HOTNEWS
Grad dobio suglasnost: Gradi se škola u Kurilovcu i proširuju kapaciteti Kumičića
Inače, obje škole bi u novom ruhu trebale biti spremne za rad u školskoj godini 2026./2027.
Kada su u pitanju nova ulaganja u školstvo i proširenje kapaciteta. Grad Velika Gorica 21. ožujka dobio je suglasnost od Ministarstva znanosti i obrazovanja za izgradnju i opremanje Osnovne škole Kurilovec sa sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima te dogradnja i rekonstrukcija Osnovne škole Eugena Kumičića.
No, stiže još dobrih vijesti kada su u pitanju nova ulaganja u školstvo i proširenje kapaciteta. Grad Velika Gorica 21. ožujka dobio je suglasnost od Ministarstva znanosti i obrazovanja za izgradnju i opremanje Osnovne škole Kurilovec sa sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima te dogradnja i rekonstrukcija Osnovne škole Eugena Kumičića. Navedene projekte Grad planira ostvariti bespovratnim sredstvima u sklopu NPOO Poziva „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“
– Kada je bilo govora o samom natječaju, morali smo napraviti analizu postojećeg stanja. Analiza za jednosmjensku nastavu pokazala nam je kako će Velikoj Gorici biti potrebna jedna nova škola s projekcijama do 600 učenika te rekonstrukcija i nadogradnja još jedne škole pa smo se zbog prostora odlučili na OŠ Eugena Kumičića – istaknula je pročelnica za školstvo, predškolski odgoj i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.
Trenutno je pokrenut postupak javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za gradnju ta dva projekta. Novi kapaciteti omogućit će jednosmjensku nastavu u ovim goričkim školama.
– Nakon što smo dobili suglasnost, kapaciteti u Kumičiću bit će povećani za 350 učenika. Projektom se planira osigurati 13 novih učionica izgraditi novu sportsku dvoranu te stvoriti ostale preduvjete za siguran i ugodan boravak učenika, učitelja i ostalih zaposlenika u rekonstruiranom objektu. Ministarstvo će projekt sufinancirati u iznosu od 100 posto – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Prema novom idejnom rješenju škola će se prostirati na više od 9 tisuća metara kvadratnih što je gotovo duplo veća površina nego trenutna. Naime, postojeća škola trenutno broji oko 930 učenika u 40 razrednih odjela i radi u dvije smjene na ukupno 4.925 metara kvadratnih. Zadovoljna novim projektom je i ravnateljica Snježana Ruklić.
– Hvala svima koji su dali truda i vremena da se ovaj projekt i pokrene. Sretni smo što ćemo konačno prijeći u jednosmjenski rad, ali i da škola nakon 49 godina koliko je i stara, ide u rekonstrukciju i dogradnju kako bi modernizirali prostore i time učenicima osigurali kvalitetnije obrazovanje – naglasila je Ruklić.
Kada je u pitanju Osnovna škola u Kurilovcu, nju će resorno ministarstvo financirati s 83 posto, a ostatak sredstva osigurat će Grad Velika Gorica.
– Okoliš škole bit će financiran sa 100 posto, a trodijelna sportska dvorana sa 66 posto koju će uz osnovnoškolce moći koristiti i gorički sportaši. Škola nije 100 financirana jer smo ciljano išli s većim gabaritima, većom knjižnicom, učionicama, kabinetima i svime što je struka zahtijevala za adekvatnije vođenje nastave. Škola se gradi jednom u 50 godina tako da ćemo svakako preuzeti taj dio na sebe. Bit će to jedna od najmodernijih škola u Hrvatskoj – objašnjava gradonačelnik Ačkar te dodaje kako će uz povećanje prostornih kapaciteta za izvođenje nastave ove dvije škole pružiti sportski i društveni sadržaj.
Kapacitet osnovne škole, koja će se nalaziti u Ulici Franje Kirinčića Boška u Kurilovcu, bit će 24 razredna odjela. Od toga je 12 razredne nastave i 12 razreda predmetne nastave za ukupno 672 učenika i dodatna četiri posebna razredna odjeljenja odnosno mali razredi, što je sveukupno 692 učenika.
Grad Velika Gorica trenutno je u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kojima bi se steklo pravo izgradnje osnovne škole na predviđenoj lokaciji.
Inače, obje škole bi u novom ruhu trebale biti spremne za rad u školskoj godini 2026./2027.
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste