Projekt “Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL” ušao je u finale ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt u kategoriji prekogranične suradnje. Riječ je o inicijativi Zagrebačke županije koja povezuje očuvanje prirodne i kulturne baštine s razvojem održivog turizma, a pobjednik će biti odabran kroz kombinaciju stručnog ocjenjivanja i glasova javnosti.

Izbor za najbolji europski projekt organizira se kako bi se građanima približila vrijednost EU fondova te predstavili projekti koji doprinose lokalnim zajednicama. Ove godine natječaj je trajao od 24. lipnja do 24. srpnja, a pristiglo je više od 50 prijava. Nakon prvog kruga ocjenjivanja, stručni žiri izdvojio je 46 projekata koji ulaze u finale.

U kategoriji najboljih projekata za prekograničnu suradnju, uz PRONACUL, našlo se još šest inicijativa iz različitih hrvatskih županija, a to su:

1. “Maritime and Multimodal Sustainable Passanger Transport Solutions and Services – MIMOSA”, Dubrovačko-neretvanska županija,
2. Strategic Development of Flood Management, STREAM, Dubrovačko-neretvanska županija,
3. ECOVINEGOALS – ECOlogical VINEyards GOvernance Activities for Landscape’s Strategies (Održivo upravljanje vinorodnim krajobrazima kao dio strateškog teritorijalnog razvoja), Istarska županija,
4. HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica, Krapinsko-zagorska županija,
5. DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama, Koprivničko-križevačka županija,
6. AdriPromTour: Valorizacija jadranske kulturne i prirodne baštine kroz jačanje vidljivosti i turističke promocije, Primorsko-goranska županija,
7. Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL / Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima, Zagrebačka županija.

Organizatori natječaja su Jutarnji list, Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portal Župan.hr, a pokroviteljstvo pruža Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Tijekom kolovoza i rujna Jutarnji list će objavljivati priče o svakom finalistu, nakon čega će i publika imati priliku glasati za svog favorita.

Ostale kategorije te projekte koji su nominiranu u njima, možete pogledati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Na području Zagrebačke županije, policija je u petak, 8. kolovoza 2025., uhitila 37-godišnju direktoricu doma za starije i nemoćne zbog sumnje na trgovanje ljudima. Žrtve su pet žena u dobi od 29 do 47 godina, državljanke trećih zemalja, koje je navodno držala zaključane, bez plaće i dokumenata, dok ih je obmanjivala lažnim obećanjima o legalnom zapošljavanju.

Prema rezultatima kriminalističkog istraživanja, osumnjičena je prije zapošljavanja žrtvama obećala uredne ugovore, reguliran boravak i radne dozvole.

Umjesto toga, zadržavala im je putne isprave, nije im isplaćivala plaće, te ih je zatvarala i zabranjivala bilo kakav kontakt s vanjskim svijetom. Sve je to, prema sumnjama, činila od početka 2025. godine.

Kada bi se žene pobunile, prijetila im je prijavom policiji, deportacijom ili otkazom. U trenutku policijskog nadzora doma za starije, u suradnji s Državnim inspektoratom, zatečene su tri žene zaključane u objektu. Istoga dana, još dvije žrtve pronađene su na drugoj lokaciji.

Sve su odmah izdvojene i stavljene pod zaštitu, a korisnici doma premješteni u druge ustanove.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, 37-godišnjakinja je predana pritvorskom nadzorniku, a posebno izvješće proslijeđeno je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Istraga se nastavlja, a slučaj je šokirao javnost zbog brutalnih metoda i činjenice da se sve odvijalo unutar ustanove koja bi trebala pružati skrb i sigurnost.

Josip Šafran, čovjek koji je desetljećima bio dobri duh sela, preminuo je u subotu, 9. kolovoza 2025. godine, utopivši se u rijeci Kupi. Imao je 77 godina.

“Bio je na fešti i rekao je da se ide osvježiti malo na Kupu dok se ne ispeče odojak, ali kako ga nije dugo bilo, oni su ga krenuli tražiti. Uzeli su čamac i nakon kilometar i pol su ga pronašli u šašu utopljenog”, priča nam Josipov sin Goran. “Gledajte, što se plivanja tiče, on je Kupu mogao 10 puta preplivati, to njemu nije bio problem, znači da je mu je vjerojatno srce puklo, ali čekamo još nalaze obdukcije.”

Josip je rođen i odrastao u Lomnici, završio je Školu učenika u privredi i zaposlio se u Vazduhoplovnom zavodu Zmaj, gdje je radio sve do početka Domovinskog rata. “Za vrijeme rata je s kolegama stavio hrvatsku zastavu na Zmaj i svi su dobili otkaz. Nakon toga se mobilizirao i prebacio se na vojni dio aerodroma Pleso, radio je na održavanju aviona i svih objekata i tako je tamo ostao i do penzije”, kaže Goran.

Nadimak “Gumeni” zaradio je na sportskim terenima Zmaja. “Zmaj je imao puno tih sportskih delegacija, on je igrao ping pong, odbojku, nogomet i onda je one ‘mrtve lopte’ spašavao, one za kojima se nitko nije htio bacati na beton”.

Bio je poznat po smijehu i nevjerojatnim zgodama i može se reći da pored njega nikad nije bilo dosadno. “Bio je u Libiji, uhvatio je neke ribe tamo i sve su bile sive, a njemu je bilo dosadno pa ih je on ofarbao u crven-bijeli-plavi. Igrao je i ping pong s pokojnim Dragecom Šurbekom i on je rekao da nije upoznao luđeg čovjeka”, priča nam Goran.

No, iznad svega, Gumeni je bio čovjek za druge. “Donja Lomnica ima nogomet, folklor, a on je uvijek bio ‘kaj trebate, recite i tu sam’. Tako je i ofarbao vatrogasni toranj od 17-18 metara i nije htio naplatiti. Pitali su vatrogasci ‘kaj smo dužni’ i on je rekao ništa. Dobio je počasnu plaketu i njemu je to bilo dosta. Najvažnije mu je bilo da je za svoje mjesto nešto ostavio. Nije bio čovjek koji se javno eksponirao, volio je svoj mir”.

Sprovod Josipa Šafrana – Gumenog bit će u srijedu, 13. kolovoza, u 10 sati na Gradskom groblju u Velikoj Gorici.

“To kako je on živio, normalan čovjek ne bi preživio jedan cijeli tjedan. Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno”, zaključuje Goran.

U proteklim danima hrvatska kulturna scena oprostila se od dva velika imena. Preminule su Gabi Novak, prva dama hrvatske zabavne glazbe, a dan prije, Nina Erak, nezaboravna kazališna, filmska i televizijska glumica. Kako prenosi Showbuzz, Gabi je otišla u 90. godini, Nina u 70., a obje su za sobom ostavile djela, uspomene i neizbrisiv trag u umjetnosti.

Gabi Novak

Gabi Novak, rođena 8. srpnja 1936. u Berlinu, djetinjstvo je provela između njemačke metropole, sunčanog Hvara i Zagreba. Iako je školovana kao grafičarka i započela karijeru kao crtačica u Zagrebačkom studiju za crtani film, njezin glas odveo ju je na pozornicu. Krajem 1950-ih počela je osvajati publiku, a već tijekom 1960-ih postala je jedno od najprepoznatljivijih imena jugoslavenske glazbene scene.

Njezina interpretacija i emotivna izvedba oblikovale su visoke standarde hrvatske zabavne glazbe, a u repertoaru su joj se skladno miješali pop i jazz. Godine 1973. udala se za Arsena Dedića, s kojim je dijelila život i scenu sve do njegove smrti 2015. Njihov sin Matija Dedić, vrhunski jazz-pijanist, preminuo je prije nekoliko mjeseci, što je za Gabi bila nenadoknadiva bol.

Posljednjih tjedana borila se s upalom pluća, a iako ju je prebrodila, po povratku u Dom za starije osobe zdravlje joj se naglo pogoršalo.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nina Erak

Nina Erak, rođena u Zagrebu, diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u klasi Rade Šerbedžije i Izeta Hajdarhodžića. Još 1980. postala je članica Satiričkog kazališta Kerempuh, gdje je odigrala više od 55 uloga i ostavila neizbrisiv trag. Svojim snažnim scenskim nastupima osvajala je publiku u predstavama poput Kako uspijeti ili propasti u životu, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja i Revizor, a status prvakinje Kerempuha stekla je 2018.

Njezina karijera prelazila je granice kazališta – ostvarila je zapažene uloge na filmu, televiziji i radiju, a najpoznatija je široj publici po ulozi Zorke u seriji Na granici. Kao predana pedagoginja odgojila je generacije glumaca. U braku s glumcem i redateljem Borisom Svrtanom provela je tri desetljeća, a iz tog odnosa rođena je kći Petra, danas članica ansambla ZKM-a.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Odlaskom Gabi Novak i Nine Erak hrvatska umjetnost izgubila je dva neprocjenjiva glasa, jedan koji je pjevao, drugi koji je govorio, ali oba koja su živjela za scenu. Njihove izvedbe ostat će zapisane u povijesti, a sjećanja na njih u srcima onih koji su ih slušali, gledali i voljeli.

Prošle godine čak 94 hrvatska grada izdvojila su sredstva za stavku “Obitelj i djeca”, a među njima se istaknula i Velika Gorica, koja je svojim građanima ponudila besplatne vrtiće i besplatan javni prijevoz. Dok je Crikvenica predvodila po izdvajanju po stanovniku, a Vrgorac po udjelu proračuna, sve je jasnije da gradovi diljem zemlje intenziviraju borbu protiv negativnih demografskih trendova kroz konkretne mjere i financijsku podršku.

Hrvatska se i dalje suočava s niskim natalitetom i iseljavanjem, a odgovor lokalnih vlasti sve je snažniji. Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini 94 grada izdvojila su ukupno 38,6 milijuna eura za programe i potpore obiteljima, iako se dio izdataka vodi u drugim proračunskim stavkama poput obrazovanja ili socijalne skrbi.

Kako piše Gradonačelnik.hr, Velika Gorica, uz gradove poput Sinja, Slavonskog Broda i Čabra, prošle je godine uvela besplatne vrtiće za svu djecu, što je donedavno bila rijetkost rezervirana za samo nekoliko sredina. Osim toga, stanovnici Velike Gorice danas uživaju i u besplatnom javnom prijevozu, pogodnosti koju dijele sa Samoborom i Slavonskim Brodom. Mnoge lokalne vlasti istovremeno povećavaju novčane naknade za novorođenčad, uvode sufinanciranje postupaka medicinski potpomognute oplodnje te osiguravaju zemljište za gradnju kuća uz visoke subvencije, ponegdje i do 90 %.

Po izdvajanju per capita prednjače manji gradovi. Crikvenica (47,69 eura), Novi Vinodolski (44,08) i Vis (40,05). Iznad 30 eura izdvojili su još Županja i Hvar, dok listu najboljih zaokružuju Trogir, Poreč, Vrgorac, Bakar i Pleternica s iznosima između 21,20 i 27,01 eura po stanovniku. Gleda li se udio u proračunu, prvo mjesto zauzima Vrgorac (2,90%), ispred Crikvenice (2,59%) te niza gradova koji su izdvojili više od 2% proračuna, među njima Županja, Pleternica i Knin.

Iako negativni demografski trendovi nisu nestali, gradovi ulažu sve više truda i novca u podršku obiteljima. Najnoviji podaci pokazuju da je u 68 gradova prošle godine rođeno više djece nego godinu ranije, što je značajan iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Velika Gorica, svojim kombiniranim pristupom besplatnih vrtića, javnog prijevoza i drugih potpora, pokazuje kako lokalne inicijative mogu biti ključne u poticanju ostanka i rasta mladih obitelji.