Ovog svibnja Velika Gorica ponovno postaje središte mladosti, kreativnosti i pozitivne energije. Od 11. do 15. svibnja održavaju se Dani mladih i obitelji te 12. izdanje VG FESTA, manifestacije koja kroz bogat kulturno-zabavni program okuplja djecu, mlade, roditelje i sve zaljubljenike u glazbu, ples, umjetnost i tehnologiju.

Događanja započinju u nedjelju, 11. svibnja, u Parku dr. Franje Tuđmana, gdje će se cijeli dan odvijati plesni spektakl “Good Vibrations 2025 – Urban family picnic”. Program predvodi Plesni klub Megablast, a posjetitelji će moći uživati u nastupima iz različitih plesnih stilova, od hip-hopa, break dancea, street dancea, dancehalla do suvremenog plesa. Ovaj obiteljski događaj poziva građane da ponesu dekice, okupe društvo i provedu dan na otvorenom uz glazbu i pokret.

Vrhunac dana očekuje se u 20 sati, kada na pozornicu, u Parku dr. Franje Tuđmana, stupa Damir Urban.

Tijekom pet dana festivala, građane očekuje niz aktivnosti koje potiču kreativnost i učenje. Geek Clubr donosi interaktivni i edukativni sadržaj za djecu i roditelje:

• Farbanje 3D Pokémon figurica, gdje djeca i tinejdžeri boje vlastite figurice koje nose kući kao uspomenu.
• Gaming zona i PS5 Tekken 8 turnir, s najnovijim naslovima i retro kutkom za nostalgičare.
• Pub kvizovi iz pop kulture i općeg znanja nude zabavu i timski duh.
• Zabavno učenje engleskog jezika kroz igre i kvizove olakšat će djeci usvajanje jezika.
• Mala škola drona u kojoj možete otkriti svijet bespilotnih letjelica.

Ljubitelji fotografije imate će priliku sudjelovati na radionicama pod vodstvom renomiranog fotografa Damira Hoyke. Prva radionica održava se 11. svibnja u 17 sati, dok se druga radionica “Photo Walk”, održava 15. svibnja. Hoykine radionice naglasak stavljaju na priču, emociju i bilježenje zajedničkih trenutaka.

Svi su pozvani! Više informacija možete pronaći ovdje.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Iako je termin bio nepovoljan za takvo što, dupkom pun Gradski stadion dočekao je nogometaše Gorice i Dinama ove srijede, na utakmici za pamćenje. Utakmici u kojoj je Dinamo imao imperativ pobjede u borbi za naslov, u utakmici u kojoj je i Gorica morala ganjati bod ili sva tri, jer dan prije Šibenik je slavio kod Lokomotive… Bilo je to čudesnih 90 minuta u izvedbi naših nogometaša, a na kraju je završilo zasluženom nagradom, grandioznom i iznimno vrijednom pobjedom!

Veliki i brojni problemi mučili su uoči ovoga ogleda Marija Carevića, čak i ako se isključi činjenica da već četvrti put ovog proljeća zbog suspenzije nije mogao sjediti na klupi. Uz kartoniranog Sikošeka i već duže ozlijeđene Pršira i Fiolića, ovoga puta nije bilo ni bolesnog Elezija, dok je na klupi ostao načeti Halilović. U takvim okolnostima Carević je posložio početnih 11 s Mikanovićem, Steenvoordenom, Krizmanićem i Lešom ispred Banića, s Gurlicom na “šestici” te Pajazitijem i Čaićem na “osmicama”, dok su prema naprijed prostor tražili Šlogar, Ndockyt i Erceg.

Prostora, očekivano, nije bilo previše, ali Gorica je svejedno prva zaprijetila. Adrion Pajaziti je u 15. minuti došao u dobru poziciju na vrhu kaznenog prostora, ali i promašio za nekoliko centimetara. Dinamo je, opet očekivano, dominirao u posjedu, ali i stvarao jako malo pravih, izrazitih prilika. Sve se svodilo na pokušaje iz daljine, među kojima je bilo i nekoliko opasnih po Banićev gol, no Gorica je generalno gledajući uspijevala iskontrolirati favoriziranog protivnika.

Smješten odmah pokraj službene spikerice, trener Carević se ljutio, živcirao, ali i planirao što dalje, pa je na poluvremenu gorička klupa povukla dva poteza. Čaić i Vrzić zamijenili su Gurlicu i Šlogara, na desno krilo preselio je Erceg, a Gorica je iz minute u minutu bivala sve hrabrija prema naprijed. Nervoza je u gostujućim redovima rasla s protokom vremena, a to je značilo da je padala i koncentracija, što je otvaralo i sve više prostora…

A taman koliko je bilo potrebno otvorilo se u 67. minuti! Lopta iz dubine došla je do Filipa Čuića, već poslovično korisnog, koji je lijepo povukao i na drugoj strani kaznenog prostora ugledao Pajazitija. Sjajni albanski veznjak, strijelac i u prošlom kolu u pobjedi kod Osijeka, opet se fenomenalno snašao i pogodio za 1-0! Dinamovim navijačima ispunjen stadion je umuknuo, a oni kojima je Gorica u srcu su uživali u trenutku.

I strepili do kraja.

Dinamo je krenuo s izmjenama, gotovo u panici jedan za drugim su ulazili Hoxha, Kanga, Ademi, Mbuku i Theophile-Catherine, promijenio je gostujući trener Perković i formaciju, a vjetar u leđa “modri” su dobili u 82. minuti, kad je Vito Čaić dobio drugi žuti, odnosno isključujući crveni karton. Do kraja je Gorica morala izdržati sa cijelim svojim stadionom protiv sebe, s čovjekom manje, pod snažnim pritiskom nominalno kvalitetnijeg protivnika…

Goričani su se lavovski borili, herojski, a u tome im nije nimalo pomoglo to što je sudac Lovrić doslovno izmislio čak sedam minuta sudačke nadoknade. Gdje ih je pronašao, odakle ih je smislio, ostaje misterij… Ali, uzalud je Dinamu bilo i to! Gorica je izdržžala do kraja, odradila je defenzivno perfektnu završnicu i izborila tek drugu prvenstvenu pobjedu u 28 sudara s “modrima”.

Treća je to pobjeda Gorice zaredom, velika, ogromna, nezaboravna, a donijet će i puno toga uoči gostovanja kod Šibenika u ponedjeljak. Šibenika koji je, hvala na pitanju, opet na minus sedam!

Bravo, bravo, bravo!

Poduzetnici su pokretači gospodarskog razvoja, a njihova uspješnost uvelike ima utjecaj na proračunska sredstva.

Zagrebačka županija od svojih početaka vrednuje njihov poslovni put i iz godine u godinu osigurava sve veće iznose bespovratnih potpora u nekoliko kategorija.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gledajući kompletnu sliku izdvajanja, Županija poduzetnike prati od samog početka poslovanja. Tako je zamjenik župana Damir Tomljenović danas dodijelio 390 tisuća eura vrijedne ugovore o bespovratnim potporama poduzetnicima početnicima. Temeljem javnog natječaja sredstva u iznosu do 2.000 eura ostvarilo je 206 poduzetnika početnika, odnosno svi koji su ispunjavali uvjete natječaja.

–Prvo bih pohvalio poduzetnike Zagrebačke županije koji su po svim relevantnim podacima u samom vrhu Republike Hrvatske, a njihov kvalitetan i dobar rad važan je za Županiju jer oni pune županijski Proračun, kako bi se dalje iz njega izdvajala sredstva za potrebne namjene. Riječ je o važnim projektima poput izgradnje škola i prometne infrastrukture, i stoga je naša obveza i zadatak osigurati poduzetnicima bespovratna sredstva kojim će unaprijediti svoje poslovanje – istaknuo je Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo kako je samo u ovoj godini Županija za svoje poduzetnike osigurala ukupno 3 milijuna eura bespovratnih potpora.

–Od toga je 2,1 milijun namijenjen poduzetnicima s ciljem povećanja konkurentnosti, zatim novost od ove godine, bespovratna sredstva u visini pola milijuna eura poduzetnicima za ugradnju fotonaponskih ćelija, te za početak poslovanja  390 tisuća eura – naveo je zamjenik župana.

Foto: Zagrebačka županija

Jedan od ovogodišnjih dobitnika potpore je Vedran Damjanović, vlasnik obrta za usluge, trgovinu i proizvodnju TerraSens.

–Bavim se preciznom poljoprivredom, odnosno razvojem senzora za preciznu poljoprivredu, kao što je senzor vlage tla i primjenom dronova u poljoprivredi, poput snimanja ili prskanja usjeva dronovima. Potporu Zagrebačke županije dobio sam za nabavu CNC stroja kojim ću sam moći izrađivati prototipove elektroničkih pločica potrebnih za izradu senzora, što će mi smanjiti troškove budući da ih moram uvesti iz inozemstva što je jako skupo i iziskuje puno vremena za dostavu – objasnio je Damjanović.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal

Preostali dio bespovratnog novca i dalje čeka poduzetnike!

2,1 milijun eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem povećanja konkurentnosti, i dalje je otvoren, i to do 15. svibnja.

Za proizvodne djelatnosti moguće je ostvariti bespovratnih sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4 tisuće eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Isplate povrata poreza za 2024. godinu započinju 2. svibnja, a pravo na povrat ima oko 830 tisuća građana, uključujući i strane radnike koji su podnijeli potrebnu dokumentaciju, prenosi Poslovni.hr. Povrati će se isplaćivati kontinuirano, prema redoslijedu izdavanja rješenja, a većina građana može ih očekivati do kraja svibnja.

Prošle godine je 830.122 poreznih obveznika ostvarilo povrat od gotovo 333 milijuna eura, dok je kod 97.512 građana utvrđena obveza za uplatu poreza u iznosu od 35 milijuna eura. Prosječan povrat tada je iznosio oko 400 eura.

Da bi ostvarili porezne olakšice, građani su do kraja veljače morali dostaviti odgovarajuće obrasce, vezane uz uzdržavane članove obitelji, djecu, invalidnost, prebivalište u potpomognutim područjima i druge kategorije koje omogućuju umanjenje porezne osnovice.

Za one mlađe od 25 godina, vraća se 100 % uplaćenog poreza, što je prošle godine prosječno iznosilo 900 eura (za 83.528 mladih). Osobe u dobi od 26 do 30 godina ostvaruju 50 % povrata, u prosjeku 770 eura, a to je iskoristilo 128.910 mladih, što je državu koštalo ukupno 100 milijuna eura.

I strani radnici zaposleni u Hrvatskoj također imaju pravo na povrat, pod uvjetom da su predali Obrazac PK i ispunili sve potrebne uvjete.

Važno je napomenuti kako povrat poreza neće biti isplaćen onim građanima koji imaju nepodmirene dugove prema državi, uključujući PDV, porez na nekretnine, doprinose i druge obveze. U tim slučajevima građani će umjesto povrata primiti obavijest o naplati duga.