Vijesti

Habemus Papam! Izabran Lav XIV., prvi američki papa

Robert Francis Prevost, 69-godišnji kardinal iz Chicaga, izabran je u petom krugu glasanja.

Objavljeno

prije 6 mjeseci

8. svibnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Rimokatolička Crkva dobila je novog poglavara. 69-godišnji kardinal Robert Francis Prevost izabran je za papu i uzeo je ime Lav XIV., čime je postao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država.

Novi papa izabran je danas u petom krugu glasanja u Vatikanu, čime je završena konklava započeta u srijedu poslijepodne. Bijeli dim koji se oko 17 sati pojavio iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da su kardinali izbornici postigli dogovor.

Kako prenosi Večernji.hr, ukupno 133 kardinala mlađa od 80 godina sudjelovala su u izboru poglavara Rimokatoličke Crkve. Tijekom trajanja konklave, kako bi se osigurala tajnost glasanja, Sikstinska kapela je detaljno pretražena u potrazi za skrivenim kamerama, opremom za snimanje i uređajima za prisluškivanje. Kardinali su nakon toga zaključani unutar kapele sve dok nije donesena odluka.

Vijest o izboru novog pape izazvala je val oduševljenja među tisućama okupljenih vjernika na Trgu svetog Petra. Zvona na bazilici svetog Petra oglasila su se, a s trga su se povremeno čuli gromoglasni pljeskovi.

Prema tradiciji, papa Lav XIV. nakon izbora povukao se u tzv. “sobu suza”, gdje je prvi put odjenuo papinsku odoru. Njegovo ime svečano je objavio kardinal protođakon Dominique Mamberti s balkona bazilike svetog Petra “Habemus Papam” („Imamo Papu”), koji će izreći kardinal protođakon Dominique Mamberti.

Nakon proglašenja, papa Lav XIV. pojavio se na balkonu i pozdravio okupljene na Trgu svetog Petra i milijune vjernika diljem svijeta koji su pratili izravan prijenos.

„Neka mir bude svima”, povikao je.

„Slušamo glas Pape Franje koji je još uvijek s nama. Papa Franjo blagoslivljao je Rim, blagoslivljao je čitav svijet. Dopustite mi da nastavim isti blagoslov. Bog vas sve voli. Zlo neće prevladati. Svi smo u Božjim rukama. I zbog toga krenimo bez straha ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i ujedinjeni. Mi smo Kristovi učenici. Na svijetu je potreba za svjetlom Kristovim. Čovječanstvo treba Krista kao most koji će nas ujedinjavati.. Pomozite jedni drugima stvarati mostove, ujedinjujući se svi, kako bismo svi bili jedan narod, zahvaljujući papi Franji”, rekao je novi papa u svom govoru.

Njegove riječi dočekane su gromoglasnim ovacijama okupljenih. Papa je zahvalio svim kardinalima koji su mu ukazali povjerenje, istaknuvši kako je on sin svetog Augustina

Pozvao je na zajedničku molitvu za Crkvu i mir u svijetu, nakon čega je s vjernicima molio u tišini.

Foto: Vatican news

Tko je novi papa?

Robert Francis Prevost, rođen 14. rujna 1955. u Chicagu, SAD, pripadnik je Reda svetog Augustina (OSA). Diplomirao je matematiku na Sveučilištu Villanova, a zatim teologiju na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu. Licencijat i doktorat iz kanonskog prava stekao je na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu.

Zaređen za svećenika 1982., djelovao je kao misionar u Peruu više od deset godina, gdje je obnašao niz pastoralnih i akademskih funkcija. Godine 1999. postaje provincijal u SAD-u, a 2001. izabran je za generalnog priora cijelog reda svetog Augustina, gdje ostaje do 2013.

Papa Franjo imenovao ga je biskupom Chiclaya 2015., a prefektom Dikasterija za biskupe 2023., ključne vatikanske institucije za imenovanja biskupa. U rujnu iste godine uzdignut je u kardinalski red.

Kao crkveni vođa, poznat je po skromnosti, pastoralnom pristupu i bliskosti s vizijom pape Franje, osobito u pitanjima okoliša, migracija i pomoći siromašnima. Zalagao se za inkluzivnost i sinodalnost u Crkvi, ali je bio oprezniji u javnim istupima te umjeren u pitanjima poput LGBTQ+ pastorala. Podržao je Franjinu praksu dopuštanja svete pričesti razvedenima koji su ponovno civilno vjenčani.

Pred konklavu 2025. smatran je kompromisnim kandidatom – Amerikanac s jakim latinskoameričkim iskustvom, administrativno sposoban, ali ne ideološki polarizirajući. Njegov izbor pokazuje želju kardinala za kontinuitetom s papom Franjom, ali uz pastoralnu umjerenost i institucionalnu stabilnost.

„Pomozimo jedni drugima stvarati mostove”, poruka je novog Pape koji preuzima kormilo Crkve u vremenu globalnih izazova i duhovne potrage za jedinstvom.

Povezane teme:izabran novi papa Papa papa lav xiv

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 2 sata

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 6 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 9 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.