Grad postaje stotpostotni vlasnik Veleučilišta za sedam tisuća kuna!
Odlukom suvlasnika, tvrtke Improz, Grad Velika Gorica postat će stopostotni vlasnik Veleučilišta nakon što isplati iznos temeljnog uloga, položenog u vrijeme osnivanja ove ustanove. Mnogi su se čudili kako je to moguće, ali moguće je… Nasreću po Grad
Kad je u najavi 16. sjednice velikogoričkoga Gradskog vijeća naznačeno da će se pod drugom točkom dnevnog reda raspravljati o Prijedlogu Odluke o stjecanju osnivačkih prava nad ustanovom Veleučilište Velika Gorica, nije se na prvu dalo naslutiti o koliko se tu važnoj temi radi, s nekim vrlo zanimljiv detaljima. Naime, u svom je obraćanju vijećnicima gradonačelnik Dražen Barišić istaknuo kako će Grad isplatiti dosadašnjem suvlasniku, tvrtki Improz d.o.o, iznos od sedam tisuća kuna! Nije pogreška, nije šala, riječ je doista o iznosu manjem od tisuću eura.
– Improz je odlučio izaći iz suvlasničkog odnosa sa Gradom i prenijeti nam svoja prava, a Grad će za ta prava isplatiti 7000 kuna, iznos koji odgovara vrijednosti osnivačkih uloga. Po izvršenom prijenosu, Grad Velika Gorica bio bi jedini vlasnik Veleučilišta Velika Gorica – istaknuo je Barišić.
Mnogima se u Vijećnici činilo da su nešto pogrešno čuli, a čudili su se i u goričkom MOST-u.
– Prije svega, Veleučilište je svojim djelovanjem donijelo puno životu grada, svi ti mladi ljudi promijenili su ritam grada, što je vrlo važno i dobro. Pozitivno je i vrlo pohvalo to što se Velika Gorica orijentirala u smjeru edukacije, što želi postati univerzitetski centar, a ja se nadam da će naše Veleučilište i dalje rasti, pa možda i prerasti u sveučilište, kao što su čelnici Grada najavljivali – kazao je Alanmilan Šembera iz MOST-a i nastavio:
– Međutim, ako razmišljamo isključivo poslovno, ovo je sve jako čudno. Veleučilište je uspješno i profitabilno, dobro radi i ima veliku perspektivu i nije mi jasno zašto bi se netko odrekao svog udjela u svemu tome za sedam tisuća kuna. Na taj način izlaze iz jedne jako uspješne priče i zato se malo čudim svemu ovome.
Čudili su se i još neki oporbeni vijećnici, ali objašnjenje je stiglo vrlo brzo.
– Veleučilište je imalo pet osnivača, a jedan od njih bio je i Grad. Kad se kretalo u osnivanje, temeljni ulozi bili su po 7000 kuna. Angažmanom svih ljudi koji su radili na stvaranju Veleučilišta, ono je do danas preraslo u jednu ovako veliku visokoškolsku ustanovu, trećem veleučilištu u Hrvatskoj među inovativnim studijima po uspješnosti, broju studenata, ali i financijskim te drugim pokazateljima. Grad Velika Gorica je kao jedan od suosnivača, osim što je davao prostor u kojemu je djelovalo Veleučilište, iz svog proračuna izdvajao 600 tisuća kuna na godišnjoj razini. Drugi suvlasnici, među kojimam je i Improz, nisu imali takva ulaganja, ali nisu ni izvlačili dobit. Prema tome, ljudski je i pošteno da po onome što je stečeno, ako ništa nisu dali, svoj udio prodaju za cijenu temeljnog ulogu. Kad je već tako, najlogičnije je da Grad preuzme i taj dio vlasništva – kazao je gradonačelnik Barišić.
Okrenuo se u jednom trenutku i prema predsjedniku Gradskog vijeća Nevenu Karasu, naglasivši kako je riječ o čovjeku koji je bio među inicijatorima cijele priče, među osnivačima Veleučilišta, na kojem je bio i predavač.
– Zapravo, inicijator je bio Damir Goršeta, u to vrijeme ravnatelj Centra za razminiranje. Njegova je bila ideja da školujemo kadar, a krenuli smo s dva studija, pirotehnologijom i humanim razminiranjem. Sjećam se da je u to vrijeme sve skupa bilo prilično neizvjesno, nije se znalo hoće li Veleučilište zaživjeti, hoće li ga ovaj grad prihvatiti, hoće li biti studenata… – vratio se u prošlost Karas.
– Kad me gradonačelnik nazvao i rekao mi da se otvorila prilika da Grad preuzme stopostotno vlasništvo nad Veleučilištem, osjetio sam veliki ponos i zadovoljstvo. Pogotovo po ovome modelu, na način na koji smo i ranije kao Grad dolazili do vlasničkih udjela. Ekonomske logike nema, naravno da vlasnički udjela u Veleučilištu vrijedi daleko više, da bi mu ovom iznosu u tom smislu trebalo biti još nekoliko nula, ali morate znati i da se u ovakvim slučajevima dobit ne smije izvlačiti, da se po zakonu sva dobit mora investirati u razvoj Veleučilišta, što je vjerojatno i jedan od važnijih razloga zbog kojih smo uspjeli sklopiti ovakav dogovor – dodao je predsjednik Vijeća.
Prijedlog je prošao glatko, čak su i oporbeni vijećnici podigli ruke, ali tek nakon što su s govornice poručili “ako je to sve tako, onda je ovo fenomenalno”. Tako nekako doista i zvuči, a u svemu tome treba spomenuti i profesora Nenada Kaciana, predstavnika Improza, koji je maksimalno izašao u susret Gradu u nastojanjima da se sve riješi bez problema, brzo i jednostavno.
– Ako je sve tako, tom čovjeku treba dati ulicu u Velikoj Gorici – predložio je netko usred rasprave, da bi predsjednik Karas kontrirao:
– Ako dođe do toga, mislim da takvo nešto još više zaslužuje gospođa Marija Tomašić, koja je također Gradu prepustila udio pod jednakim uvjetima, a pritom je još i ulagala svoj novac, koji nije tražila natrag kad je izlazila iz vlasništva.
Dakle, za praktički beznačajan novac, za koji su i ranije otkupljivani vlasnički udjeli, Grad je u ruke dobio veliku vrijednost. Ne u financijskom smislu, jer dobit se ne može izvlačiti, ali u svakom drugom apsolutno… Pogotovo s obzirom na obećanje čelnih ljudi Grada kako će Veleučilište i dalje ostati pod kontrolom struke, koja je dosad pokazala da itekako zna što radi.
Blizanci Luciana i Andro Koren, studenti medicine s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, osvojili su ovogodišnju nagradu Ponos Hrvatske koju dodjeljuju 24sata i HRT. Nagrada dolazi kao priznanje za njihov akademski uspjeh i angažman u humanitarnim projektima.
Kako piše Srednja.hr, blizanci su se od početka studija 2020. godine počeli plijentii interes javnosti. Prvo su briljirali su na maturi i prijemnom ispitu, a tijekom studija dobili su Dekanovu nagradu, te svatko po dvije Rektorove nagrade. Trenutno su na šestoj godini studija, a njihov prosjek ocjena od početka studija je 5.0.
Luciana je pokrenula projekt „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ u suradnji s Udrugom SVE za NJU i Hrvatskim prirodoslovnim muzejem. Projekt omogućuje ženama koje su prošle liječenje malignih bolesti da kroz umjetnost izraze svoja iskustva, ističući važnost empatije u medicini. Andro je s druge strane vodio projekt „Zdravlje srca za sve“, fokusiran na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja slijepih i gluhoslijepih osoba. U suradnji s Hrvatskim savezom slijepih organizirane su javnozdravstvene akcije i edukativni video materijali na znakovnom jeziku.
Iz Medicinskog fakulteta čestitaju blizancima, ističući kako njihov rad pokazuje da studenti ne usvajaju samo medicinska znanja, već se aktivno uključuju u humanitarne inicijative, promičući empatiju i solidarnost.
Luciana je prošlog ljeta gostovala u emisiji FM Ordinacija, gdje je govorila o projektu i svojoj motivaciji za odabir onkologije.
“Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan”, rekla je tad Luciana.
Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehniČke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).
Mila Skorić, polaznica dječjeg vrtića Ciciban u Velikoj Gorici, osvojila je drugo mjesto u kategoriji djece od pet do šest godina na 3. međunarodnom likovnom natječaju „Putevima Slave Raškaj“. Nagrada joj je dodijeljena za rad na temu „Proljeće u bojama tišine“, a svečano proglašenje održano je 19. ožujka u Dječjem vrtiću Zvončić u Ozlju.
Rad je izradila uz mentorstvo odgajateljice Adele Šimun, u sklopu skupine „Biseri“ koja djeluje prema Montessori programu.
“Bila nam je osobita čast i radost uveličati ovaj događaj te još jednom čestitamo Mili i odgajateljici Adeli Šimun što su s nama podijelile trenutke umjetnosti, stvaralaštva i proljetnog nadahnuća”, poručuju iz Vrtića.
Osnovna škola Granešina uskoro će ugostiti ciklus besplatnih STEM radionica za učenike nižih razreda, u sklopu projekta „Promocija STEM tehnologija multidisciplinarnim pristupom – MULTI-STEM“ koji provodi udruga MIPRO. Glavna novost je primjena inovativne MEMA metode koja djeci na interaktivan način približava osnove računalnog razmišljanja i obrade podataka.
Radionice su podijeljene u četiri tematske cjeline. U prvoj će učenici izrađivati vlastite MEME modele koristeći jednostavne materijale poput kutijica od šibica, papira i flomastera. Sljedeće radionice usmjerene su na unos, interpretaciju i obradu podataka, što djecu uči strukturiranju, analiziranju i vizualizaciji informacija, vještinama ključnima za moderne digitalne tehnologije.
Program završava 2. lipnja 2026. STEM natjecanjem pod nazivom „Istražujemo STEM zajedno“, gdje će sudionici primijeniti stečena znanja. Najuspješniji bit će nagrađeni, a radionice istovremeno potiču kreativnost, logičko razmišljanje i timski rad.
U okviru međunarodne CONRIS zimske škole, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica prof.dr.sc. Sanja Kalambura boravila je u radnom posjetu na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj. Zajedno s kolegama i studentima iz deset europskih zemalja sudjelovala u programu posvećenom suvremenim sigurnosnim izazovima, razvoju sustava civilne zaštite te utjecaju klimatskih promjena na nordijske zemlje. Ovaj međunarodni susret okupio je 40 studenata i profesora iz Finske, Portugala, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Češke, Velike Britanije, Španjolske, Francuske i Hrvatske te još jednom potvrdio važnost suradnje, mobilnosti i razmjene znanja u visokom obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Tijekom boravka prodekanica je aktivno sudjelovala u radu sa studentima, predstavila projekte i programe matične institucije te s partnerima dogovorila nove oblike buduće suradnje. U razgovoru za naš portal osvrnula se na značaj međunarodnog umrežavanja, iskustva finskog obrazovnog modela te važnost otvaranja dodatnih prilika za studente kroz europske projekte i mobilnosti.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kako biste opisali svoje iskustvo boravka u Finskoj? – Boravak na Laurea University of Applied Sciences bio je iznimno vrijedno i poticajno međunarodno iskustvo te još jednom potvrdilo koliko su umrežavanje, razmjena znanja i međunarodna mobilnost ključni za razvoj suvremenog i kvalitetnog visokog obrazovanja. ”Svaka međunarodna mobilnost prilika je za profesionalni rast, ali i za preispitivanje vlastitih praksi. Upravo kroz usporedbu sustava i otvoreni dijalog učimo jedni od drugih i podižemo kvalitetu obrazovanja na višu razinu“, istaknula je prodekanica.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Što Vas je posebno dojmilo u organizaciji i programu? – Domaćini s Lauree pokazali su iznimnu profesionalnost i organizacijsku izvrsnost. Program je bio jasno strukturiran i sadržajno bogat, a sudionicima je predstavljen finski koncept civilne zaštite kroz niz aktualnih tema koje oblikuju suvremeno sigurnosno okruženje – od geopolitičkih izazova do klimatskih promjena.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
”Posebno me dojmio njihov interdisciplinarni pristup. Sigurnost danas više nije isključivo pitanje jednog sektora – ona uključuje obrazovanje, tehnologiju, društvene znanosti i upravljanje krizama. Takav pristup smatram nužnim i za daljnji razvoj naših studijskih programa.”
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila međunarodna dimenzija programa? – Na zimskoj školi sudjelovalo je ukupno 40 studenata i profesora iz deset zemalja što je stvorilo raznolikost perspektiva i dodatno obogatilo rasprave te radne aktivnosti. Međunarodno okruženje potiče studente na kritičko razmišljanje i širenje vidika. Kada mladi ljudi zajedno rješavaju konkretne zadatke, razmjenjuju iskustva i uče o različitim sustavima, ostvarujemo pomak u našem obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila Vaša uloga tijekom zimske škole? – Aktivno sam sudjelovala u radu sa studentima pri izradi njihovih tematskih zadataka, pružajući im mentorsku podršku i stručne smjernice. Također sam predstavila nadolazeće aktivnosti Veleučilišta poput BIP programa koji organiziramo u lipnju, kao i 19. međunarodnu DKU konferenciju. Posebno je važno biti vidljiv i aktivan partner u europskom prostoru visokog obrazovanja.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međunarodna suradnja u visokom obrazovanju? – Međunarodna suradnja nije dodatna vrijednost, ona je danas nužnost. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva otvorenost, razmjenu iskustava i kontinuirano usavršavanje, a kroz suradnju razvijamo kompetencije koje su potrebne našim studentima kako bi bili konkurentni na europskom i globalnom tržištu rada.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura,2
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura Zaključno, radni posjet Laurei i sudjelovanje u CONRIS zimskoj školi dodatno su učvrstili međunarodne veze, otvorili nove mogućnosti suradnje te potvrdili stratešku usmjerenost prema internacionalizaciji i izvrsnosti u visokom obrazovanju. (Tekst i foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura)