Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO₂, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Velika Gorica kreće u najveći ciklus školskih ulaganja u svojoj povijesti. Za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pet osnovnih škola odobreno je ukupno 66 milijuna eura. Ugovore su gradonačelniku Krešimir Ačkar uručili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Projekt se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a uključuje izgradnju tri nove škole u Kurilovcu, Rakarju/Plesu i Šćitarjevu te rekonstrukciju i dogradnju škola u Vukovini i Novom Čiču.

“Danas je uistinu povijesni dan za moju Veliku Goricu, ali i za sve koji su danas ovdje okupljeni. Politika Vlade RH, koja uključuje besplatne udžbenike, obroke i prijevoz, a sada i masovnu izgradnju infrastrukture za jednosmjensku nastavu, jasno pokazuje da Republika Hrvatska ulaže u ono najvrjednije, u znanje i buduće generacije. Obrazovanje je ključ naše demografske obnove i dugoročne ekonomske snage”, rekao je gradonačelnik te dodao je napredak jedino moguć uz moderne škole i kvalitetne uvjete za učenike.

Prema odluci Vlade, za dogradnju Osnovne škole Novo Čiče odobreno je 3,45 milijuna eura, za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Vukovina s novom sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima 9,91 milijun eura, dok će za izgradnju OŠ Kurilovec biti utrošeno 25,09 milijuna eura, za OŠ Rakarje/Pleso 22,71 milijun eura, a za OŠ Šćitarjevo 4,87 milijuna eura.

Nova škola u Kurilovcu moći će primiti oko 700 učenika, imat će 29 učionica, čitaonicu, kuhinju i blagovaonicu te trodijelnu sportsku dvoranu. Škola u Rakarju/Plesu imat će 25 učionica, dvoranu i vanjske terene za više sportova, dok će u Vukovini i Novom Čiču postojeće škole dobiti dodatne učionice i dvorane. Škola u Šćitarjevu bit će energetski učinkovita, prilagođena osobama s invaliditetom i omogućit će jednosmjensku nastavu.

Preuređeni prostor Turističke zajednice Zagrebačke županije ugostio je dugogodišnju putujuću izložbu „Volim svoju županiju“.

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Na posljednji je pristiglo više od tisuću. Najuspješnije fotografije izložene su prostoru TZZŽ-a u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, a odabrao ih je stručni žiri i njegov predsjednik, poznati fotograf Damir Hoyka, te publika online glasanjem.

U ime Hrvatske zajednice županija izložbu je otvorio zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, uz podršku Ivane Alilović, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Zajednica okuplja sve hrvatske županije i zajedničkim snagama donosimo važne strateške odluke koje se tiču svih nas, uz kontinuiranu provedbu brojnih programa i projekata. Posebno mi je drago što je jedan od njih ove godine stigao i u našu Zagrebačku županiju. Zahvaljujem svim autorima na fotografijama koje na poseban način prikazuju ljepotu, identitet i kulturnu baštinu naših krajeva diljem Lijepe Naše – rekao je Kolarec proglasivši putujuću izložbu „Volim svoju županiju“ otvorenom.

– Velika nam je čast što u samom centru Zagreba možemo pokazati kako se može uživati u ruralnim prostorima cijele naše Lijepe Hrvatske. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u natječaju i svojim radovima pokazali da ljepota Hrvatske nije samo priča, već osjećaj i emocija, sve ono što turizam u svojoj srži i jest – istaknula je Alilović.

Prema ocjeni žirija, prvo mjesto osvojila je fotografija Luigija Shkrelija iz Šibensko-kninske županije. U kategoriji fotografija snimljenih dronom pobijedila je Andreja Čuljak iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok je u kategoriji „Hrvati izvan Hrvatske“ najboljom proglašena fotografija Maire Pilas. Najviše glasova publike osvojila je fotografija Alena Matanovca iz Osječko-baranjske županije.

Izložba „Volim svoju županiju“ otvorena je za razgledavanje do 20. ožujka 2026. godine.

FOTO GALERIJA:

Foto: TZZŽ

Jučer, 25. ožujka, u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja, održan je skup “Sport u lokalnoj zajednici”, održan u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU i Zajednice športskih udruga Velike Gorice, okupio je znanstvenike, sportske djelatnike i gradske čelnike s ciljem da otvori širu priču o ulozi sporta u društvu.

U predavaonici, a ne u dvorani ili na terenu, kako je rekao akademik Željko Cvetnić, voditelj velikogoričkog Zavoda, pričat će o sportu kroz tri različita predavanja, a temę se kreću prošlosti do značenja socijalizacije, društvenog utjecaja sporta do današnjeg razvoja sporta u Velikoj Gorici.

Istaknuo je kako je riječ o jednom od rijetkih skupova unutar Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koji sport stavlja u fokus znanstvene rasprave.

“Što se tiče znanosti, ovaj skup i je u okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, znači najznačajnije i najviše ustanove znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Međutim, evo ja sam 10 godina redoviti član akademije i mislim da nije baš sport bio zastupljen po pitanju promocije u znanosti. Tako da ovo je jedan od rijetkih događanja i baš sam sretan jer ja sam amater, laik sportaš, pratim sport, ali u tim nekakvim okvirima sport ne dobiva taj neki značaj koji zaslužuje”, dodao je.

Isto tako, ostaje optimističan glede budućnosti ovih skupova. “Ovo je prvi skup u Gorici, meni je drago da je to baš tu, a nadam se da će biti svake godine, pa ćemo mi nalaziti kolegama i suradnicima u organizaciji teme koje bi bile zanimljive za promociju znanosti i sporta, to bi možda bila sljedeća tema. Ovdje je više ovaj sociološki aspekt, ali možda će sljedeći put biti medicina, nutricionizam, regeneracija sportaša, taktike, ali s vremenom ćemo doći do nekih tema, naravno mora biti znanstvena utemeljenost, tako da se nadam da ćemo imati prilike i to pokazati”.

Da je suradnja znanstvene i sportske zajednice korak naprijed, naglasio je i tajnik Zajednice Darko Blažinčić.

“Nekim zajedničkim dogovorom, pripremili smo jednu kvalitetnu prezentaciju da prikažemo stanje velikogoričkog sporta u proteklih nekoliko godina, kroz više manje sva poglavlja s naglaskom na onaj dio gdje je Gorica dobila titulu Europskog grada sporta. Tako da je ovo jedan prekrasan skup koji će prikazati puno toga lijepog u našemu gradu”, rekao je Blažinčić.

U uvodnim govorima sport je stavljen u širi društveni kontekst. Predsjednik Zajednice Goran Kovačić podsjetio je kako Velika Gorica okuplja više od 7.000 sportaša u 57 udruga, od čega je više od 5.000 mlađih od 18 godina. Nadalje, posebno je izdvojio važnost lokalnih klubova.

“To je onaj osnovni dio, onaj klub gdje se kreće, gdje mladi čovjek dolazi u klub, razvija se, stasa i postane vrhunski sportaš, dolazi na svjetska i europska prvenstva, na olimpijadu i nama je drago da takve mlade ljude možemo usmjeravati, prije svega, maknut ih od nekih poroka koji vrebaju sve mlade ljude. Da ih maknemo od kompjutera, mobitela i tako dalje te da od njih napravimo ljude sposobne za budući život”, istaknuo je Kovačević.

Događaju je prisustvovao i glavni tajnik HAZU, akademik Damir Vretenar, osvrnuo se na važnost povezivanja Akademije s lokalnim sredinama. Sport, rekao je, gradi zajedništvo, osobito među mladima. “Sport je posebno važna tema u Velikoj Gorici jer ovo je grad sporta koji ima dugu i jaku bogatu sportsku tradiciju. U svim sportovima u kojima je Gorica, u njima ima jako puno uspjeha. Pogotovo je danas sport važan u Velikoj Gorici jer ona jako raste, širi se, ima sve više mladih talenata jer se mladi ljudi doseljavaju, pa odmah ima i više djece. Jedna od važnijih zadaća ove sredine i ove zajednice je da tu djecu usmjerimo prema sportu”, dodao je.

Na rast grada se nadovezao i zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji je i sam sportski djelatnik, noseći funkciju predsjednika Rukometnog kluba Velika Gorica. Nadovezao se na brojke predsjednika Kovačevića.

“To su respektabilne brojke za koje treba osigurati i infrastrukturu, a i sredstva za to. Grad samo preko ovih zajednica osigurava oko 2,1 milijun eura za 2026. godinu. Međutim, osiguravaju se i sredstva putem Ustanove za upravljanje športsko-rekreacijskom centrom Gorica, preko službe za mjesnu samoupravu jer osim ustanove za upravljanjem naših sportskih objekata, mi imamo i 16 nogometnih igrališta koja su napravljena nogometnim klubovima, ali i oni se djelomično sufinanciraju iz dječje samouprave, Kad sve skupa to izdvojimo, to je otprilike 5,1 milijun eura za sport”, rekao je Karas.

Središnji dio programa činila su tri predavanja koja su sport sagledala iz različitih kutova.

Prof. dr. sc. Nino Žganec s Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o utjecaju i važnosti sporta u razvoju zajednice. Kao stručnjak za socijalni rad i socijalnu politiku, sport je promatrao kroz njegovu društvenu funkciju, kao prostor socijalizacije, jačanja zajedništva i razvoja vrijednosti unutar lokalne sredine.

Povijesnu dimenziju ponudio je doc. dr. sc. Stipica Grgić iz Hrvatskog instituta za povijest. U izlaganju je prikazao kako je sport od kraja 19. do sredine 20. stoljeća postupno postajao dio svakodnevice u Hrvatskoj, oblikujući društveni život i identitet zajednica.

I na kraju, treće izlaganje održao je Darko Blažinčić, a govorio je o tome zašto je Velika Gorica Europski grad sporta.

Područna knjižnica Galženica, sljedeći tjedan, od 2. ožujka, privremeno se zatvara zbog redovite revizije knjižnog fonda.

U tom razdoblju u Galženici neće biti moguće posuđivati knjige, ali će se one moći vraćati na pult ispred ulaza, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 14 sati te utorkom i četvrtkom od 14 do 19:30 sati.

Posudba će i dalje biti dostupna na Dječjem odjelu i u Središnjem odjelu za odrasle, gdje će građani moći čitati i dnevne novine te časopise.