Skoro svaki peti zaposlenik (19,3 %) razboli se upravo onda kada bi se trebao odmarati – na vikendu ili tijekom godišnjeg odmora, pokazuje novo istraživanje koje je provela Međunarodna visoka škola IU iz Njemačke, piše Večernji.hr. Fenomen poznat kao “leisure sickness”, bolest odmora, pogađa osobito mlađe zaposlenike i vezan je uz prekomjerni stres, manjak stvarnog odmora te osjećaj stalne dostupnosti izvan radnog vremena.

Studija pod nazivom “Leisure Sickness: iscrpljeni umjesto odmoreni” provedena je od 24. siječnja do 6. veljače 2025. godine na uzorku od 2.400 ispitanika u dobi od 16 do 65 godina koji su zaposleni kod poslodavca. Istraživanje je strukturirano reprezentativno po spolu i dobi.

Fenomen “leisure sickness” opisuje pojavu simptoma bolesti poput umora, glavobolje, šmrcanja ili groznice koji nastupaju neposredno prije ili tijekom slobodnih dana. Iako se ne nalazi na službenoj međunarodnoj listi oboljenja, riječ je o sve prisutnijem problemu. Čak 71,9 % ispitanih navodi da su već čuli za tu pojavu ili ju sami iskusili.

Posebno pogođena skupina su mlađi zaposlenici. Gotovo polovica (50,5 %) zaposlenih do 25 godina starosti izjavila je da njihov privatni život ne pruža dovoljno odmora da bi mogli odgovoriti na poslovne izazove. Autorica istraživanja, profesorica zdravstvenog menadžmenta Stefanie André, ističe da mlađe generacije slobodno vrijeme najčešće provode pasivno na društvenim mrežama ili gledajući streaming sadržaje, što ne pridonosi pravoj regeneraciji.

Dodatni pritisak stvara i stalna dostupnost. Među zaposlenima mlađima od 25 godina, njih 42,6 % izjavilo je da osjećaju potrebu biti dostupni i izvan radnog vremena, dok je taj udio među svim ispitanicima 33,5 %. Također, čak 80,6 % svih ispitanika navodi da redovito rade prekovremeno.

“Rezultati pokazuju da su dostupnost izvan radnog vremena, visoko opterećenje na radnom mjestu te manjak odmora glavni rizični faktori za pojavu simptoma bolesti koja se pojavljuje kada netko ima slobodne dane”, zaključuje André.

Studija tako ukazuje na važnost kvalitetnog odmora i aktivnog provođenja slobodnog vremena, osobito za mlađe zaposlenike kako bi izbjegli da se vikendi i godišnji odmori pretvore u bolovanja.

(Foto:Ilustacija)
Vožnja preko željezničkog prijelaza, čak i kada su polubranici podignuti i nema znakova nailaska vlaka, može završiti kobno i sudski problematično. Pokazuje to presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu (Gž-77/2025-3) o kojoj piše HAK. Naime, utvrđeno je kako vozač snosi 50 % odgovornosti za nesreću na pružnom prijelazu, iako čuvar prijelaza nije aktivirao rampu ni zvučnu i svjetlosnu signalizaciju.

U konkretnom slučaju, čuvar je propustio uključiti sustav upozorenja i spuštanja polubranika, iako je prethodno zaprimio prednajavu dolaska vlaka. Unatoč tome, sud smatra da je vozač također postupio neodgovorno jer nije stao ispred znaka “Stop”, već je samo usporio i nastavio preko pruge bez dodatne provjere.

„Obveza je vozača bila postupati s povećanim oprezom i zaustaviti vozilo ispred znaka ‘Stop’ bez obzira na to što zvučna i svjetlosna signalizacija nije davala znakove nailaska vlaka“, stoji u obrazloženju presude. Sud dodaje da je i izostanak aktivacije signalizacije i nepoštivanje znaka “Stop” ravnopravan uzrok nesreće, čime se utvrđuje podijeljena odgovornost, pola vozaču, pola HŽ Infrastrukturi.

Iako je radnik HŽ Infrastrukture pravomoćno osuđen zbog propusta u obavljanju svojih dužnosti, sud ističe da to ne isključuje odgovornost vozača. Presuda jasno poručuje kako podignuta rampa, ugašena signalizacija i tišina na pruzi ne znače da je prijelaz siguran.

Sustav upozorenja i signalizacije na prijelazima redovno se nadopunjuje znakovima, od prvog upozorenja na 240 metara do znaka “Stop” ispred samog prijelaza. No, sve to je beskorisno ako se vozači na to ne obaziru.

Sudar s vlakom gotovo nikada ne prolazi bez teških posljedica. Ogromna masa i brzina vlaka znače da putnici u vozilu rijetko izlaze bez ozljeda, ako uopće prežive. Stoga, iako vam se čini da je sve pod kontrolom, iskustvo i praksa pokazuju suprotno, uvijek postoji mogućnost ljudske ili tehničke greške.

Presuda iz Slavonskog Broda neka bude podsjetnik. Stanite, pogledajte, poslušajte. Bez obzira na rampu. Jer vlak uvijek ima prednost, a vi imate život koji treba sačuvati.

Ako tražite idealnu knjigu za plažu, balkon ili hladovinu parka, članovi čitateljskih klubova “Gorica od korica do korica” i “Čitateljski klub 2” iz Velike Gorice imaju rješenje. Njihov odabir sadrži više od 30 naslova, od domaćih i stranih romana do memoara i trilera.

Na popisu se nalaze djela poznatih autora poput Nicka Cavea, Elizabeth Gilbert, Khaleda Hosseinija i Delie Owens. Također, ljubitelji domaće književnosti neće ostati zakinuti, tu su Brdo Ivice Prtenjače, Dijagnoza Nade Kaurin Knežević te Bukača Martine Mlinarević.

Svi naslovi s liste dostupni su za posudbu u goričkoj knjižnici, a cijeli popis možete pogledati ovdje.

Za sve koji vole čitati, sada je pravo vrijeme da se opskrbite dobrom knjigom. Jer, kako poručuju iz knjižnice, ljetne vrućine lakše se podnose uz knjigu u ruci.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava građane koji planiraju prisustvovati koncertu Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja da poduzmu sve potrebne mjere kako bi sačuvali zdravlje i sigurnost, prenosi Srednja.hr. Naime, zbog očekivanog dolaska čak pola milijuna ljudi, preporučuju se dodatne mjere opreza, posebice zbog visokih temperatura.

Prije polaska na put/koncert, građani bi trebali procijeniti svoje zdravstveno stanje, ako se ne osjećaju dobro, savjetuje se da ostanu kod kuće. Važno je ne kretati na put umoran, niti voziti pod utjecajem alkohola. HZJZ preporučuje instalaciju aplikacije “MPT”, koja će sadržavati informativnu kartu s lokacijama timova za zdravstvenu pomoć te obavijesti nadležnih službi. Uz to, savjetuje se praćenje stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda zbog mogućih toplinskih valova.

Na koncert je potrebno ponijeti dovoljno vode i nekvarljive hrane, poput voća, keksa, krekera i sličnih namirnica. Posebno je važno ne zaboraviti redovitu terapiju, kao i papirić s popisom lijekova koje uzimate. U slučaju kroničnih bolesti, lijekove treba nositi u uvjetima do 25 °C. Odjeća treba biti lagana, ali dovoljno pokrivati tijelo, uz obavezno nošenje šešira ili kape širokog oboda te sunčanih naočala. Kožu treba zaštititi kremom sa zaštitnim faktorom, uz obnavljanje svakih dva sata. Za djecu je preporučen faktor 50+ te lagana i prozračna odjeća.

Kako bi se izbjegla dehidracija, HZJZ savjetuje konzumaciju negazirane vode i niskokaloričnih napitaka bez kofeina, alkohola i šećera. Alkohol se posebno odvraća jer povećava rizik od dehidracije i toplinskog udara. Preporučuje se konzumacija lakših obroka nekoliko puta dnevno umjesto teške i obilne hrane. U slučaju pojave simptoma toplinskog udara, poput glavobolje, mučnine, ubrzanog disanja ili nesvjestice, potrebno je odmah potražiti pomoć medicinskog tima.

Osobe s kroničnim bolestima posebno su rizične i trebaju se strogo držati uputa svog liječnika. Građanima se savjetuje da sa sobom ponesu osobne dokumente, papirić s osobnim podacima kontakt osobe te da unaprijed prouče lokaciju koncerta putem aplikacije. Također, treba voditi računa o higijeni, prati ruke vodom i sapunom kad god je moguće, a u protivnom koristiti dezinficijens.

Zbog dugotrajnog izlaganja glasnoj glazbi preporučuje se korištenje zaštite za sluh, poput čepića ili slušalica koje prigušuju buku, posebno kada je riječ o djeci. U kontekstu velikih gužvi, posjetiteljima se savjetuje da unaprijed provjere ulaze i izlaze s koncerta, osiguraju napunjen mobilni uređaj i ne odvajaju se od grupe s kojom su došli. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, idealno s papirićem koji sadrži broj mobitela roditelja ili staratelja.

U slučaju velikih gužvi, HZJZ savjetuje da se stanete i pričekate, izbjegavate saginjanje i u svakom trenutku budete spremni pomoći drugima. Ako osjetite nelagodu, preporučuje se da se udaljite u prostor gdje je manja koncentracija ljudi. Thompsonov koncert rasprodan je u rekordnom roku, no kako bi ostao u dobrom sjećanju, ključno je pridržavati se zdravstvenih preporuka.

Od srijede učenici osmih razreda diljem Hrvatske mogu prijavljivati željene srednjoškolske programe za školsku godinu 2025./2026. Prijave se obavljaju putem sustava e-Upisi, a rok za odabir programa koji ne zahtijevaju dodatne provjere traje do 4. srpnja u 12 sati. Učenici mogu prijaviti do šest različitih programa, pri čemu je važno poredati ih prema vlastitim željama i prioritetima. Kako bi prijave prošle bez poteškoća, u nastavku donosimo najvažnije informacije o rokovima, pravilima i sustavu bodovanja.

Kako prenosi Studentski.hr, učenici imaju mogućnost prijaviti najviše šest različitih obrazovnih programa. Ključ uspješne prijave leži u pravilnom poretku, na prvo mjesto stavlja se škola i program koji je učeniku najprivlačniji, a zatim se redaju ostale opcije prema prioritetima. Sustav automatski prati u koju školu kandidat ima najveće šanse za upis, no konačni ishod ovisi upravo o ovom redoslijedu. Kandidati s teškoćama u razvoju također imaju pravo prijaviti do šest programa, no to čine putem županijskih upravnih odjela. U slučaju paralelnih prijava (primjerice, za umjetničke programe), moguće je kombinirati do dva paralelna programa po svakom osnovnom programu.

Tijekom prijavnog razdoblja, aplikacija putem koje se vrše prijave svakih sat vremena ažurira podatke. Učenicima prikazuje gdje se trenutačno nalaze u odnosu na kvote pojedinog programa. Ako se uz određeni program pojavi zelena kvačica u stupcu “Najbolji odabir”, to znači da učenik trenutačno ima dovoljno bodova za upis u taj program. No pravo stanje znat će se tek 7. srpnja u 12 sati, onaj program uz koji tada stoji zelena kvačica jest onaj u koji je kandidat i službeno upisan.

Učenici koji u lipnju pohađaju dopunsku nastavu i uspješno završe osnovnoškolsko obrazovanje do trenutka zaključavanja prijava, moći će birati srednjoškolske programe kao i svi ostali. No oni koji ne uspiju dovršiti obrazovanje do kraja roka prijava u ljetnom upisnom krugu, bit će automatski preusmjereni u jesenski rok. Okvirne informacije o broju slobodnih mjesta bit će poznate već 14. srpnja, dok se službena objava očekuje 11. kolovoza.

Za određene srednje škole, uvjeti upisa uključuju jedinstvene prijemne ispite koji se provode koordinirano, a rezultati se međusobno priznaju. Na primjer, šest zagrebačkih gimnazija, među kojima su XV., I. i III. gimnazija priznaju zajednički ispit iz matematike za upis u prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Slična pravila vrijede i za opće gimnazije (Gimnazija Tituša Brezovačkog i I. gimnazija), kao i za dvojezične programe na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, gdje ispiti vrijede u više škola. Testove sastavljaju zajednički nastavnici svih uključenih škola, a ispit se polaže u školi koju je kandidat označio kao prvi izbor.

Zanimljivo je da su bodovi s prijemnih ispita povećani s pet na deset, kako bi se i učenici sa slabijim školskim uspjehom, ali odličnim rezultatom na ispitu, mogli lakše plasirati u željene programe.

I nakon ljetnog i jesenskog roka, postoji još jedna šansa, naknadni upisni rok. No, za razliku od ranijih faza, ovaj se upis ne provodi putem e-Upisa. Učenik treba osobno ili elektronički poslati zahtjev školi koja još ima slobodnih mjesta, priložiti potrebnu dokumentaciju i ako škola odobri prijavu, potpisati upisnicu. Tek tada škola evidentira ispunjavanje uvjeta za upis u sustav.

Premda je ovo stresno razdoblje, samo treba ostati informiran i na vrijeme poduzeti sve potrebne korake. I naravno, svim školarcima želimo uspješan upis u željenje srednje škole.