Povežite se s nama

Gospodarstvo

HEP-Toplinarstvo: Evo zašto Velikogoričani imaju velike račune za grijanje

Objavljeno

na

Zašto su mnogi Velikogoričani dobili iznimno visoke račune za grijanje, koji su za prosinac i dvostruko veći u odnosu na mjesec ranije? Zbog čega dolazi do toliko velikih oscilacija u iznosima, isplati li se stanarima uopće štedjeti, koja je uloga razdjelnika i je li točno da je zamišljeno da stanari od njega imaju benefit? Na koji način se formira iznos računa, može li doći do pogreške te koja su postupanja HEP-Toplinarstva u slučaju prigovora njihovih korisnika, upitali smo tu tvrtku, na koju su ovih dana ogorčeni mnogi stanari.
 

Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Direktor Zdravko Zajec veće iznose računa pravda temperaturom zraka, koja je u prosincu, u odnosu na studeni, bila niža za 7,2 °C.
 
“Prema službenim podacima DHMZ-a prosječna temperatura za grad Zagreb i okolicu u studenome 2016. iznosila je 6,8 °C, a za mjesec prosinac 2016. prosječna temperatura iznosila je -0,4°C, što pokazuje da je mjesec prosinac bio za 7,2°C hladniji od mjeseca studenog 2016. Navedeno je automatski rezultiralo većom potrošnjom toplinske energije”, zaključio je Zajc, ističući kako je to utjecalo i na količinu toplinske energije isporučene krajnjim kupcima, koja je očitana na mjerilima toplinske energije.
 
Pitamo se, što nas onda očekuje na računu za siječanj, jer će se prema najavama meteorologa temperature idućih dana spuštati i na minus 13 °C , a i cijelog mjeseca su vladale iznimno niske temperature.
 

Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Zajec tvrdi da većina zgrada zbog razdjelnika troši manje energije
 
“Vezano za zgrade s ugrađenim razdjelnicima, ukupna količina isporučene toplinske energije očitana na zajedničkom mjerilu u toplinskoj podstanici u većini zgrada koje su ugradile razdjelnike se smanjila u odnosu na razdoblje prije ugradnje ovih uređaja”.
 
Nekima manji, drugima isti, a trećima veći računi
 
“Međutim, iako se nakon ugradnje razdjelnika ukupna potrošnja toplinske energije na nivou cijele zgrade u pravilu smanji, ugradnja razdjelnika i termostatskih ventila ne garantira automatski uštedu energije i niže troškove za toplinsku energiju za svaki stan/poslovni prostor u koji su razdjelnici ugrađeni – neki vlasnici stanova i poslovnih prostora dobiju manje, neki jednake, a neki veće račune za toplinsku energiju u odnosu na račune prije ugradnje razdjelnika.”
 
Zajec otkriva što utječe na potrošnju toplinske energije pojedinog stana ili poslovnog prostora:
 

  • Način ponašanja suvlasnika (podešavanje termostata na radijatoru, prozračivanje prostorija, držanje prozora otvorenih na kip i sl.)
  • Položaj i karakteristike stana/poslovnog prostora – veću količinu toplinske energije će potrošiti prostori na sjevernoj strani, zadnjem katu zgrade, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza, prostori s lošom izolacijom i nekvalitetnom stolarijom.
  •  

Nadalje, direktor HEP-Toplinarstva tvrdi da razdjelnici motiviraju na štednju
 
“Bitno je naglasiti da razdjelnici nisu uređaji čijom ugradnjom se automatski postiže ušteda energije i niži računi za toplinsku energiju, već oni krajnje kupce motiviraju na racionalno korištenje toplinske energije i postizanje energetskih i financijskih ušteda.”
 
Račun trebate osporiti u roku 15 dana
 
“U slučaju da krajnji kupci imaju prigovor na iznos računa za toplinsku energiju imaju mogućnost pisanim prigovorom djelomično ili u cijelosti osporiti račun u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, a nesporni dio računa dužni su podmiriti u roku dospijeća.”
 
Zagrepčani plaćanju manje od Goričana
 
“Nadalje, krajnji kupci HEP-TOPLINARSTVA d.o.o. u Zagrebu toplinskom energijom se opskrbljuju iz termoelektrana-toplana, za razliku od krajnjih kupaca iz Velike Gorice, koji se toplinskom energijom opskrbljuju iz područnih toplana, odnosno zasebnih kotlovnica. Postoji značajna razlika između proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima u termoelektranama-toplanama i postrojenjima zasebnih kotlovnica, a samim time i razlika u cijeni proizvedene toplinske energije. Proizvodnja energije u kogeneracijskom procesu je znatno efikasnija od proizvodnje u samostalnim kotlovnicama, zbog činjenice da se istovremeno, u jedinstvenom procesu, proizvode električna i toplinska energija. Iz navedenih razloga krajnji kupci toplinske energije iz Zagreba plaćaju nižu cijenu toplinske energije od krajnjih kupaca iz Velike Gorice”, stoji u priopćenju direktora HEP-Toplinarstva Zdravka Zajeca.
 

Gospodarstvo

Rad u mirovini u porastu! Sve više umirovljenika zapošljava se u trgovini, zdravstvu i obrazovanju

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Stevepb/pixabay.com

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Traži se odgoda zabrane benzinaca i dizelaša! „Industriji treba dati prostor za inovacije”

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kelly/pexels.com

„EU treba promijeniti kurs i dopustiti prodaju benzinaca i dizelaša i nakon 2035. godine, ako se emisije ugljika mogu nadoknaditi”, poručio je Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke. Kako prenosi Poslovni.hr, u razgovoru za Financial Times, Weber je istaknuo da bi kupci i dalje trebali imati mogućnost odabira tradicionalnih motora, uz uvjet da se emisije kompenziraju, primjerice kroz skladištenje CO2.

„Koristim motor s unutarnjim izgaranjem i klasično gorivo, ali onda plaćam za skladištenje CO2 u tlu – vjerojatno je to poslovni model budućnosti“, rekao je Weber, navodeći kao alternativne opcije i hibride te vozila s produženim dometom.

Njegov apel dolazi u osjetljivom trenutku za europsku automobilsku industriju. Veliki proizvođači poput Volkswagena i Boscha prošle su godine najavili tisuće otkaza, suočeni s rastućim troškovima i konkurencijom iz Kine. Paralelno, SAD pod administracijom Donalda Trumpa uveo je carine od 25 % na uvoz automobila, dok je Velika Britanija nedavno ublažila ciljeve vezane uz električna vozila, omogućivši prodaju hibrida do 2035.

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva. Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra, također iz redova EPP-a, više je puta ponovio predanost ciljevima iz 2035., iako se predviđa revizija zakona 2026.

U međuvremenu, prodaja električnih vozila bilježi rast – podaci ACEA-e pokazuju porast od 28,4 posto u prva dva mjeseca ove godine, a u Njemačkoj čak 41 posto.

Weber je naglasio kako je cilj EPP-a pomiriti gospodarski rast i zaštitu okoliša. „Moramo to učiniti na tehnološki neutralan način. Postoji mnogo novih tehnologija danas“, rekao je, dodajući kako bi industriji trebalo prepustiti slobodu inovacije u postizanju ekoloških ciljeva.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ŽUPANIJA Poduzetnici početnici dobili bespovratna sredstva za start

Zagrebačka županija dodijelila im je 390 tisuća eura vrijedne ugovore.

Objavljeno

na

Poduzetnici su pokretači gospodarskog razvoja, a njihova uspješnost uvelike ima utjecaj na proračunska sredstva.

Zagrebačka županija od svojih početaka vrednuje njihov poslovni put i iz godine u godinu osigurava sve veće iznose bespovratnih potpora u nekoliko kategorija.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gledajući kompletnu sliku izdvajanja, Županija poduzetnike prati od samog početka poslovanja. Tako je zamjenik župana Damir Tomljenović danas dodijelio 390 tisuća eura vrijedne ugovore o bespovratnim potporama poduzetnicima početnicima. Temeljem javnog natječaja sredstva u iznosu do 2.000 eura ostvarilo je 206 poduzetnika početnika, odnosno svi koji su ispunjavali uvjete natječaja.

–Prvo bih pohvalio poduzetnike Zagrebačke županije koji su po svim relevantnim podacima u samom vrhu Republike Hrvatske, a njihov kvalitetan i dobar rad važan je za Županiju jer oni pune županijski Proračun, kako bi se dalje iz njega izdvajala sredstva za potrebne namjene. Riječ je o važnim projektima poput izgradnje škola i prometne infrastrukture, i stoga je naša obveza i zadatak osigurati poduzetnicima bespovratna sredstva kojim će unaprijediti svoje poslovanje – istaknuo je Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo kako je samo u ovoj godini Županija za svoje poduzetnike osigurala ukupno 3 milijuna eura bespovratnih potpora.

–Od toga je 2,1 milijun namijenjen poduzetnicima s ciljem povećanja konkurentnosti, zatim novost od ove godine, bespovratna sredstva u visini pola milijuna eura poduzetnicima za ugradnju fotonaponskih ćelija, te za početak poslovanja  390 tisuća eura – naveo je zamjenik župana.

Foto: Zagrebačka županija

Jedan od ovogodišnjih dobitnika potpore je Vedran Damjanović, vlasnik obrta za usluge, trgovinu i proizvodnju TerraSens.

–Bavim se preciznom poljoprivredom, odnosno razvojem senzora za preciznu poljoprivredu, kao što je senzor vlage tla i primjenom dronova u poljoprivredi, poput snimanja ili prskanja usjeva dronovima. Potporu Zagrebačke županije dobio sam za nabavu CNC stroja kojim ću sam moći izrađivati prototipove elektroničkih pločica potrebnih za izradu senzora, što će mi smanjiti troškove budući da ih moram uvesti iz inozemstva što je jako skupo i iziskuje puno vremena za dostavu – objasnio je Damjanović.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal

Preostali dio bespovratnog novca i dalje čeka poduzetnike!

2,1 milijun eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem povećanja konkurentnosti, i dalje je otvoren, i to do 15. svibnja.

Za proizvodne djelatnosti moguće je ostvariti bespovratnih sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4 tisuće eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među najuspješnijima po iskorištavanju EU fondova! U četiri godine rast od 332 %

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).

U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.

Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.

Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.

U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.

Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim  bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno