U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.

Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.

Tijek bolesti i uzroci 
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.

Oblici upalnih bolesti crijeva 
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.

Crohnova bolest 
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.

Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.

Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.

Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).

Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.

Liječenje i individualni pristup 
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.

Prehrana i čimbenici rizika 
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.

U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.

Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.

“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.

Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.

“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.

“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.

“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.

Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih

“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.

“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.

U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.

Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.

Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu

„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“

Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“

Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje

Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“

Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.

„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“

Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava

Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.

Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.

Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.

Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva

Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život  i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.

Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.”  U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na vrhu prirode i njegovog interesa

Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.

“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.

Lov kao precizno uigrana igra povjerenja

Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.

“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”

Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”

Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti

Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”

Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.

„Sokol ga je volio“

No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.

Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.

Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.

No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.

Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.

Foto: Marijan Žižanović