FSI, američka institucija koja priprema diplomate za rad diljem svijeta, podijelila je svoje rangiranje težine jezika, temeljeno na višegodišnjoj praksi i iskustvu tisuća polaznika. Jezici su podijeljeni u pet kategorija, od najlakših (kategorija I) do izrazito teških (kategorija V), a u obzir se uzimaju faktori poput gramatičke strukture, fonetike, kulturne udaljenosti i sličnosti s engleskim jezikom, prenosi 24sata.

Na samom vrhu, kao najlakši za učenje, nalaze se jezici koji dijele mnogo zajedničkog s engleskim, europski jezici romanskog i germanskog porijekla. No kako se spuštamo niz ljestvicu, ulazimo u svjetove s drugačijim strukturama, pismima i zvučnim sustavima. Evo pregleda najzastupljenijih jezika iz svih pet FSI kategorija, poredanih od najlakših prema najtežima:

1. Španjolski
2. Talijanski
3. Francuski
4. Portugalski
5. Norveški
6. Švedski
7. Njemački
8. Mađarski
9. Rumunjski
10. Češki
11. Slovački
12. Poljski
13. Indonezijski
14. Malezijski
15. Haitski kreolski
16. Tagalog, filipinski
17. Burmanski
18. Srpski
19. Hrvatski
20. Turski
21. Albanski
22. Ukrajinski
23. Grčki
24. Japanski
25. Korejski
26. Arapski
27. Mandarinski kineski
28. Vijetnamski

Učenje jezika može biti izazovno, ali sve ovisi o tome koji jezik odaberete. Neki, poput španjolskog ili talijanskog, nauče se prilično brzo, dok drugi, poput japanskog, korejskog ili mandarinskog, zahtijevaju puno više vremena i truda. Ova ljestvica može pomoći svima koji razmišljaju o učenju novog jezika da steknu realna očekivanja i odaberu ono što im najbolje odgovara.

Pronaći idealnog psa za obitelj nije samo stvar izgleda ili veličine, već o pronalasku karaktera koji se savršeno uklapa u svakodnevicu djece, odraslih i zajedničkih trenutaka. Dok su labradori i zlatni retriveri već dobro poznati kao prvaci obiteljskog suživota, stručnjak za ponašanje pasa Will Atherton preporučuje tri manje poznate, ali jednako divne pasmine koje su stvorene za obiteljski život, a njegove savjete prenosi Večernji.hr.

Leonberger

Ovaj nježni div njemačkog podrijetla možda potječe iz radne tradicije čuvara stoke i imanja, ali današnji Leonberger je sve samo ne grub. “Imaju divno blagu narav i stvarno miran, opušten temperament”, rekao je Atherton, dodavši kako su idealni za obitelji koje se znaju nositi s s većim psima. Kinološki Savez ih opisuje kao strpljive i društvene – osobine koje su ključne u dinamičnom obiteljskom okruženju.

Komondor

Ako želite psa koji će istovremeno biti zaštitnik te će plijeniti gdje god da se pojavi, Komondor je pravo iznenađenje na popisu. Ova velika, bijela pasmina s dugom “pletenicom” umjesto klasične dlake jedan je od najoriginalnijih izbora. Iako dijeli mnoge osobine s Leonbergerom, komondor je, prema riječima stručnjaka, “jedna od najdivljijih pasmina pasa na svijetu”, što ga čini idealnim za obitelji koje traže psa s dinamičnim karakterom.

Ravnodlaki retriver

Za ljubitelje retrivera koji žele nešto izvan poznatih okvira, stručnjak nudi Ravnodlakog retrivera kao alternativu Labradorima i Zlatnim retriverima. “Vječno mlad”, kako ga opisuje Kinološki Savez, ovaj pas odiše veseljem, samopouzdanjem i spremnošću da ugodi, osobine koje ga svrstavaju među najtoplije obiteljske pasmine.

Obiteljski pas često postaje punopravni član obitelji. Upravo zato izbor pasmine treba temeljiti na karakteru, temperamentu i sposobnosti da se prilagodi obiteljskom životu. Ove preporuke možda ne dolaze s prve stranice psećih top-lista, ali upravo ih to čini zanimljivima. Ovi psi možda su netipični izbori, ali u pravom domu, mogli bi postati najbolji psi koje ste ikad imali.

Matura kakvu poznajemo ide u povijest, ali ne odmah. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) najavio je da se pripremaju velike promjene u sustavu državne mature koje bi na snagu mogle stupiti najranije u školskoj godini 2027./2028, piše Studentski.hr. Prema riječima ravnatelja Centra Vinka Filipovića, razmatra se ukidanje podjele ispita na osnovnu i višu razinu iz Matematike i Engleskog jezika, kako bi, po uzoru na Hrvatski jezik, svi učenici pisali ispite na jedinstvenoj razini.

Ove godine maturu je pisalo oko 28.500 učenika, što je 700 manje nego lani. Rezultati pokazuju određeni napredak. Gotovo svi ispiti riješeni su bolje nego prošle godine, manje je učenika s nula bodova na eseju iz Hrvatskog jezika, a manji je i broj poništenih ispita. Ipak, unatoč boljim prosječnim rezultatima, NCVVO upozorava na trend koji izaziva zabrinutost. Sve više maturanata odlučuje se za osnovnu razinu iz obaveznih predmeta, posebno Matematike i Engleskog jezika.

„Nisam zadovoljan što je 4 % više učenika biralo osnovnu razinu Matematike i Engleskog u odnosu na prošlu godinu. To nije dobra poruka ni za učenike ni za obrazovni sustav,“ poručuje Filipović. Kao jedan od uzroka navodi se činjenica da sve veći broj fakulteta prihvaća i niže razine ispita pri upisu, čime učenici biraju lakši put, što NCVVO smatra opasnim presedanom.

Zbog toga Centar ozbiljno razmatra uvođenje jedinstvene razine ispita, no upozorava da do takve odluke ne može doći bez šire suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, akademske zajednice i drugih ključnih dionika u obrazovanju.

Osim potencijalnih reformi sadržaja ispita, do kraja godine očekuju se izmjene pravilnika o provođenju mature. Najznačajnija novost odnosi se na korištenje mobitela, dok se trenutno maturantima zbog prekršaja s mobitelom može poništiti cijela matura, ubuduće će se sankcionirati samo ispit na kojem je došlo do nepravilnosti.

Komentirajući i slučajeve uvredljivih izraza na testovima, Filipović je bio jasan. „Takvi učenici ionako nisu položili ispite. Na taj su način izrazili frustraciju, ali to nije primjereno, ni na maturi, ni u životu.“

Ovogodišnja državna matura nije prošla bez kontroverzi. Dva zadatka iz matematike izazvala su pritužbe zbog neprecizne formulacije. NCVVO priznaje propuste, no tvrdi da „nije bilo grešaka“, već da su formulacije mogle biti jasnije. Alternativna točna rješenja su prihvaćena, a nitko od učenika, kažu, nije bio oštećen.

Jedna od važnijih promjena već je u tijeku, od jeseni se povećava satnica Matematike u strukovnim školama, što bi trebalo pripremiti teren za uvođenje jedinstvene razine ispita iz tog predmeta. No NCVVO ističe da su potrebne godine priprema, dogovora i prilagodbe.

Iako se često u javnosti govori o „sve slabijim generacijama“, Filipović naglašava da ovogodišnji rezultati to demantiraju. „Ovo su možda i najbolji rezultati državne mature dosad,“ zaključuje, uz poruku da promjene dolaze, ali promišljeno i uz široki konsenzus.

Konačne ljestvice upisa u srednje škole objavljene su prošlog ponedjeljka, a učenici su do 9. srpnja morali potvrditi svoje mjesto predajom upisnice. Srednja.hr otrkiva gdje je bilo najviše interesa i tko je osigurao svoje mjesto među srednjoškolcima 2025.? CARNET je objavio podatke koji otkrivaju da su poslovna ekonomija, kozmetika i opća gimnazija dominirali ovogodišnjim upisima. A oni koji su ostali bez mjesta, priliku imaju ponovno već krajem kolovoza.

Ako je po broju prijava suditi, ove je godine titulu najpoželjnijeg strukovnog programa ponijela Prva ekonomska škola u Zagrebu, i to sa smjerom referenta za poslovnu ekonomiju. Čak 1.011 učenika izrazilo je želju upisati taj program, iako je mjesta bilo za njih 208. Gotovo podjednako zanimanje vladalo je i za isti program u Drugoj ekonomskoj školi, s 775 prijava za svega 78 mjesta.

Treće mjesto najtraženijih zauzela je Obrtnička škola za osobne usluge, gdje je smjer kozmetičara privukao čak 701 učenika. Frizeri, turistički tehničari i arhitektonski tehničari također su visoko na ljestvici interesa, kao i medicinske sestre, geodeti i upravni referenti. Dominacija zagrebačkih škola u ovom segmentu posebno je izražena. Svih deset najtraženijih strukovnih programa nalaze se upravo u glavnom gradu.

Kad je riječ o gimnazijskim programima, najveći broj prijava dobila je II. gimnazija u Zagrebu, s čak 1.333 kandidata na 168 mjesta. Vrlo blizu bila je VII. gimnazija, s 1.319 prijavljenih za isti broj mjesta, dok treće mjesto zauzima Gornjogradska gimnazija s 1.195 prijava.

U deset najpoželjnijih gimnazija dominiraju zagrebačke škole, no svoje mjesto na listi pronašle su i splitske gimnazije, točnije II., III. i IV. gimnazija iz Splita. Svaka je privukla između 750 i 840 prijava.

Učenici koji se nisu uspjeli upisati u ljetnom roku, novu priliku dobit će na jesenskom roku. Već 14. srpnja znat će se okvirni broj slobodnih mjesta, a službena lista dostupnih programa bit će objavljena 11. kolovoza. Prijave traju od 25. do 29. kolovoza, a konačne ljestvice izlaze 1. rujna.

Upisnice se moraju dostaviti do 3. rujna, dok je za one koji ni tada ne uspiju predviđen i treći rok, u kojem se kandidati izravno javljaju školama od 5. do 30. rujna.

U samo godinu dana, broj hospitalizirane djece u Hrvatskoj zbog nesreća na električnim romobilima porastao je za čak 285 %, upozorili su liječnici iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Kako piše Srednja.hr, gotovo polovica ozlijeđenih bila je mlađa od zakonom dopuštene dobi za upravljanje romobilima, a među njima i djeca od svega osam godina. Glavni razlozi nesreća su vožnja bez kacige, u paru, nepoznavanje prometnih pravila i neprilagođena brzina. Struka traži hitne mjere.

Analiza podataka koju su na konferenciji za medije iznijeli liječnici i predstavnici MUP-a otkriva porazne brojke, ukupni broj hospitalizacija djece zbog nesreća s električnim romobilima porastao je za 143 slučaja, dok je broj teških ozljeda mozga čak peterostruko veći nego lani. Dominantne su ozljede dugih kostiju i komocijski sindrom, jedan od najtežih oblika potresa mozga. Najmlađi ozlijeđeni pacijent imao je samo osam godina.

“Vidjeli smo djecu s neurokirurškim ozljedama u kojima se kost pri padu zabila u moždano tkivo”, upozorio je dr. Miroslav Gjurašin iz Referentnog centra za traumatizam dječje dobi. “Svaka ozljeda koja poremeti razvoj dječjeg mozga može imati dugotrajne posljedice – od oštećenja sluha i vida do problema s pažnjom, učenjem i ponašanjem. Važno je da roditelji razgovaraju s djecom i objasne im rizike. Vjerujem da još uvijek imamo priliku zaustaviti ovaj negativan trend na vrijeme.”

Liječnici su poručili kako je odgovornost i na roditeljima, kako zakonski tako i moralno. Nabavka romobila djetetu mlađem od 14 godina izravno krši propise i izlaže dijete ozbiljnoj opasnosti.

Sličan apel uputio je i pomoćnik voditelja Službe prometne policije Nikola Milas, koji je istaknuo da su djeca sama skrivila većinu nesreća. Prošle godine bilo je 57 nesreća u kojima su sudjelovala djeca mlađa od 14 godina, njih 45 su sami izazvali. Ove godine zabilježeno je još 25 nesreća.

U kategoriji maloljetnika od 14 do 18 godina, broj nesreća u prošloj godini dosegao je 107, a čak 90 nesreća izazvali su sami vozači romobila. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 30 maloljetnika, a jedan mladić smrtno je stradao. U 2025. zasad nije bilo smrtnih slučajeva, no 21 maloljetnik zadobio je teške, a 31 lakše ozljede.

Problem, ističu iz MUP-a, često leži i u nepravilnoj upotrebi. Djeca voze bez kacige, koriste slušalice, romobile dijele u vožnji s prijateljima, ne poštuju prednost i voze po neadekvatnim površinama. Kazne za takve prekršaje kreću se od 30 do 130 eura, no represija, smatraju stručnjaci, nije dovoljna.

U pozadini porazne statistike krije se još jedna važna poruka, potreba za edukacijom i preventivnim djelovanjem. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova već pripremaju preventivne kampanje i kurikularne promjene kojima bi prometna kultura postala dio obrazovnog sustava.

Električni romobili možda izgledaju bezazleno, ali statistike i priče iz bolničkih hodnika govore drugačije. Prvi korak prema sigurnosti je razumijevanje, a drugi, odgovornost.